Komentari i analize

Državni ured za reviziju upozorio da neizvršavanje odluka Ustavnog suda BiH ukazuje na to kako su vladavina prava i javna odgovornost u BiH na niskom nivou

“Ponovno skrećemo pažnju na dugogodišnji problem neprovođenja određenog broja odluka Ustavnog suda BiH, premda su iste konačne i obavezujuće, a njihovo neizvršenje predstavlja krivično djelo.”

Nerealizovanje revizorskih preporuka – za otklanjanje nepravilnosti i slabosti koje su konstatovane u procesu revizije – jedan je od ozbiljnih problema, koji utiču na efikasnost i zakonitost rada institucija i kvalitet života građana. Nus pojava ovakvog odnosa, za koju najveću odgovornost snose zakonodavna i izvršna vlast, svojim neadekvatnim reagovanjem u ovom kontekstu, obesmišljavanje je samog postojanja i rada ureda za reviziju. Jer, revizija, kako u svojim istupima povremeno naglašavaju i sami čelni ljudi tih institucija, nije sama sebi svrha. Ona je kontrolni mehanizam čije bi rezultate trebala da koristi vlast, u cilju poboljšanja stanja. Ali ga ne koristi. U najmanju ruku, ne u dovoljnoj mjeri.

Prošle sedmice objavljeni Godišnji revizorski izvještaj o glavnim nalazima i preporukama za 2021. godinu, Ureda za reviziju institucija BiH, koji sadrži glavne nalaze i preporuke iz finansijskih revizija i revizija učinka, kao i glavne nalaze i preporuke iz finansijske revizije o izvršenju budžeta institucija BiH za 2021. godinu, potvrđuje gornju tezu.

Ključni zaključak ovog izvještaja je da većina najznačajnijih preporuka datih u prethodnoj godini – onih sistemskih – nije realizovana.

Pritom, većina datih preporuka se ponavlja više godina. A posljedica su nedostatka odgovornosti rukovodstva institucija, nepostojanja sistemskih rješenja, nedostajućih zakonskih i podzakonskih akata i usvojenih standarda ponašanja i potrošnje i dodatna ograničenja zbog neusvajanja budžeta institucija BiH za 2021. godinu.

Dakle, revizori konstatuju da ne samo da vlast ne čini ništa da bi rukovodioce institucija koje postavlja prisilila da poštuju revizorske preporuke, koje se često odnose na otklanjanje kršenja zakona, nego je uzrok najvećeg broja najznačajnijih preporuka upravo u neradu i nesposobnosti te vlasti. Koja, i pored enormnih plata i privilegija, koje grabi iz budžeta, ne izvršava svoje elementarne ustavne obaveze – ne usvaja zakone, pa čak ni budžete (Budžet BiH za 2021. godinu nije usvojen, ni prije početka ali ni do kraja te godine).

Objavljenim izvještajem obuhvaćeno je 20 prioritetnih i sistemskih pitanja uočenih kroz proces finansijske revizije institucija BiH i finansijske revizije izvršenja budžeta institucija BiH.

Nabrajanje samih oblasti na koje se te preporuke odnose, govori i o stepenu njihove ozbiljnosti i o stepenu neodgovornosti vlasti, odnosno političara vladajućih stranaka:

  • nepostupanje po odlukama Ustavnog suda BiH;
  • proces usvajanja budžeta institucija BiH za 2021. godinu;
  • usklađivanje pravilnika o unutrašnjoj organizaciji institucija BiH sa odlukama Vijeća ministara;
  • proces zapošljavanja u institucijama BiH;
  • proces javnih nabavki u institucijama BiH;
  • prevencija i borba protiv korupcije u institucijama BiH;
  • interne finansijske kontrole u institucijama BiH;
  • višegodišnja kapitalna ulaganja u institucijama BiH;
  • sudski sporovi u institucijama BiH;
  • status državne imovine;
  • vlastiti prihodi institucija BIH;
  • istek mandata rukovodilaca u institucijama BiH;
  • plaće i naknade zaposlenih u institucijama BiH;
  • smještaj institucija BiH;
  • postupanje Vijeća ministara BiH i Ministarstva finansija i trezora BiH po zahtjevima institucija BiH;
  • reforma javne uprave;
  • finansiranje povratka izbjeglica i raseljenih osoba;
  • plaćanje naknade za neangažovana kreditna sredstva;
  • zakon o vanjskim poslovima;
  • informacioni sistem.

Sve ove preporuke su izuzetno važne, no svojevrstan skandal je da su revizori prisiljeni da vlast upozoravaju na neprihvatljivost njenog višegodišnjeg ignorisanja odluka Ustavnog suda.

“Ponovno skrećemo pažnju na dugogodišnji problem neprovođenja određenog broja odluka Ustavnog suda BiH, premda su iste konačne i obavezujuće, a njihovo neizvršenje predstavlja krivično djelo. Neizvršavanje odluka Ustavnog suda BiH ukazuje na to kako je vladavina prava i javna odgovornost u Bosni i Hercegovini na niskom nivou. Takođe, posljedica ovakve situacije su, između ostalog, i sudski sporovi koji potencijalno mogu imati negativne finansijske efekte po budžet institucija BiH. Neophodno je jačati javnu odgovornost u skladu s temeljnim načelima vladavine prava u demokratskom društvu, što podrazumijeva postupanje po odlukama Ustavnog suda BiH.”, navodi se u Izvještaju.

Ured za reviziju institucija BiH je, inače, u 2022. godini, izradio i nadležnim institucijama dostavio 74 izvještaja o obavljenim finansijskim revizijama za 2021., 4 izvještaja revizije učinka, 2 izvještaja o realizaciji praćenja preporuka revizije učinka i Izvještaj o reviziji Izvještaja o izvršenju budžeta institucija BiH za 2021. godinu.

Za 74 revidirane institucije, dato je ukupno 407 preporuka, od kojih su 222 nove, a 185 ponovljene preporuke iz ranijeg perioda. Ponavljanje preporuka iz godine u godinu rezultat je loše realizacije preporuka na godišnjem nivou. Od prošle godine datih preporuka, recimo, u potpunosti je realizovano tek njih 32%.

I ono što treba naglasiti – za razliku od državnog parlamenta i Vijeća ministara, Ured za reviziju, redovno i na vrijeme donosi svoje godišnje programe rada i redovno i na vrijeme ih realizuje.

Konačno, Ured za reviziju, u objavljenom izvještaju, naglašava da je potrebno da institucije sistema za provođenja zakona pokrenu pitanje odgovornosti onih koji su dozvolili da se budžetski novac troši bez finansijske discipline, budući da odsustvo reagovanja na preporuke revizije ostavlja prostor za netransparentno i nezakonito trošenje novca.

Građani u akciji