Hastahana park - Inicijativa za zaustavljanje izmještanja parka Hastahana

Da li će, na kraju, zbog ignorisanja stava građana od strane rukovodstva CBBiH, o Hastahana parku odlučivati sudovi?

Čak im ništa nije značila ni anketa koju je Asocijacija arhitekata u Bosni i Hercegovini svojevremeno provela među svojim članovima i 96,9 posto od 970 učesnika ankete reklo je da se ne slaže s odlukom da se na mjestu parka Hastahana dozvoli izgradnja objekta.

Da promjena vlasti može donijeti pozitivne promjene po građane, dokaz je i slučaj Hastahana parka.

Podsjetimo, prethodna administracija Opštine Centar Sarajevo na čelu sa bivšim načelnikom Nedžadom Ajnadžićem (SDA) je prodala dio Hastahana parka Centralnoj banci BiH i tako dala mogućnost gradnje poslovnog objekta banke sa podzemnim garažama. Prije prodaje dijela parka Opštinsko vijeće je moralo usvojiti izmjene regulacionog plana koji je kasnije omogućio samu prodaju. Ovom projektu su se građani i stručna javnost protivili od početka ali to na kraju nije zaustavilo Opštinu da proda dio parka Centralnoj banci BiH za nešto manje od 5 miliona KM. Nećemo pogriješiti ako kažemo da je ovaj potez uticao na rezultate lokalnih izbora 2020. godine, nakon kojih na čelo Opštine, umjesto Ajnadžića, koji nije uspio osvojiti drugi mandat, dolazi Srđan Mandić iz Naše stranke.

Novi načelnik i nakon preuzimanja mandata nastavlja da tvrdi ono što je tvrdio i u predizbornoj kampanji – da neće uraditi ništa protiv volje građana kada je u pitanju Hastahana park. Tako je odmah na početku svog mandata nekoliko puta organizovao sastanke sa građanima okupljenim u inicijativu „Hastahana park“ gdje je htio čuti njihovu stranu priče i argumente zašto ne treba graditi zgradu Centralne banke baš u Hastahana parku. Građani su bili ohrabreni što napokon imaju nekoga na svojoj strani ali ništa nisu uzimali zdravo za gotovo, svjesni da na drugoj strani imaju jednu od najvažnijih i najmoćnijih državnih institucija i pomalo skeptični da načelnik sam može nešto promijeniti.

Upravo zbog ovoga građani i aktivisti nisu odustali od svojih aktivnosti pa je tako početkom godine, tačnije u martu mjesecu, neformalna grupa građana Opštini Centar predala građansku inicijativu koju je svojim potpisima podržalo više od 1300 stanovnika ove opštine a kojom se traži da se sporne izmjene regulacionog plana stave van snage. Ovo je bio još jedan od pokazatelja da stanovnici opštine Centar zaista ne žele zgradu CBBiH u svom parku.

Nakon toga su se aktivisti neformalne grupe građana „Hastahana park“ obratili i vijećnicima u OV Centar, kojima su uputili infografiku, koja na kreativan način pokazuje sve propuste i nepravilnosti prilikom izmjene regulacionog plana, i otvoreno pismo u kome su poručili „Nadamo se i da vam je ovo vrelo ljeto pomoglo da shvatite da su Sarajlijama i Sarajkama parkovi životna potreba, a da od vas zahtijevaju da štitite i poštujete propise, zakone i osnovna građanska prava…“, te ih pozvali da se prijateljski i komšijski nađu u Parku i da ih „iz prve ruke“ upoznaju sa svojom inicijativom i očekivanjima.

Aktivisti ove  grupe su poslije toga kreirali i video spot „Hoćemo park!“ kojim su još jednom upoznali širu javnost zbog čega se protive gradnji u Hastahana parku, odnosno sa brojnim neregularnostima i ignorisanjem volje građana.

Dok su građani vodili svoju kampanju i ukazivali na sve nepravilosti te ponavljali da ne žele zgradu u parku, načelnik Mandić je vodio svoju borbu i držao se obećanja da neće biti gradnje jer građani to ne žele, te je odbijao zahtjeve CBBiH da izda urbanističku saglasnost za gradnju poslovnog kompleksa. Najozbiljniji potez je uradio kada je kreirao ad-hoc komisiju, nezavisno tijelo, sastavljeno od troje pravnika koji su kreirali Izvještaj koji je nedvojbeno pokazao da je učinjen niz nepravilnosti i kršenja zakona prilikom izmjena regulacionog plana, a načelnik se na posebnoj sjednici OV, na kojoj je ovaj izvještaj predstavljen, javno obavezao da će postupiti prema prijedlozima iz Izvještaja ad-hoc komisije, te da će ovaj izvještaj zajedno sa krivičnom prijavom proslijediti nadležnom tužilaštvu i drugim relevantnim institucijama.

Važno je napomenuti da se ranije ove godine Opština obratila i Komisiji za očuvanje nacionalnih spomenika BiH s molbom za izjašnjenje o usklađenosti idejnog projekta objekta Centralne banke na prostoru Hastahane s odredbama Odluke Komisije o proglašenju Historijskog urbanog krajolika Sarajevo, nacionalnim spomenikom BiH. Komisija je tom prilikom u odgovoru Opštini naglasila: „Cjelokupan prostor Hastahane predstavlja potencijalno arheološko nalazište za koje je potrebno osigurati uslove za provođenje arheoloških istraživanja. Lokalitet je, također, prema podacima Kantonalnog zavoda za zaštitu kulturnog i prirodnog naslijeđa evidentiran kao dobro baštine – spomenik vrtne arhitekture i oblikovane prirode – park.“ Prevedeno, ni Komisija ne smatra da treba graditi podzemne i nadzemne objekte u Hastahani.

Šta je za ovo vrijeme radila Centralna banka koja je kupila zemljište ali ne može graditi jer nema dozvole? Centralna banka sve vrijeme pokušava opravdati svoju poziciju govoreći da oni nemaju nikakve veze sa izmjenama regulacionog plana i ako je bilo nekih nepravilnosti oni nemaju ništa s tim jer je to interno pitanje Opštine a oni su parcelu kupili po zakonu. Da li je to baš tako? Građani su još prije nego je banka kupila dio parka, upozoravali ovu instituciju, pismima, javnim istupima i preko društvenih mreža, da izmjene regulacionog plana nisu urađene po zakonu te da je volja građana potpuno ignorisana, da su zastrašivani, vrijeđani i da im se direktno prijetilo. Čak im ništa nije značila ni anketa koju je Asocijacija arhitekata u Bosni i Hercegovini svojevremeno provela među svojim članovima i 96,9 posto od 970 učesnika ankete reklo je da se ne slaže s odlukom da se na mjestu parka Hastahana dozvoli izgradnja objekta. Tako je Centralna banka ignorisala sva upozorenja građana i struke i kupila dio parka sa namjerom da gradi svoj poslovni objekat.

Da bi zadovoljila volju građana ali i obaveze prema Centralnoj banci, Opština Centar je ponudila zamjensku lokaciju banci u ulici Halida Kajtaza, također u centru gradu, međutim tu lokaciju je CBBiH odbila smatrajući da nije dobra alternativa. Nakon toga, spominjala se lokacija na Marijin Dvoru, u blizini tržnog centra SCC koja se činila kao da bi mogla zamijeniti Hastahana park i da će Centralna banka prihvatiti tu lokaciju, međutim do kraja 2021. godine se to nije desilo.

27.12.2021. godine Centralna banka Bosne i Hercegovine uputila je saopštenje za javnost u kojem ističe da Opština Centar nije ispunila preuzete obaveze po osnovu zahtjeva CBBiH, u vezi sa alternativnom lokacijom za izgradnju poslovnog objekta Glavne jedinice Sarajevo, te da će dalju zaštitu svojih interesa i prava tražti putem suda.

Na kraju, treba još jednom istaći da se građani, od početka bore za svoja demokratska prava, da odlučuju o javnim površinama, bore da se čuje njihov glas, bore se protiv zastrašivanja, prijetnji i netransparentnosti a park će se svakako u budućnosti morati preurediti tako da zaista bude park, za sve građane.

Pogledaj više

Građani u akciji

Partneri u borbi protiv korupcije