Građanski aktivizam

Aktivistkinje Sara Tuševljak i Sunčica Kovačević: Tužili su nas, ali mi mislimo da borba ima smisla

Mlade ekološke aktivistkinje dan, dva nakon sudskog ročišta, u kojem su se našle jer su uspjele zabraniti izgradnju male HE na rijeci Kasindol, govore o maniru jakih i velikih, povezanih sa moćnim korporacijama preko vlasti. Pričaju o zastrašivanju, o glasnosti, šutnji, ohrabrivanju, neistinama. I o tome zašto borba za jednu rijeku znači borbu za sve nas.

Priča je počela 2017. godine kada su privremeno bili obustavljeni radovi na prvoj mini- hidroelektrani na Kasindolskoj rijeci. Tada su republički građevinski inspektor Republike Srpske utvrdio da je investitor odstupio od tehničke dokumentacije, cjevovod je bio građen od nedozvoljenog materijala, pristupni put je bio na pogrešnoj trasi i tako dalje.

Praktično od tada Sara Tuševljak i Sunčica Kovačević vode borbu da zaustave gradnju. Pred kraj ove godine su na sudu. Investitor (Kompanija Green Invest/BUK d.o.o. ) ih je tužio za nematerijalnu štetu, ali one ne odustaju od spašavanja rijeke Kasindolske.

– Nas dvije živimo u  naselju kroz koje prolazi rijeka. Djetinjstvo smo tamo provele, praktično odrasle na rijeci. A dodatna motivacija je da je gradnja druge i treće MHE predviđena u području koje treba biti zaštićeno, koje je geo-nasljeđe Republike Srpske i gdje je šuma visoke vrijednosti – priča Sunčica.

Veliki radovi na maloj rijeci

Kasindolska rijeka nije velika, tamo je već izgrađena MHE Podivič, tamo je planirana gradnja još dvije – Samar i Slapina, a već prva MHE je pokupila skoro svu vodu.

MHE Podivič već je pokupila skoro svu vodu

– Ja sam  prva  saznala za te minihidroelektrane. Tokom 2017. i 2018. godine grupa građana “Tuševljaci” slala je zahtjeve za inspekcijski nadzor i dopise Ministarstvu za prostorno uređenjeu Vladi RS i opštini Trnovo. Upravo u toj je opštini 2018. izgrađena prva MHE . I od tada mi gledamo negativan uticaj na životnu sredinu. Tako da kada smo početkom 2020. saznali da investitor planira nastaviti izgradnju još dvije MHE. A saznali smo tako što smo čuli da prikuplja dokumentaciju za MHE Samar. Znali smo da ne smijemo sjediti skrštenih ruku i da moramo učiniti mnogo više nego 2017. i 2018. – priča Sara.

Naglašava da je Kasindolska rijeka izvire na Jahorini i većim dijelom svog toka prolazi kroz netaknutu prirodu koja je prije gradnje  MHE Podivič bila sve do bolnice Srbija u Kasindolu u opštini Istočna Ilidža.

– Taj prostor je Prostornim planom RS do 2025. planiran za zaštitu kao zaštićeni prirodni predio i u Strategiji razvoja opštine Istočna Ilidža je predviđena za vodosnabdijevanje i u selu Tvrdimići u Opštini Istočno Novo Sarajevo. Mi sada imamo koncesiju za gradnju tri MHE i zaista je nejasno kako jedna rijeka može to sve – pita se Sara.

A gdje je inspekcija?

Pojašnjenja radi, Ministarstvo prostornog uređenja, građevinarstva i ekologije u Vlada RS je planiralo da tok Kasindolske rijeke bude zaštićeno područje, a Ministarstvo energetike i rudarstva u Vladi RS je dalo koncesiju za gradnju i s investitorom zaključilo koncesioni ugovor.

– No poslije koncesija treba pribaviti ekološke i građevinske dozvole i u tom postupku Ministarstvo za ekologiju u čijem mandatu je zaštita životne sredine treba da ocijeni da li će taj projekat imati uticaja na životnu sredinu tako da mi cijenimo da je odgovornost na nizu instituciji, pa i na lokalnim vlastima koje su dale pozitivno mišljenja – kaže Sunčica i zaključuje da je mnogo činjenica  oko ovog slučaja nevjerovatno.

Kažu da je uticaj ove MHE na okoliš vidljiv golim okom.

– Taj vodazahvat oko MHE je  kompletan betoniran, riblja staza je daleko od toga kako bi trebala izgledati riblja staza, ima klapna i riba tu apsolutno ne može da prolazi, a i ako prođe – to bi bio njen kraj jer nema vode jer MHE pušta malu količinu vode, rijeka je praktično zarobljena – priča Sara i naglašava da na tom ostatku vode neko želi da gradi dvije MHE.

Sunčica kaže da se sjećaju da je, kad su ona i Sara bile male, vodostaj rijeke bio do njihovih članaka na nogama.

– Nama sada nije jasno kako tako malo vode može snabdjeti tri MHE, ali mi smo neuki građani i ne posjedujemo stručna znanja, samo znamo da kad ljeti odemo na rijeku – vodostaj je jako nizak i interesuje nas da li tamo postoji hidrološki minimum. MHE ne potpadaju pod redovnu kontrolu i inspekcijski nadzor i pitanje da li na rijeci uvijek postoji biološki minimum koji je propisan zakonom – kaže Sunčica.

Šta ćete vi? Mlade ste

Sara i Sunčica su 2,5 godine u ovoj borbi, zaustavile su izdavanje dozvola za nove MHE na toj rijeci i u toj borbi su prošle kroz različite faze aktivizma.

– Prvo su ljudi govorili šta ćete vi, mlade ste, ne možete ništa promijeniti, ne  budite lude i naivne, ne možete ništa jer ako je vlast to odlučila to je gotovo. Ali naš prvi uspjeh je provođenje građanska inicijativa na teritoriji Grada Istočno Sarajevo u skladu sa Zakonom o građanskoj inicijativi i referendumu Republike Srpske – mi smo za svega par dana skupile 2.500 potpisa građana, a  prema Statutu grada Istočno Sarajevo potrebno je najmanje 1.000 potpisa građana koji su upisani u birački spisak za teritoriju Grada Istočno Sarajevo. Od tada je prošlo više od godinu i po i ponosne smo na taj uspjeh, to je bio početka naše borbe, a građani još nisu bili ni upoznati sa MHE, pogotovo ne na Kansindolskoj rijeci i to je bio divan uspjeh. Vjerujemo da bi sada broj potpis bio mnogo veći – priča Sara.

Od ljutnje preko razočarenja

Tokom ovih aktivnosti i same su se mijenjale i učile.

– U početku smo bile naivne i gledali svijet kroz ružičaste naočale, vjerovale smo da je dovoljno da dokažemo da je nešto nezakonito i da će sve  stati, ali je trebalo mnogo više. Prvo je bila presuda  Okružnog suda u Banjaluci koji je poništio ekološke i građevinsku dozvolu za drugu MHE, Samar, i oni su tada zaustavili radove. Kod nas su se tokom ovog vremena izmjenjivali osjećaji od ljutnje preko  razočarenja do sreće, ponosa jer smo  imali malo resursa, malu grupu… Suočavali smo se s mnogim stvarima. Kada smo skupljali potpise bilo je straha kod građana kod potpisivanja peticije, pokazivali su nam članske kartice stranaka i pitali hoće li imati problema i slično –  priča Sara i naglašava da dosta ljudi ne zna zašto se građani bune protiv gradnje MHE.

Mala dobit za budžet

– Oni nisu svjesni male dobiti koju imaju lokalne zajednice ili entitetski budžeti, ne znaju da mi građani podstičemo investitore iako možda i nemamo razloga za to. U slučaju naše MHE – investitor je kompanija iz Belgije koja ima desetine miliona investicija i pitanje je zašto podstičemo njih, a ne građane u našoj lokalnoj zajednici da utopljavaju svoje objekte ili postavljaju solarne panele – priča Sunčica i podsjeća da strani investitor dobiva novac za obnovljive izvore energije koji građana daju putem računa za struju.

– Mi smo uspjele obustaviti njegovo preliminarno pravo za podsticaj za drugu MHE i nije je ostvario – kaže Sunčica.

No sada ih je investitor tužio.

– Tužio nas je za navodnu klevetu. Kažem navodnu jer sve što smo ikada rekle ili objavili je bazirano na našem mišljenju i interpretaciji onog što smo vidjeli i sve smo dokumentovale video-zapisima, slikama, dokumentima… Sve što smo snimili  da nije u skladu s ekološkom ili drugim dozvolama ili upravnim aktom. Oni nas tuže za naknadu nematerijalne štete jer smo  im prouzrokovali štetu po ugled. Do sada imamo tri tužbe i svaka je na po 5.000 KM plus sudski troškovi i troškovi advokata i to je 15.000 KM plus drugi troškovi, ali mi mislimo da se to ne bi trebalo desiti – kaže Sara.

SLAPP tužbe

Tužbe protiv njih su ocijenjene kao SLAPP tužbe.

– Čula sam i prije o takvim tužbama i to mi je pomoglo da prepoznam šta je cilj i tužbe protiv nas. To su strateške tužbe protiv učešća javnosti i cilj im je da utišaju kritičke glasove. Mislim da smo svjedoci da ih u zadnje vrijeme ima i protiv novinara koji su govorili o temama od interesa za javnost. Mi smo i tokom jula 2022. dobile dvije opomene pred tužbu jer smo organizovali izložbu fotografija s rijeke, pa su nas optužili da smo rekle netačne stvari što nigdje nije rečeno. Rečeno nam je da te opomene moramo shvatiti ozbiljno ili će oni iskoristiti sve dostupne mehanizme za zaštitu ugleda i časti investitora – priča Sunčica.

Građanski potpisi (ne) vrijede

Prije kraja oktorba 2022. Sara u Sunčica su bile na pripremnim ročištima koja će biti nastavljeno krajem decembra. U međuvremenu su poništene ekološka i građevinska dozvola za drugu MHE, radovi su zaustavljeni, ali Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju je uložilo žalbu Vrhovnom sudu RS koji sada preispituje odluku Okružnog suda iz Banjaluke što znači da Ministarstvo ne poštuje volju građana.

– Mi mislimo da se Ministarstvo nalazi u nezavidnoj poziciji jer su njihovi upravni  akti poništeni – kaže Sara, a Sunčica je iznenađena odsustvom interesa za  volju  građana.

Sunčica dodaje da su kroz vlastitu, ali i borbu drugih grupa shvatili da MHE ne možemo smatrati novim izvorom energije, da investitor ne poštuju zadata ograničenja…

– Ali je nevjerovatno Ministarstvo za ekologiju, građevinarstvo ne poštuje građansku inicijativu od 2.500 potpisa skupljenih za par dana i da ne pitaju zašto se ti ljudi bune. Meni je poprilično nejasno to da su oni nezainteresovani da čuju glas građana jer građani to ne bi radili bez osnovanog razloga. Mislim da bi neko u Ministarstvu kom je prioritet zaštita prirodne sredine trebali da komuniciraju s građanima, ali mislim da je njima cilj da se glas građana ne čuje i da njihove odluke ostanu takve kakve su – kaže Sunčica.

Sara i Sunčica su u ovu borbu krenule same, do vrata do vrata i sada su neformalna građanska inicijativa koja je dio Koalicije za zaštitu rijeka.

– Nekada odluke donosimo same nas dvije, ali se često konsultujemo s ostalim članovima naše neformalne grupe jer je bolje kada više ljudi razmjeni mišljenja, tada više napredujemo – kaže Sara.

Vrijedi borba za metar šume

Na kraju  Sunčica poručuje da  mnogo vremena provodi u prirodi, na planinama i rijekama i da zna da se vrijedi boriti za svaki metar šume, planine i rijeke koje možemo sačuvati, pa poziva građane da se uključe u zaštitu prirode i učine sve što je u njihovoj moći da ovo što imamo danas čuvamo za one koji dolaze poslije nas.

Sara naglašava da njihova borba za rijeke nema veze s politikom niti djeluje protiv vlasti što im često prigovaraju s ciljem diskreditacije njihove akcije.

– Naša borba je od mnogo većeg i šireg značaja za sve nas. To je više od svake politike. I svima poručujem da ako postoji nešto vrijedno borbe – treba da idu u tu borbu jer i mi smo prošle glavom kroz zid i isplatilo se jer smo zaustavili gradnju novih MHE na Kansildolskoj rijeci i već godinu dana se ne grade iako su svi mislili da nećemo uspjeti – kaže Sara i poručuje da ako ima nešto vrijedno borbe, treba se boriti jer – ako vjerujete sve možete!

(P.S. Jedan od osnivača kompanije Green Invest/BUK d.o.o. je Milorad Tuševljak, inžinjer elektrotehnike  koji je na opštim izborima 2000. godine bio kandidat za Narodnu skupštinu Republike Srpske.  2011. godine Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine ga je imenovala za člana Državne regulatorne komisije za električnu energiju Bosne i Hercegovine (DERK) gdje je bio do 2021. godine I tokom tog perioda u tri navrata  predsjedavajući DERK-a, institucije nadležne, između ostalog, za prenos i međunarodnu trgovinu električnom energijom. )

Građani u akciji