Iz Republičke uprave za inspekcijske poslove saopšteno je da je inspekcijskom kontrolom utvrđeno da predmetni plan nije u skladu sa dokumentom višeg reda, odnosno sa važećim Prostornim planom grada, dok važeći gradski Urbanistički plan ne tretira predmetno područje.
Upravo o ovom problemu razgovarali smo sa novinarkom i građanskom aktivistkinjom Tijanom Grujić koja živi upravo u ovom naselju i koja je bila dio protesta koji su organizovani zbog izmjena dijela regulacionog plana koji treba da obuhvata naselje „Centar-Aleja“.
„U junu smo saznali kako je predviđeno da se na Skupštini Grada razmatra izmjena regulacionog plana ‘Aleja-Centar’. U regulacionom planu koji je na snazi predviđena je gradnja škole i vrtića. U predviđenoj izmjeni regulacionog plana, škola se briše, a vrtić se smanjuje otprilike za nekih 50 odsto kapaciteta. Kada smo to vidjeli, proradio je bijes“, priča Grujić.
Sve javne rasprave koje su održane, održane su, dodaje ona, reda radi i forme radi. Konsultovali su se sa mnoštvom advokata koji žive u naselju. Prva i osnovna stvar na koju su se pozvali jeste da je to nezakonito i neustavno.
„Regulacioni plan se donosi u suprotnosti sa Zakonom o uređenju i građenju. Taj zakon kaže da se izmjene regulacionih planova moraju donositi u skladu sa višim aktom koji se odnosi na građenje i planiranje. U ovom slučaju to bi bio urbanistički plan koji Banja Luka nema. Oni se pozivaju na urbanistički plan koji više ne postoji i koji je zastario. Postoji nacrt urbanističkog plana i po našim informacijama, taj nacrt je predvidio u našem naselju gradnju škole i vrtića. Znači, potvrdio je ono što se nalazi i u regulacionom planu. Osim toga, u prostornom planu se takođe nalazi da će u ovom naselju biti škola i vrtića“, istakla je Grujić.
Lokalna vlast je na mjestu škole i vrtića planirala da „posadi“ oko 250 stambenih jedinica. Naselje „Centar-Aleja“ ima najviše betona po glavi stanovnika u odnosu na ostala naselje u gradu. Ukoliko bi napravili tu zgradu, onda više ne bi postojala lokacija za izgradnju škole.
„Znate li koliko je to automobila? Koliko je to još ljudi? Nakon što smo sve te primjedbe poslali, zakazana je javna rasprava. To je još jedno kršenje zakona. Zakazivanje javne rasprave ‘danas za danas’. Javna rasprava mora da se zakaže nekoliko dana ranije. Mi smo se naoštrili. Pripremili smo argumente. Na javnoj raspravi je bio i v.d. načelnika Odjeljenja za prostorno planiranje Vuk Višekruna, kao i gradski menadžer Bojan Kresojević“, rekla je Tijana Grujić.
Argumentacija predstavnika lokalne vlasti se, kaže ona, svela na to da tu ne treba škola. Kresojević je rekao da po njegovom profesionalnom mišljenju tu ne treba škola.
„I to je to. To je ta argumentacija. Njima je resorno ministarstvo reklo da tu trenutno ne treba škola i to je to. Šta znači trenutno? Ako u ovom trenutku škola koja bi se tu izgradila ne bi bila popunjena, to ne znači da ne bi bila popunjena za 10-15 godina. Ili za pet godina“, tvrdi Grujić.
Niko, kaže ona, u ovom trenutku ne može da zna, da li na tom mjestu sada treba škola. To, smatra Grujić, ne zna niko i to zato što niko nije uradio potrebne analize.
„Ne može se škola graditi zato što je neko rekao da treba ili da ne treba. Valjda postoje neke procedure. Prije 14 godine je čak urađen projekat za gradnju škole. Neko je to tada platio. Ako je urađen projekat prije 14 godina za školu, valjda nije urađen bezveze i bez potrebe“, kazala je Tijana Grujić.
Građani naselja su imali uvid u taj projekat. Urađen je projekat za gradnju škole po postojećem regulacionom planu sa pratećim sportskim sadržajem.
„Ne znam i nije važno da li je to škola od četiri ili osam razreda, važno je da je urađeno. Po našim saznanjima, bio je potpisan ugovor sa jednom projektantskom kućom za izradu projekta za vrtić, ali to nikada nije realizovano, jer je došla nova administracija. Ovo naselje sada nema nijedan vrtić“, kaže Tijana.
„Centar-Aleja“ ima oko 1.200 porodica. Stanari ne znaju tačno koliko ima djece. Ne mogu doći do tih podataka zvaničnim kanalima. Mogu samo da govore o procjenama.
„To je sigurno jedno od najmlađih naselja u gradu. U bilo koja je doba dana to naselje vrvi od djece. I šta ta djeca imaju? Imaju jedno betonsko šetalište. I jedno igralište koje je uništeno. Nakon te javne rasprave oni su bili poprilično nezainteresovani. Vidjeli smo u kojem to smjeru sve ide i da je ta javna rasprava bila farsa. Ne znam kako bih opisala Višekrunino ponašanje tokom javne rasprave. Rekao nam je: ‘Ko vam je kriv? Vi ste tamo kupovali stanove. Šta sad hoćete?'“, istakla je Grujić.
Nijedna njihova primjedba nije prihvaćena. Budući da su bili satjerani u ćošak, donijeli su odluku da protestuju. Tražili su sastanak sa gradonačelnikom. Obećao im je sastanak, ali za sastanak nikada nije našao vremena.
„Uopšte se nije sastao sa nama. Pisali smo predsjedniku Skupštine grada. Nije se sastao sa nama. Poslije nam je rekao kako nije želio da se taj sastanak shvati kao predizborna kampanja. Niko od predstavnika vlasti, iz gradske administracije i Skupštine grada nije sa nama razgovarao“, istakla je Tijana Grujić.
