Građanski aktivizam Izdvojeno Komentari i analize

6 i po godina nerealizacije revizorskih preporuka, kao još jedan dokaz da vlast u RS ne želi da riješi problem nelegalnog šljunkarenja i devastacije korita i priobalja naših rijeka

Nelegalnim šljunkarenjem izazvana devastacija korita i priobalja rijeka Drine, Bosne i Vrbasa
6 i po godina nakon provedene revizije učinka na temu “Upravljanje eksploatacijom mineralnih resursa i čišćenjem materijala iz vodotoka”, o stanju u ovoj oblasti najbolje svjedoči postojanje nekoliko neformalnih grupa građana koje se bore za zaštitu svojih rijeka i priobalja od nelegalne destruktivne eksploatacije šljunka i korupcije u njenoj pozadini. Kao i stalni vapaji mještana naselja uz rijeke, suočenih sa posljedicama šljunkarske pohlepe i nepostojanja efikasne kontrole u ovoj oblasti.

Glavna služba za reviziju javnog sektora Republike Srpske, 2015. godine provela je reviziju učinka na temu “Upravljanje eksploatacijom mineralnih resursa i čišćenjem materijala iz vodotoka”.

Rezultati su bili poražavajući. Utvrđeno je da su upravljanje i nadzor od strane nadležnih institucija nad eksploatacijom mineralnih resursa i čišćenjem vodotoka opterećeni nedostacima regulatornog i strateškog okvira, nekvalitetnim zakonskim rješenjima, kolizijom zakona, odsustvom efektivnih praksi i mehanizama planiranja i upravljačkog nadzora, te odsustvom nadzora nad upravljanjem izvađenim količinama prirodnih resursa.

Takođe je konstatovano da postojeći propusti dovode do postojanja dvostrukih pravnih aršina na jedinstvenom tržištu mineralnih sirovina i značajnih rizika. Takođe, oni značajno umanjuju efektivno finansijsko upravljanje ovim oblastima i doprinose onečišćenju životne sredine i riječnih obala.

6 i po godina kasnije, o stanju u ovoj oblasti najbolje svjedoči postojanje nekoliko neformalnih grupa građana koje se bore za zaštitu svojih rijeka i priobalja od nelegalne destruktivne eksploatacije šljunka i korupcije u njenoj pozadini. Kao i stalni vapaji mještana naselja uz rijeke, suočenih sa posljedicama šljunkarske pohlepe i nepostojanja efikasne kontrole u ovoj oblasti.

A svjedoče, ponovo, i revizori.

Ovih je dana, naime, objavljen izvještaj o naknadnom pregledu provođenja preporuka iz izvještaja gore pomenute revizije učinka, čiji su rezultati ponovo poražavajući.

Nalazi ovog pregleda pokazuju da nadležne institucije u upravljanju eksploatacijom mineralnih resursa i čišćenjem materijala iz vodotoka – Vlada Republike Srpske, Ministarstvo energetike i rudarstva, Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, Javna ustanova ”Vode Srpske” i Republička uprava za inspekcijske poslove – nisu uopšte donijele akcione planove za provođenje preporuka koje su dobili, iako su, po Zakonu o reviziji javnog sektora Republike Srpske bile obavezne da ih sačine i dostave Glavnoj službi za reviziju javnog sektora RS i nadležnom skupštinskom odboru u roku od 60 dana od dana prijema Izvještaja.

A izvještaj o ovoj reviziji je objavljen u oktobru 2015.

A što se tiče samih preporuka, naknadnim pregledom ustanovljeno je da je od njih dvadeset koliko ih je Glavna služba za reviziju javnog sektora Republike Srpske dala Vladi, njenim ministarstvima, “Vodama Srpske i RUIP-u, u međuvremenu (dakle, za 6 i po godina), u potpunosti realizovano – dvije!

Trinaest preporuka je, prema podacima revizora, djelimično je provedeno, za tri preporuke provođenje je u toku, a dvije preporuke nisu provedene.

Za razliku od ljudi “na terenu” – građanskih aktivista i mještana – revizori ipak vide određeni napredak u odnosu na prethodno stanje. Pa konstatuju da su institucije “preduzimale određeni broj mjera i aktivnosti i ostvarile određene rezultate i djelimično uticale na poboljšanje stanja u upravljanju eksploatacijom mineralnih resursa i čišćenjem materijala iz vodotoka”.

Pojasnili su da konkretno misle na usvajanje jednog dijela strateških dokumenata, i to Strategije integralnog upravljanja vodama Republike Srpske 2015-2024. godina i drugih razvojnih i planskih dokumenata, dok je Ministarstvo energetike i rudarstva započelo aktivnosti na donošenju Strategije upravljanja mineralnim sirovinama Republike Srpske do 2032. godine. I da su preduzete određene mjere i aktivnosti za djelimično obezbjeđenje uslova za uspješno upravljanje eksploatacijom mineralnih resursa i čišćenjem materijala iz vodotoka.

Razlika u viđenjima – između revizora koji sagledavaju širu sliku, iz koje uočavaju trend koji će (jednog dana, možda) dovesti do poboljšanja i ljudi koji trpe posljedice nedovoljno efikasne reakcije institucija i sistemske korupcije, svakodnevo svjedoče o destrukciji i pljački prirodnih bogatstava i nemaju vremena za čekanje da se sistem očisti od nezakonitosti, nesposobnosti i nezainteresovanosti za probleme građana i da ljudi u njemu konačno počnu raditi svoj posao, umjesto da stalno traže izgovore za nerad i da “prebacuju lopticu” odgovornosti na drugog – je očita.

Jer revizorima, pogotovo ako su (zbog lošeg iskustva i sudbine njihovog prethodnog rukovodstva) blagonakloni prema vlasti, konstatacija “Preduzete su određene mjere i aktivnosti za djelimično obezbjeđenje uslova za uspješno upravljanje eksploatacijom mineralnih resursa i čišćenjem materijala iz vodotoka”, može biti nešto pozitivno. Ali za onog ko čeka na promjenu, to ne znači apsolutno ništa. Jer govori da uspješno upravljanje eksploatacijom mineralnih resursa i čišćenjem materijala iz vodotoka – ne postoji. Pa čak ne postoje ni uslovi za njega. Nego da su tek “preduzete određene mjere” i to za “djelimično(!) obezbjeđenje uslova(!)” za uspješno upravljanje.

A stvarno uspješno upravljanje je tek daleki cilj, u isto tako dalekoj budućnosti.

Uostalom, za sagledavanje dubine problema dovoljna je činjenica da revizori, i 6 i po godina nakon što su prvobitno izrekli preporuke, još uvijek preporučuju “da se intenziviraju aktivnosti u segmentu donošenja nedostajućih strateških dokumenata, posebno Strategije upravljanja mineralnim sirovinama Republike Srpske, kao i drugih razvojnih, planskih i regulatornih dokumenata i njihove međusobne usaglašenosti”.

I zar je stvarno naša vlast na tom nivou da joj se, kao u ustanovi za “osobe ometene u razvoju”, objašnjava: “Potrebno je nastaviti aktivnosti na primjeni i realizaciji donesenih dokumenata, vršiti nadzor i kontrolu i pratiti njihov uticaj na uspješnost upravljanja eksploatacijom mineralnih resursa i čišćenjem materijala iz vodotoka.”?

Ili da im se objašnjava ono što su im svojevremeno već pokušali objasniti i građanski aktivisti na u Doboju održanom okruglom stolu: “Navedene aktivnosti bi mogle biti realizovane koordinisanim djelovanjem nadležnih institucija”. Odnosno, da treba da prestanu da odgovornost prebacuju jedni na druge i ne rade ništa, nego da zajedno, koordinirano, spriječe pljačku i devastaciju. Ako nisu “dio tala”?

Građani u akciji

Partneri u borbi protiv korupcije