Prije gotovo sedam godina Parlament FBiH usvojio je set antikoruptivnih zakona, među kojim je Zakon o suzbijanju korupcije i organiziranog kriminala u FBiH, kojim je definirano formiranje posebnih odjela federalnog Tužilaštva i Vrhovnog suda FBiH za suzbijanje korupcije, organiziranog kriminala i međukantonalnog kriminala.
PITANJA BEZ ODGOVORA
Sve je, međutim, ostalo mrtvo slovo na papiru, a korupcija svakim danom buja i razara bh. društvo. Do danas nisu stvoreni uslovi za početak rada posebnih odjela, za što je, prema odredbama Zakona, Vlada FBiH trebala da osigura i smještajne kapacitete i novac za rad sudija, tužilaca i državnih službenika. Ovo pitanje vraćeno je u fokus javnosti na sjednici Predstavničkog doma Parlamenta FBiH tokom razmatranja izvještaja o izvršenju budžeta federalnog Tužilaštva za 2019, koji nije usvojen. Poslanici su imali samo jedno pitanje: zašto posebni odjel nije formiran? Lidija Petric, sekretar federalnog Tužilaštva, kaže da je to jedna od gorućih tema koja nije u ingerenciji Tužilaštva, da za njegovo formiranje “treba neka druga volja”, uz napomenu da su im rebalansom budžeta 2020. skinuta sredstva namijenjena za formiranje posebnog odjela.
Munib Halilović, novoizabrani glavni federalni tužilac, kaže nam da je Zakon stupio na snagu 1. februara 2015. do kada su trebali da se stvore uvjeti za organiziranje i početak rada posebnih odjela, kako u Tužilaštvu tako i u Vrhovnom sudu FBiH, za što je, prema odredbama Zakona, Vlada trebala da osigura i smještaj i novac za rad sudija, tužilaca i drugih djelatnika.
– S ciljem stvaranja uvjeta za osnivanje posebnog odjela pri Tužilaštvu, VSTV je 24. septembra 2014. donio odluku o povećanju broja tužilaca u Federalnom tužilaštvu za još deset, koji bi radili u posebnom odjelu. Tom odlukom sistematizirana je i jedna pozicija posebnog zamjenika glavnog federalnog tužioca koji bi rukovodio posebnim odjelom. S tim u vezi, federalno Tužilaštvo je 2014. donijelo novi Pravilnik o unutarnjoj organizaciji, kojim je sukladno odredbama Zakona o suzbijanju korupcije i organiziranog kriminala, ustanovljena nova unutarnja organizacija tužilaštva tako da je pored odjela opće nadležnosti formiran i poseban odjel. Od donošenja Zakona, pa sve do danas Vlada FBiH nije osigurala prostor za smještaj posebnog odjela, kako tužilačkog tako i sudskog, iako je Tužilaštvo u više navrata ukazivalo na potrebu implementacije Zakona zbog toga što je od osiguranja smještaja zavisila i aktivnost VSTV-a na raspisivanju natječaja i izboru tužilaca u poseban odjel, a do čega nije došlo, navodi Halilović u pisanom odgovoru za Oslobođenje.
Federalno Tužilaštvo i Vrhovni sud FBiH su više puta predlagali da se putem odgovarajućih tijela izvršne i zakonodavne vlasti u FBiH razmotri mogućnost pokretanja inicijative za donošenje izmjena i dopuna Zakona u pravcu odgađanja njegove primjene kako bi se izbjegli problemi koji mogu nastati.
– Zbog neformiranja posebnih odjeljenja, kantonalni sudovi, a i kantonalna tužilaštva nastavili su da rade na predmetima korupcije i organiziranog kriminala, što su i radili do donošenja ovog zakona. Bitno je istaći da je Vlada FBiH 26. aprila 2018. utvrdila novi nacrt zakona o suzbijanju organiziranih oblika kaznenih djela, organiziranog kriminala, terorizma i međukantonalnog kriminala i uputila ga prema Parlamentu, ali ga Parlament do danas nije razmatrao, ističe Halilović.
PROCESUIRANJE KRIMINALA
Podsjeća na to da je OSCE u decembru 2019. organizirao ekspertni sastanak Uspostave posebnih odjela na kojem su bili predstavnici Tužilaštva, Vrhovnog suda, federalnog Ministarstva pravde i VSTV-a. Jedan od zaključaka je bio da izvršna vlast hitno treba odlučiti da li će se Zakon o suzbijanju korupcije i organiziranog kriminala staviti van snage ili primijeniti, navodi Halilović, uz opasku da sve to ne znači da nema spremnosti da se društvo uhvati ukoštac s organiziranim kriminalom i korupcijom, jer procesuiranje tih krivičnih djela vrše kantonalna tužilaštva i podižu optužnice pred kantonalnim i općinskim sudovima.
Prema statističkim podacima koji se vode pri VSTV-u, deset kantonalnih tužilaštava je u 2020. imalo 980 predmeta koruptivne prirode u radu, pri čemu su im na kraju godine ostala neriješena 492 predmeta. U odnosu na krivična djela organiziranog kriminala, u radu su bila 62, a neriješeno je 40 predmeta.
