Građanski aktivizam

Bh. Povorka ponosa podnosi krivične prijave protiv Dodika i Stanivukovića

Nakon zločina iz mržnje prema aktivistima i novinarima.

Tim advokata Organizacionog odbora Bh. Povorke ponosa podnijeće niz krivičnih prijava zbog nanošenja lakših tjelesnih prijava, zločina iz mržnje, te huškanja i podstrekavanja na počinjenje krivičnog djela. Krivične prijave biće podnešene i protiv predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika i gradonačelnika Banja Luke Draška Stanivukovića za koje postoji sumnja da su u svojim javnim izjavama huškali i podstrekavali na nasilje.

„Naravno da ćemo pokrenuti krivične prijave protiv Milorada Dodika predsjednika Republike Srpske i gradonačelnika Draška Stanivukovića zbog pozivanja na otkazivanje, zbog huškanja i davanja zelenog svjetla nasilnicima da izađu na ulicu. Pozivam ovim putem sve institucije u BiH, u entitetima da se uključe u priču. Ovo je zločin nad LGBT osobama, i on tako mora biti klasifikovan i pozivamo institucije da rade svoj posao, ozbiljno pristupe ovome i sankcionišu one koji su krivi za ono što se dogodilo u 18:30 18. marta u Banja Luci“, rekla je novinarima na konferenciji za štampu članica Organizacionog odbora Povorke Lejla Huremović.

Jedan od advokata napadnutih aktivista/kinja i novinara/ki Aleksandar Jokić rekao je kako će advokatski tim dati sve od sebe da se ova krivična djela koja su učinjena zaista okvalifikuju kao krivična djela učinjena iz mržnje jer, objašnjava, ona to po svojoj suštini i obilježjima jesu.

„Sve upućuje da su to djela učinjena iz mržnje. Počinjeno je nekoliko krivičnih djela. Tužilaštvo je u prvoj fazi kvalifikovalo djelo kao nasilničko ponašanje, ali mi imamo još niz krivičnih djela za koja smatramo da su se desila u tom trenutku i u događajima koji su prethodili, te koji su nastupili nakon samog napada. Tako da ćemo s tim da djelujemo prema tužilaštvu“, rekao je Jokić.

Najmanje za očekivati je da nosioci političkih funkcija (Dodik i Stanivuković) daju izjave i u tužilaštvu.

„Bilo kao osumnjičeni, bilo kao svjedoci, ali se nadam da svi ovi postupci neće proći tako izolovano, bez političkog i socijalnog konteksta za koji su najodgovornija lica koja obnašaju te funkcije, a to su gradonačelnik i predsjednik Republike Srpske“, dodao je Jokić.

Objašnjava da su krivična djela učinjena s motivom mržnje prema LGBT zajednici pa će i insistirati da se počinioci terete za ta djela. Najavljuje i podnošenje krivičnih prijava zbog nanošenja tjelesnih povreda.

Da se radi o organizovanom napadu dokaz više je, smatra Huremović, demoliranje Društveno korisnog centra Incel u kojem je trebalo da bude održan zabranjeni događaj.

Policija u dosluhu s huliganima?

Nakon zabrane događaja članovi Organizacionog odbora BH. povorke koji su već stigli ili bili u putu za Banjaluku su se okupili na tajnoj lokaciji kako bi razgovarali o narednim koracima.

Jedina osoba koja je znala da se sastaju u prostorijama Transparency Internacionala je policajac koji je trebalo da osiguran bezbjedan boravak aktivista. BUKA je postavila pitanje da li je preozbiljno misliti da je policija bila u dosluhu s navijačima i da je policija poslala navijače.

„Mislim da nije, to su naša mišljenja budući da je informacija o lokaciji Transparency Internationa data policajcu koji je došao u hostel u 17:15 sati. On je jedini, osim nas, znao gdje se sastajemo. Činjenice koje su izgovorene od strane policajaca kada su došli da nas obavijeste u TI da postoje dojave meni je ostala urezana rečenica policajca nakon što se desio napad: Došao sam, dao sam Vam dovoljno vremena, upozorio sam Vas. Mislimo da jesu odgovorni i policajci i MUP koji nije uspio da zaštiti one koje je trebalo da zaštiti, nego su štitili nasilnike“, odgovorila je Huremović na pitanje BUKE.

Najavljuje i žalbu na zabranu samog događaja, a zahtijevaće i pokretanje internog postupka unutar policije da se odgovorna lica sankcionišu.

„Uzimajući u obzir da imamo preko 15 svjedoka ispred TI koji mogu svjedočiti da je policijski službenik jasno i glasno izjavio da nas ne može zaštititi, koji nas je istjerao iz objekta i isporučio nas nasilnicima. Prijavićemo i svim ostalim institucijama koje su nadležne u kontekstu procesuiranja zločina iz mržnje, koji se dogodio nad LGBT osobama i članicama i članicama Povorke ponosa. Uključićemo i instituciju ombudsmana“, najavljuje Huremović.

Član Organizacionog odbora Povorke Mirza Halilčević rekao je kako Bh. povorka u okviru strateških ciljeva obilazi bosanskohercegovačke gradove, komunicira s javnošću. Prošle godine bili su u Tuzli, Banja Luci, Mostaru. To je bio plan i ove godine, s idejom da se u Banjaluci organizuje događaj za LGBT zajednicu.

„Međutim, kako su se događaji u Banjaluci nizali, a pritom mislimo na napad na našu koleginicu i oduzimanje LGBT zastave tokom Osmomartovskog marša, kriminalizacije klevete, targetiranje novinara, napad na imovinu odnosno uništavanje imovine Aleksandra Trifunovića i novinara Morače nekako smo naše događaje rekonstruisali u odnosu na to. Naš plan je bio da u Banja Luci pogledamo film „Prajd“, vrlo značajan film koji govori o solidarnosti LGBT zajednice, da napravimo panel diskusiju sa ekipom nezavisnih novinara BUKE, e-Trafike, ljudima iz civilnog sektora, ljudima iz grupe Pravda za Davida, i to je jedna aktivnost koja je kreirana usljed političkih pritisaka na naše kolege i prijatelje u Banja Luci“, rekao je Halilčević.

Obavijest o otkazivanju događaja policija je poslala na dan održavanja događaja u 9:50 časova u trenutku kada je većina aktivista bila u Banja Luci, a neki, poput Halilčevića u putu.

Odlučili su se za sastanak privatnog karaktera, o kojem je policija bila obavještena.

„Oko 18:15, 18:20 policija je okupljene članove Organizacionog odbora izvela iz privatnog prostora TI na jedan mali plato ispred zgrade i saopštila im da nisu sigurni u prostorijama TI, nisu sigurni ni u smještajima i da se vrate odakle su došli. I da se vrate u Sarajevo. Što je simptomatično budući da dobar dio ljudi nije iz Sarajeva. Imali smo kolege i kolegice iz Banja Luke koji su postavili legitimno pitanje kako će se osigurati bezbjednosti ljudi koji dolaze iz Banja Luke. Policija je rekla da ne može garantovati sigurnost nikome od nas ni na jednoj lokaciji u RS“, rekao je Halilčević.

Evakuisani iz Banjaluke

U napadu je povrijeđeno troje aktivista i novinara o čemu postoje medicinski dokumenti.

„Napad se desio na očevid policije, policija je vidjela, jedan kolega je bježeći došao do policijskog auta, sjeo u auto i zamolio da ga odvezu na sigurnu lokaciju. Oni su ga odvezli na par metara udaljenu benzinsku pumpu i rekli mu da se snađe. Napad je trajao dva minuta ukupno, ali se nama činilo kao vječnost“, dodaje.

Tokom napada čuo je uzvike: pederi, mrš iz Banjaluke, treba vas pobiti i slične uvrede.

„Nismo prepoznali obilježja neke grupe, ali 10 minuta nakon napada se okupilo 30 policajaca nakon čega smo prevezeni u zgradu Policijske uprave gdje smo sljedećih pet, šest sati proveli istresirani, traumatizirani bez adekvatnih uslova“, dodaje Halilčević.

Objašnjava da su iz Banjaluke evakuisani uz pomoć Ministarstva za ljudska prava i u saradnji s Direkcijom za koordinaciju policijskih tijela.

„Meni se to činilo sve skupa kao jedna vojna operacija što dodatno pojačava činjenicu koji stepen rizika je postojao i postojala je ozbiljna ugroženost po naše živote. Izloženi smo, servirani huliganima“, kaže napadnuti aktivista.

Jedna od napadnutih aktivistkinja Povorke je i Dina Bajraktarević, koja se sjeća da policija nije intervenisala već je stajala sa strane.

„Mi smo dovedeni pred policijsku stanicu Centar i dok smo stajali tu bili smo u strahu, uznemireni, pod stresom, osjećali smo se jako nesigurno. Nismo imali povjerenja u policiju da će adekvatno pružiti podršku i zaštitu jer nam je više puta rečeno i prije samog događaja da policija ne može da nas zaštiti i da moramo napustiti Banjaluku“, rekla je Bajraktarević.

Sama činjenica da smo dobili rješenje za zabranu događaja jer policija nije u stanju da ga osigura nam je poslalo poruku da nije u mogućnosti da nam pruži zaštitu i sigurnost a koja pripada svim građanima i građankama BiH.

Poruka je, dodaje, ko je dobrodošao u javni prostor, a ko ne – jasna.

„Razumljivo je da smo imali veliko nepovjerenje u institucije. Čekali smo sedam sati, sjedili po saksijama u hodniku“, dodaje.

Aktivisti se zahvaljuju brojim građanima i predstavnicima civilnog sektora koji su im pružili pomoć, te međunarodnim organizacijama. Ipak, najviše zahvale idu timu advokata.

„Koji su se brzinom svjetlosti stvorili u policijskoj stanici u Banjaluci i pružili nam pravnu pomoć, to su: Jovana Kisin Zagajac, Aleksandar Jokić, Vanja Pavlović, Nikolina Bajić i pravnica Maja Vrbljanac“, rekla je Huremović.

Napade su osudile brojne međunarodne organizacije, a Milorad Dodik i Draško Stanivuković su nakon napada relativizirali cijeli slučaj. Cijeli scenario liči na prebijanje učesnika Queer Sarajevo Festivala 2008. kada je policija dopustila nasilje, a šest godina kasnije Ustavni sud BiH presudio je u korist aktivista i posjetilaca festivala jer je, kako stoji u odluci suda, „narušeno pravo na okupljanje LGBT osoba.“

Građani u akciji

Partneri u borbi protiv korupcije