Građanski aktivizam

Da li će radovi šljunkara kod Šepka biti završeni 1. aprila ili će šljunkari tu obavezu iz ugovora sa “Vodama Srpske” shvatiti kao šalu?

Poučeni lošim iskustvom, građanski aktivisti okupljeni oko inicijative “Zaustavimo nelegalnu eksploataciju šljunka i devastiranje obale rijeke Drine na području Zvornika” lično nadgledaju ugovorom predviđeni završetak radova u koritu rijeke Drine u mjesnoj zajednici Šepak.

“Patrola” zvorničkih aktivista okupljenih oko inicijative “Zaustavimo nelegalnu eksploataciju šljunka i devastiranje obale rijeke Drine na području Zvornika” nadgleda završetak radova u koritu rijeke Drine u mjesnoj zajednici Šepak, odakle su dobijali prijave da su aktivnosti šljunkara izvan eksploatacionih polja za koja su sklopili ugovore i da eksploatišu znatno veće količine šljunka od odobrenih.

Njihove tvrdnje bile su i da bageri  šljunkara na lokalitetu “Debela međa” skidaju riječno ostrvo sa šljunkom i time nedozvoljeno narušavaju ivice riječnog korita i mijenjaju konfiguraciju terena. Mještani naselja na granici sa područjem Bijeljine su izražavali otvorenu  bojazan da će biti narušen tok rijeke Drine i preusmjeren, što bi u budućnosti moglo dovesti do većih poplava na obje strane rijeke – i bosanskoj i srbijanskoj. Kao dokaz svojih tvrdnji dostavljali su foto i video dokumentaciju sa terena.

U nedjelji u kojoj se, prema Ugovoru koja dva privredna društva iz Zvornika imaju sa Javnom ustanovom „Vode Srpske“ završava rad šljunkara ne ovom području, Šepak su posjetili zvornički aktivisti, kako bi neposredno  prije planiranog okončanja radova sagledali stanje na terenu i uvjerili se u tvrdnje mještana da u ovom slučaju nije po srijedi produbljenje i čišćenje korita rijeke Drine radi većeg proticaja, zbog čega su sklopljeni ugovori sa ovim firmama, već da se radi o čistoj komercijalnoj eksploataciji šljunka.

„U Zakonu o koncesijama RE iz 2013. i 2018. godine, u članu 6, striktno je navedeno da predmet koncesije može biti samo korišćenje javnog vodnog dobra za vađenje materijala iz vodotoka, odnosno šljunka, pijeska ili kamena, prema programu uređenja vodotoka. Odnosno da relevantni propisi u oblasti voda ne prepoznaju komercijalnu eksploataciju riječnog materijala, tako da se on može vaditi samo u  u cilju uređenja vodotoka i zaštitne funkcije“, istakli su nakon posjete Šepku aktivisti inicijative “Zaustavimo nelegalnu eksploataciju šljunka i devastiranje obale rijeke Drine na području Zvornika”, sa konstatacijom da to nije slučaj u ovoj MZ.

Što se tiče Javne ustanove „Vode Srpske“, oni se nisu upuštali u osnovanost sumnji mještana da se radil o isključivoj eksploataciji ščljunka od strane privrednih društava, dostavljajući grupi podatke o rokovima izvođenja radova i odobrenim količinama iskopa. Odnosno, da je za održavanje riječnog korita, vađenje i dislokaciju materijala iz vodotoka ugovor sklopljen sa zvorničkim preduzećima „VT- Kompred“ d.o.o. za 15.547,73 m3 i „Jokić invest“ d.o.o. za 92.902,11 m3. Rok za realizaciju ugovora je 01.04.2022. godine.

„Sudeći po intenzitetu rada mašina na samom okončanju radova imamo osnove za sumnju da je izvađeno dosta više materijala i to samo šljunka i pijeska, te da šljunkare nekomercijalni mulj, čime bi produbili korito, nije uopšte zanimao. Umjesto toga, dovoljno je pogledati na što sada liči korito rijeke Drine u Šepku, koje je znatno prošireno u odnosu na ranije stanje i to će ova dva šljunkarska preduzeća najvjerovatnije tako i ostaviti“, naveli su iz Grupe i ukazali na zakonsku obavezu šljunkara da po završetku radova vrate teren u prvobitno stanje i da ni na koji način ne naruše životnu sredinu.

Na žalost, ni Vode Srpske ni Inspektorat ne vode efektivnu kontrolu nad firmama s kojim su potpisani ugovori i nad realizacijom dogovorenog, odnosno iskopanim količinama šljunka i stanju terena na kojem su radovi vršeni. Građani su prinuđeni da rade posao institucija i da na te institucije vrše pritisak da bi uopšte išta radile.

Građani u akciji

Partneri u borbi protiv korupcije