Građanski aktivizam

CZŽS: “Ako je ljepota vodopada Bliha mogla biti očuvana 68 godina, ne smijemo dozvoliti da ona bude narušena sada, radi bilo čijeg privatnog interesa”

"Prilikom inspekcijskih nadzora izvršenih po zahtjevima Centra za životnu sredinu utvrđene su nepravilnosti u radu privrednog subjekta koji na pomenutoj lokaciji vrši površinsku eksploataciju mrkog uglja, čime uveliko zagađuje rijeku Blihu i njen vodopad, te je voda umjesto kristalne plave na kakvu je lokalno stanovništvo naviklo sada sve više zamućena.", navodi se u informaciji objavljenoj na web stranici Centra za životnu sredinu, koju prenosimo u cjelosti.

Nakon višestrukih zahtjeva za inspekcijski nadzor, te mnogih predstavki upućenih federalnom Ministarstvu okoliša i turizma, slučaj borbe za Blihu i njen vodopad našao se i pred Kantonalnim sudom u Sarajevu, te Ustavnim sudom BiH.

Naime, u toku je upravni spor koji Centar za životnu sredinu vodi protiv federalnog Ministarstva okoliša i turizma, a povodom zaključka kojim je ovo ministarstvo odbacilo zahtjev za obnavljanje okolišne (ekološke) dozvole privrednog subjekta LAGER d.o.o. Posušje, iz razloga što, kako kažu, ovom privrednom subjektu više nije potrebna okolišna dozvola da bi nastavio sa eksploatiše mrki ugalj na lokaciji Zlauše-Martin, u blizini rijeke Blihe i njenog vodopada.

Ovakav izraz nemara za zaštićena prirodna dobra kakvo je vodopad rijeke Blihe, građani su, kao i Centar za životnu sredinu, dočekali sa žustrim neodobravanjem, te je uslijedila pravna borba koja je trenutno u toku.

Prilikom inspekcijskih nadzora izvršenih po zahtjevima Centra za životnu sredinu utvrđene su nepravilnosti u radu navedenog privrednog subjekta koji na pomenutoj lokaciji vrši površinsku eksploataciju mrkog uglja, čime uveliko zagađuje rijeku Blihu i njen vodopad, te je voda umjesto kristalne plave na kakvu je lokalno stanovništvo naviklo sada sve više zamućena.

“Vodopad Blihe je pod formalnopravnom zaštitom još od 1954. godine i ako je ljepota tog vodopada  mogla biti očuvana 68 godina, ne smijemo dozvoliti da ona bude narušena sada radi bilo čijeg privatnog interesa“, istakla je Sonja Kosanović, pravnica u Centru za životnu sredinu.

Kako kaže, problem se javlja u sukobu između dvije uredbe Vlade FBiH, kao i neskladu između uredbe i zakona.

“Prema Prilogu I Uredbe o projektima za koje je procjena uticaja na okoliš obavezna i projektima za koje se odlučuje potreba za procjenu uticaja na okoliš, za ovakav projekat površinske eksploatacije mrkog uglja je potrebna procjena uticaja na životnu sredinu, dok se u Prilogu I Uredbe kojom se utvrđuju pogoni i postrojenja koja moraju imati okolišnu dozvolu projekti ovog karaktera ne spominju. Postavlja se pitanje koja je svrha provođenja procjene uticaja na životnu sredinu ako ne sticanje uslova za ulazak u proceduru ishodovanja okolišne (ekološke) dozvole. Takođe, postoji nesklad između Uredbe kojom se utvrđuju pogoni i postrojenja koja moraju imati okolišnu dozvolu i Zakona o zaštiti okoliša FBiH, a do nesklada dolazi u pogledu rokova u vezi sa zahtjevom za obnavljanje okolišne dozvole, što Uredbu praktično čini nezakonitom. Ovakve pravne praznine pogoduju pomenutom i sličnim privrednim društvima i omogućavaju im da svoj rad sa itekako štetnim posljedicama po životnu sredinu pravdaju neadekvatno donesenim i nezakonitim normama, gdje u konačnici najviše ispašta priroda i lokalno stanovništvo.“

I dok čeka ishod sudskog postupka, Centar za životnu sredinu je povodom ovog slučaja uputio apelaciju Ustavnom sudu BiH, kojom zahtijeva što hitnije odlučivanje Kantonalnog suda u Sarajevu.

U međuvremenu ne izostaju ni zahtjevi za nove inspekcijske nadzore, kojima iznova tražimo izricanje odgovarajućih sankcija odgovornom licu za svaki prekršaj učinjen u njegovom radu.

Na ovaj način jasno poručujemo – ne damo Blihu i njen vodopad i borićemo se za njih do kraja!

Građani u akciji