Jedan od zadataka Agencije za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije BiH (APIK) je predlaganje mjera za prevenciju ove negativne pojave. Tim poslom se Agencija bavi oko 13 godina, iako priznaju da „ne raspolažu sa podacima o trendovima pojave korupcije u oblasti privrede“.
U pitanju je apsurd pogotovo ako se vidi šta u APIK-u vide kao svoju zadaću.
„Agencija za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije, kao što joj i samo ime kaže, bavi se isključivo prevencijom korupcije i koordinisanjem provedbe preventivnih antikorupcijskih aktivnosti“, naglašavaju u ovoj Agenciji.
Dodaju da Agencija „identifikuje uzroke i rizike od korupcije i predlaže politiku prevencije kroz mjere i aktivnosti kojima se eliminišu ili smanjuju mogućnosti koje mogu dovesti do pojave korupcije“.
Te izjave impliciraju da oni koji se bave tim poslovima trebaju imati uvid u situaciju na terenu, kako bi mogli donijeti najbolje moguće odluke. To kod Agencije izgleda nije slučaj, ako se uzmu u obzir informacije koje ona ima na raspolaganju i koje je dostavila portalu CAPITAL.
APIK: Nemamo kapacitete za istraživanje korupcije po oblastima
Iz Agencije poručuju da je potrebno uraditi istraživanje da bi se znalo kakva je situacija u ovoj oblasti, ali oni kako su naveli, nisu u mogućnosti to da urade.
„Da bi se dobio tačan podatak o prisutnosti korupcije u bilo kojoj oblasti, ona treba biti procesuirana i finalizirana osuđujućim pravosudnim presudama. Svaki podatak izvan navedenog okvira je u domenu indicija i ima samo hipotetičku vrijednost koja treba biti potvrđena statistikom pravosudnih institucija u BiH. Stoga je potrebno provesti sveobuhvatno istraživanje koje bi se temeljilo na egzaktnim i zvaničnim podacima nadležnih institucija u BiH, prije svega, pravosudnih“, kazali su u ovoj Agenciji.
Naveli su da Agencija sa 33 zaposlena „nema kapacitet istraživati korupciju po oblastima“ te da statistiku pripremaju na osnovu prijava korupcije koje zaprime.
Potvrdili su da ne raspolažu sa podacima o trendovima pojave korupcije u oblasti privrede izuzev indicija koje su zaprimili putem podnesaka.
Naveli su da je Agencija lani zaprimila ukupno 100 podnesaka sa indicijama koruptivnog ponašanja.
„Od tog broja 26 podnesaka upućene su Agenciji iz oblasti finansijskog i privatnog sektora te od strane organizacija civilnog društva i fizičkih lica, a koje su se odnosile najviše na nesavjesno privredno poslovanje, nepravilnosti u radu i nepravilnosti u provođenju konkursne procedure“, kazali su u APIK.
Poručuju da ti podnesci sa indicijama koruptivnog ponašanja nisu relevantan pokazatelj postojanja korupcije nego su osnov za provjere i preispitivanja nadležnih istražnih organa i pravosudnih institucija u BiH.
„Postojanje osnova sumnje ne prejudicira nužno i postojanje stvarne korupcije ali je i ne isključuje. Međutim, podaci koji se javno iznose ipak moraju biti utemeljeni na egzaktnim činjenicama, a ne percepciji i indicijama“, zaključili su u APIK.
Napomenuli su da je nadležnost Agencije da zaprima i postupa po podnescima sa indicijama koruptivnog ponašanja te da ih dostavlja nadležnim institucijama na daljnje postupanje.
„Podnesci koje zaprimi Agencija predstavljaju indicije za djelovanje istražnih i represivnih organa i institucija, a ne nužno egzaktne podatke o postojanju korupcije“, dodali su u ovoj Agenciji uz napomenu da APIK „u skladu sa zakonskim nadležnostima djeluje po pitanju identifikacije uzroka koji mogu dovesti do pojave korupcije i kroz strateške antikorupcijske dokumenta definiše preventivne aktivnosti kojima se eliminišu ili smanjuju uzroci koji dovode ili mogu dovesti do pojave korupcije“.
Nakon svih gore navedenih odgovora koji su stigli iz ove organizacije koja se finansira javnim sredstvima, postavlja se pitanje kako Agencija radi svoj posao, daje preporuke i predlaže mjere, ako na raspolaganju imaju samo indicije, a ne egzaktne podatke.
To je posebno važno ako se uzme u obzir razmjera problema koji ima BiH, kada je u pitanju korupcija što je vidljivo u Indeksu percepcije korupcije koji svake godine objavljuje Transparency international BiH.
BiH svake godine sve dublje tone u korupciju
Naime, BiH je ponovo nazadovala i zauzima ubjedljivo najniže mjesto u regionu i treće najgore mjesto u Evropi kada je u pitanju stanje korupcije u zemlji.
„Što se tiče korupcije u privredi ona je definitivno najprisutnija kod javnog ugovaranja, odnosno kod saradnje privatnih i državnih subjekata, a prvenstveno u oblastima javnih nabavki i koncesija. Ova pojava je u konstantom porastu, što potvrđuje decenijski pad na ljestvici indeksa percepcije korupcije“, rekao je Damjan Ožegović iz Transparency international BiH.
___________________________________________________________________________________
Najviše novca iz budžeta Agencije ide na plate
Javni novac koji se izdvaja za rad ove Agencije za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije BiH nije zanemarljiv, godinama je rastao i skoro u potpunosti je usmjeren na isplatu plata zaposlenih.
Naime, zvanični podaci koji su objavljeni na internet stranici APIK-a pokazuju da je budžet Agencije u 2021. godine iznosio 1,22 miliona KM, od čega je na bruto plate i naknade zaposlenih išlo 1,16 miliona KM.
U 2022. godini budžet je povećan na 1,53 miliona KM i od te sume opet je najviše otišlo na bruto plate i naknade zaposlenih i to 1,35 miliona KM. Preostali novac se trošio za funkcionisanje Agencije.
Situacija nije ništa drugačija ni u ovoj godini. Operativni budžet APIK-a za januar – mart 2023. godine koji iznosi 382.000 KM pokazuje da se i ovaj put najviše novca troši na plate i naknade troškova zaposlenih u iznosu od 364.000 KM.
___________________________________________________________________________________
Podsjeća da je ovaj indeks najrelevantniji pokazatelj prisutnosti korupcije u društvu, a značajan je jer odražava mišljenje stručnjaka i poslovne zajednice.
„Takođe, osim javnog ugovaranja bitno je istaći i nepoštovanje propisa iz oblasti radnog prava, a na to ukazuje porast broja prijava koje dolaze Centru za besplatno pružanje pravne pomoći koji djeluje pri našoj organizaciji“, naveo je Ožegović.
Čavalić: Rad Agencije se mora unaprijediti
Ekonomski analitičar Admir Čavalić kaže da gore navedeno pokazuju da se u BiH još uvijek nije iskreno i ozbiljno počelo sa borbom protiv sistemske korupcije.
„Sa druge strane, shodno izvještajima o percepciji korupcije, nalazimo se na zadnjem mjestu u regionu. Dakle, ne postoje ozbiljnije analize stanja korupcije u zemlji koja ima najviše problema upravo sa korupcijom“, rekao je Čavalić.
Kazao je da postoji potreba da se pokrenu stvari u ovoj oblasti, posebno u kontekstu EU integracija, ali i za opštu dobrobit građana i privrednika u BiH
„Rad Agencije je očigledno precijenjen, moguće zbog samog naziva. Vjerovatno da Agencija nema dovoljno kapaciteta u vidu nadležnosti, ali i inače kadrova koji bi se bavili ovom problematikom“, rekao je on.
Ističe da ovo nije jedini slučaj institucije koja ne doprinosi rješavanju određenog problema – u ovom slučaju korupcije.
„Imamo dosta drugih institucija, na nižim nivoima posebno, kantoni i entiteti, koje su samo tu da zaprime određene informacije (indicije) od građana i privrednika i dalje ih prosljeđuju. Takav posao može obavljati i organizacija civilnog društva, tako da se rad Agencije mora unaprijediti kako bi imala mogućnosti da odgovori zadatku“, precizirao je Čavalić.
Kaže da trenutno stanje smo uzrokuje štetu privredi i cjelokupnom društvu jer korupcija nosi direktne i indirektne troškove za naše društvo, privredu.
„Direktni troškovi se odnose na one transakcijske troškove koji inače ne bi bili prisutni u slučaju formalnih ekonomskih odnosa bez korupcije. Pored toga tu su indirektni troškovi, prije svega, oportunitetni trošak društva i privrede bez korupcije – imali bi više prilika za ekonomski rast. Osim toga, građani i privrednici gube povjerenje u nadležne organe u vezi rješavanja pitanja korupcije iako je to načelno strateški prioritet čitavog javnog sektora. Potrebno je krenuti sa konkretnim djelovanjima, slično kao što se to godinama ranije uradili u susjednoj Hrvatskoj, a ne staviti čitavu stvar u okrilje birokratskih odnosa“, zaključio je Čavalić.
Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH je 30. decembra 2009. godine usvojio Zakon o Agenciji za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije. Parlamentarna skupština BiH je u julu 2011. godine imenovala rukovodstvo Agencije.
