Građanski aktivizam

Građani pred OHR-om tražili da Schmidt povuče nametnute izmjene Izbornog zakona

Grupa građana održala je proteste pred zgradom OHR-a u Sarajevu, tražeći od visokog predstavnika Kristijana Schmidta da povuče nametnute izmjene i dopune Izbornog zakona BiH koje je OHR objavio u noći izbora.

Uz ove izmjene u paketu su nametnute i izmjene Ustava Federacije Bosne i Hercegovine.

Građani, za koje organizatori kažu da ih je 5.000, iako ih je vidno manje, kažu da se ovim izmjenama pogoduje Hrvatima i radi na štetu Bosne i Hercegovine. Sporno je i što su odluke nametnute u noći izbora.

Selver Bašić do sada je bio na svim protestima ispred zgrade OHR-a i dolaziće, kako kaže, još 100 puta ako treba.

„Išao je na ruku Hrvatima. Hrvatska se hvali da je on njima pomogao. Ne treba biti pametan, samo treba pregledati izjave“, ovo su stvari koje Bašić zamjera visokom predstavniku.

„Hoćemo građansku, a ne Bošnjačku državu. Ako bi se neko usudio da baci kamenčić, a ne petardu, mi ćemo ga hapsiti, a ne policija. Znamo da se u ovakvim skupovima može ubaciti namjerno neko ko to može uraditi“, rekao je okupljenima jedan od govornika Mujo Aganović.

Munevera Omanović je bila na svim dosadašnjim protestima ispred OHR-a za koje kaže da su protesti za državu.

„Ne damo našu državu. Hoće da nam je uzmu Hrvati i Srbi, a Bosna i Hercegovina mora da bude demokratska i građanska država svih naroda čak i Sejdić-Finci, Zornić. Zašto ne bi bili i Romi. I oni su naš narod. I oni imaju djecu“, kaže Omanović u izjavi za BUKU.

Prvi put na proteste je stigla i Zilkić Begzada iz Zavidovića.

“Da nam bude Bosna cjelovita. S tri naroda. To nam je najveća želja”, rekla je ona za BUKU.

main image

Proteste je podržao i Šemsudin Mehmedović zastupnik SDA u Parlamentu BiH, a u izjavi za BUKU kaže  kako je Odluka visokog predstavnika o popunjavanju Doma naroda i izmjene Izbornog zakona u noći izbora političko-pravni nonsense.

“Koji se očigledno desio samo u Bosni i Hercegovini, nigdje u svijetu nije poznata ta praksa, da Bosnu i Hercegovinu postave kao neki divlji Zapad, kao neku zemlju koja je nemoguća misija. Mi želimo da se poštuju sudske presude od međunarodnih sudova za ljudska prava, da se poštuje Ustav BiH i da se poštuje i Dejtonski mirovni sporazum gdje su precizno definisane ovlasti Visokog predstvnika. Ako toga nema onda nam Visoki predstavnik ne treba”, rekao je za BUKU Šemsudin Mehmedović.

Ivana Marić: protesti trebaju biti pred Parlamentom BiH

Politička analitičarka Ivana Marić za BUKU kaže da su protesti pravo građana da izraze svoje nezadovoljstvo i da joj je žao što se taj mehanizam ne koristi češće, za rješavanje konkretnih problema i protiv onih koji nas već 30 godina drže taocima svoje loše politike, kriminala i korupcije.

„Samo stotinjak metara dalje od OHR-a je prava adresa gdje bi se trebali održati protesti. Ispred zgrade zajedničkih institucija BiH, gdje već nekoliko decenija sjede isti političari koji vode retrogradnu politiku koja je proizvela ovako lošu političku, sigurnosnu i ekonomsku situaciju u BiH. To su političari koji su se svi redom obogatili, dok su građani sve siromašniji. To su političari koji se lako dogovore oko podjele funkcija i povećanja svojih plata, ali nikako ne mogu da se dogovore oko ukidanja akciza na gorivo. To su političari koji se 15 godina nisu mogli dogovoriti oko izmjena Izbornog zakona BiH i poštivanja odluka Ustavnog suda BiH i odluka međunarodnih sudova. To je jedina ispravna adresa za proteste“, kaže Marić za BUKU.

Na današnjim protestima je bilo vidno manje građana nego na protestima uoči Opštih izbora, a razlog tome je, smatra Marić, što su prošli protesti bili zloupotrebljeni.

„Nije prvi put da političari zloupotrebljavaju proteste za predizbornu kampanju. Tako se i ovaj put vidi velika razlika u odzivu na proteste kada ih podržavaju, pa čak i predvode vodeći političari, kao što je to bio slučaj pred izbore i kada političari to prepuste građanima. Odziv na današnjim protestima je mnogo manji od odziva pred izbore“, dodaje Marić.

Ona kaže da je pitanje zašto članovi Predsjedništva BiH Šefik Džaferović i Željko Komšić ne pokrenu inicijativu za proglašenje Schmidta Personom non grata u BiH, ako je toliki neprijatelj BiH, kao što oni tvrde.

„Dodik bi ih sigurno podržao ovaj put. To je mnogo jednostavniji i brži način da se riješimo „neprijatelja“ BiH, nego da se održavaju protesti. Sama činjenica da to i ne spominju dovoljno govori o tome da ni sami na vjeruju u ono što govore. To su radili u sklopu predizborne kampanje kako bi se prikazali najvećim zaštitnicima svog naroda. Nakon izbora ne moraju više da glume pa je zato i izostala njihova podrška protestima“, rekla je Marić.

Govornici su Šmitove odluke nazvali aparthejdom i udruženim zločinačkim poduhvatom. Takve paušalne kvalifikacije su za našu sagovornicu problematične.

„Ono što je za mene najproblematičnije je to što se o Schmidtovim odlukama priča paušalno i uopćeno. Optužbe se iznose olako koristeći teške riječi poput aparthejda, islamofoba, neprijatelja, bez da su iznijeli ijedan konkretan argument. Već duže vremena pokušavam saznati koji je to tačno artikl kojim Schmidt jača etnički, a slabi građanski princip i još uvijek nisam dobila odgovor. Zašto je tako teško navesti konkretan članak kojim on uvodi neki etnički element, koji mi već do sada nismo imali ili na koji način jača jedan narod, a slabi drugi. Sve dok su optužbe paušalne i bez konkretnih navoda, ne mogu podržati takve proteste. Da pitate demonstrante šta je to što oni konkretno zamjeraju u odlukama Schmidta, vjerujem da velika većina ne bi znala odgovor“, zaključuje Marić.

Nove nametnute izmjene Izbornog zakona rijetko ko razumije, a čak su i članovi Centralne izborne komisije BiH u izbornoj noći kazali da još ne znaju kako ih provesti.

Građani u akciji

Partneri u borbi protiv korupcije