Bivši ministar pravosuđa Zapadnohercegovačkog kantona Gojko Kolobarić u novembru 2001. sebi, Tihomiru Jurki i Bariši Čolaku potpisao je Zahtjev o plaćanju magistarskog studija na Pravnom fakultetu u Mostaru od državnih para. Kantonalni ministar finansija je uvažio zahtjev i odobrio traženi iznos od 5.000 KM po osobi.
U to vrijeme Bariša Čolak bio je ministar pravde u Vladi Federacije BiH.
Uprvo će u narednim godinama krčmljenje novca građana BiH od strane predstavnika svih vlasti postati uobičajena praksa. Konkretno, Čolak je ušao u politiku 1993. kao pomoćnik ministra pravde u Vladi tzv. „Herceg-Bosne“ te je s godinama dosegao najviše izvršne i zakonodavne funkcije u federalnim i državnim institucijama. Trenutno je delegat u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH i član mnogobrojnih zajedničkih i stalnih komisija oba doma Parlamenta BiH.
KADA SU ISPLATE U PITANJU – SVE BESPRIJEKORNO ŠTIMA
Koliko se edukacija na račun građana isplati, najbolje potvrđuje izjava predsjedavajuće Predstavničkog doma Parlamenta BiH Borjane Krišto kada je početkom sedmice na sjednici proširenog Kolegija, na pitanje opozicionog zastupnika o nesazivanju hitne online sjednice prije dvije sedmice, odgovorila:
„Rečeno nam je iz službe da mi nemamo mogućnost za to, jer znate, nikad ne znate ko se može uključiti i slušati sve to, znate i na kraju krajeva kako znamo ko je glasao i kako da to računamo, jer znamo da imamo entitetsku većinu a i da vam kažem, puno kolega u parlamentu ne koristi službeni email pa ne znam ni kako bi smo ih pozvali…“
Dakle, Krišto je javno priznala da je većina parlamentaraca informatički elementarno nepismena i da se ne koriste službenom elektronskom poštom.
Krišto: Biti majoriziran kao najunosniji posao
No, kada su isplate iz budžeta u pitanju, sve štima besprijekorno. Tako je u godini koja je iza nas, najtežoj poslijeratnoj godini zbog posljedica pandemije Covid-19, Krišto naplatila čak 76.364 KM! U prosjeku je mjesečno inkasirala oko 6.100 KM neto: plata osnovnica 4.697 KM, topli obrok 126 KM, odvojeni život 300 KM, paušal 713.54 KM te naknada za odvojeni život oko 300 KM. No, ni to nije sve. Krišto je za izmišljeni “obilazak izborne baze“, što je nova privilegija koju su koristili još neki parlamentarci, naplatila čak 6.500 KM, te na kraju i regres 300 KM. Po svemu ovome, biti majoriziran je najunosniji posao.
Troškovi za smještaj u Sarajevu, iznosi za mobitel, reprezentaciju, itd. u zvaničnoj tabeli primanja poslanika nisu navedeni. Podsjećamo da parlamentarci za smještaj u Sarajevu dobijaju 475 KM, a ako ga ne koriste dobijaju novac za gorivo. Članovi kolegijuma imaju po 500 KM interne i 500 KM eksterne reprezentacije, a šefovi klubova i komisija do 200 KM za internu reprezentaciju.
Šest članova Kolegijuma imaju pravo na troškove mobilnog telefona od 1.000 KM mjesečno, dok šefovi klubova i komisija imaju do 150 KM.
Radili ili neradili, plate su redovne.
Podsjećamo, Zastupnički dom Parlamentarne skupštine BiH održao je konstituirajuću sjednicu 6. decembra 2018. Skoro pola godine Borjani Krišto je trebalo da sazove prvu sjednicu. U međuvremenu, državni parlamentarci, iako nisu radili, primali su plate u visini do šest prosječnih plata isplaćenih u BiH.
Foto: Faksimil dijela dokumenta o ukupnim primanjima bh. parlamentaraca u 2021. godini
Početkom okrobra prošle godine kada je, prema zvaničnim podacima, već oko 30.000 radnika zbog pandemije ostalo bez posla, delegati Doma naroda Parlamenta BiH su odbili da usvoje niz prijedloga za smanjenje privilegija funkcionerima. Odbili su Prijedlog zakona o vanrednim mjerama štednje u institucijama BiH, zabrani korištenje sredstava za reprezentacije do kraja godine, ukidanju prava na regres, jubilarnih nagrada, te ukidanju naknada za obrazovanje i stručno usavršavanje, odvojeni život, stimulacije, službena putovanja, itd.
Obrazložili su to pravdanjem „da ne podliježu populizmu“, ne pokazujući nimalo empatije i razmijevanja zbog teške ekonomske situacije u zemlji i egzistencijalne ugroženosti desetina hiljada porodica u BiH. Iza tog šoka stigao je novi zbog narudžbe tri limuzine za potrebe tri člana kolegijuma Parlamenta BiH: Nebojšu Radmanovića (SNSD), Borjanu Krišto (HDZ BiH) i Nikolu Špirića (SNSD). Izdvojeno je 337.000 KM za izuzetno luksuzne automobile koji su morali da posjeduju navigaciju, multifunkcionalni kožni upravljač te minimalno osam zvučnika, dva kolor displeja, podršku za leđa, daljinsko otvaranje prtljažnika, itd.
Foto: Bariša Čolak, Sredoje Nović i Asim Sarajlić
Zanimljivo je da podaci o materijalnim troškovima nisu dostupni čak ni parlamentarcima. Oni su strogo čuvana tajna unutar Zajedničke komisije za administrativne poslove. Poznavaocima političkih prilika u BiH nije teško predpostaviti ko su njeni članovi.
To su: predsjedavajući Obren Petrović, prvi zamjenik Bariša Čolak, drugi zamjenik Amir Fazlić, te članovi Borjana Krišto, Lidija Bradara, Vlatko Glavaš, Nermin Mandra, Sredoje Nović, Nebojša Radmanović, Asim Sarajlić, Safet Softić i Nikola Špirić. Dakle, uglavnom dugogodošnji visokopozicionirani kadrovi vladajućih stranaka čija je politika po državu BiH destruktivna.
Da ništa ne prepuštaju slučaju, ovi članovi Administrativne komisije popunili su i ostala zajednička i stalna tijela u Parlamentu BiH. Tako su obezbijedili nadzor u Ustavnopravnoj komisiji, Komisiji za vanjske poslove, Komisiji za vanjsku trgovinu i carine, Komisiji za finansije i budžet, Komisiji za saobraćaj i komunikacije i Komisiji za ostvarivanje ravnopravnosti spolova u Predstavnilkom domu PSBiH. U Domu naroda, rasporedili su se i po Zajedničkim komisijama: za odbranu i sigurnost BiH, za nadzor nad radom OSA-e (Obavještajnо-sigurnosne agencije BiH), za ekonomske reforme i razvoj, za evropske integracije te za ljudska prava.
ČLANOVI ADMINISTRATIVNE KOMISIJE KONTROLIRAJU SVE PROCESE
I dok ljudima dijele otkaze, parlamentarci se voze u svemirskim limuzinama i mjesečno naplaćuju oko sedam prosječnih plata u BiH. Čak dva člana Administrativne komisije u 2020. inkasirala su više od Borjane Krišto (koja je osim 76.364 KM naplatila čak i učešće u izbornoj kampanji!), dok približna primanja imaju i ostali članovi „prestižne“ Administrativne komisije.
Lani, dakle u vrijeme korone i teške ekonomske krize, Nikola Špirić je postao bogatiji za 78.285 KM, Bariša Čolak je inkasirao 76.617 KM, a Safet Softić, nakon što je pouapošljavao bližu i širu familiju u javnim preduzećima, prošle godine naplatio je 68.532. Još jedna HDZ-ovka, neumorna u mnogobrojnim komisijama Lidija Bradara, naplatila je 67.518 KM, Amir Fazlić 71.061 KM, Nermin Mandra 64.665 KM, Nebojša Radmanović 71.819 KM, Asim Sarajlić 64.616 KM, a Sredoje Nović 72.600 KM. I konačno, Obren Petrović je naplatio 74.987, a Vlatko Glavaš 67.207 KM sredstava poreskih obveznika.
Ukupno, članovi Administrativne komisije u najtežoj poslijeratnoj godini zaradili su 854.271 KM!
Foto: Tabelarni prikaz primanja članova Administrativne komisije i drugih članova komisija; pojedinci naplatili i izmišljenu kategoriju “obilazak izborne baze”
Ova primanja su, dakle, bez posebnih troškova. Slična su primanja i ostalih poslanika i delegata. Sve skupa, njihov rad u javnosti se manifestira kao nerad. Rijetko koji „pandemijski mjesec“ je protekao bez blokada. U svom radu samo su nametali nove obaveze građanima i uvodili akcize. Zakoni se ne donose i mnogo ih je na čekanju još iz bivšeg saziva koji su takođe u većini činili današnji poslanici.
U svakom slučaju, oni ne mogu dobiti otkaz kao građani koji ih plaćaju. Privilegije i velike plate koje se ne mogu smanjivati, ugrađene su u odlukama Vijeća ministara BiH još 2007. godine kada je predsjedavajući bio Nikola Špirić. I to mu je bio prvi posao koji je uradio. Sve ostalo, bila je opstrukcija države.
Foto: Halid Genjac, parlamentarac sa stažom od 25 godina, u godini pandemije naplatio 68.000 KM naših para; do sada u “karijeri” parlamentarca inkasirao oko 1,15 miliona KM
U svemu ovome, nimalo ne zaostaje ni Halid Genjac, koji je u palramentarnim klupama čitavu vječnost te je za ovih 25 i nešto godina odanosti SDA „čista obraza“ inkasirao čak oko 1,15 miliona KM! Uz njega i njegov stranački kolega Adil Osmanović. Uglavnom, svi u Parlamentu kao lažni zaštitnici nacionalnih interesa, a ne narodni poslanici i delegati.
Najbolju ocjenu stanja u inistuticijama BiH nedavno je izrekao savjetnik u Uredu za borbu protiv korupcije KS Amerikanac Eric Larson o tome da „lažne patriote koriste etnonacionalizam da odvrate pažnju javnosti od vlastite korupcije koju čine“.
„Kompleksna politička situacija konkretno u Bosni i Hercegovini čini sve još gorim. To vodi nedostatku institucionalnih kapaciteta da problemu pristupaju strateški, koristeći integrirani pristup. Ali, lažni patriotizam je glavni problem. U BiH sam dolazio već 20 godina i još nikad nisam upoznao nijednog političara nacionalistu, ali sam upoznao mnogo korumpiranih političara koji se pretvaraju da su nacionalisti kako bi skrenuli pažnju s korupcije“…
