Građanski aktivizam

Građanke za ustavne promjene: 27 godina diskriminatornog Ustava BiH

Inicijativa "Građanke za ustavne promjene" uputila je otvoreno pismo povodom obilježavanja 27 godina od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma. Ova neformalna grupa, koja okuplja 36 organizacija civilnog društva i aktivista/kinja koji su kreirali dokument pod nazivom ,,Platforma ženskih prioriteta za ustavne promjene sa amandmanima na Ustav BiH iz rodne perspektive’’ zalaže se za senzibilizaciju i promjene Ustava iz rodne perspektive, sa vizijom da se ostvari egalitarno i zakonito učešće žena i muškaraca u privatnom i javnom životu u BiH. Njihovo otvoreno pismo u nastavku prenosimo u cjelosti.

Bosna i Hercegovina obilježava 27 godina od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma, odnosno 27 godina od okončanja oružanog sukoba. Prije 27 godina BiH je u okviru ovog sporazuma dobila i Aneks 4 – Ustav BiH kojim je uspostavljeno njeno (ne)funkcionisanje. Danas vidimo da sa ovakvim Ustavom, koji u sebi sadrži mehanizme koji koče napredak države, ali i nedostatke jer ne oslikava potrebe društva I njegove ključne determinante, BiH nije i (sa ovakvim Ustavom) ne može biti država koja jednako i ravnopravno štiti prava svih njenih građana i građanki. U Ustavu nema pojedinca i pojedinke, nema građanina niti građanke, nema rodne ravnopravnosti kao ustavne kategorije, niti garancije ženskih ljudskih prava i sloboda. Dominiraju kolektivna prava, a jaz između političkih (konstitutivnih) elita i opšteg interesa građana i građanki je sve veći.

Ustav BiH je 27 godina diskriminatoran – prema manjinama, što su, između ostalog, pokazale i presude Evropskog suda za ljudska prava, prema ženama koje uopšte nisu ustavna kategorija, prema konstitutivnim narodima – Bošnjacima i Hrvatima u Republici Srpskoj i Srbima u Federaciji, a neravnopravna su i socijalna prava i zdravstvena zaštita, koje su su u nadležnosti entiteta i kantona.

U donošenju ovakvog Ustava nisu učestvovali građani i građanke BiH, i nakon 27 godina, krajnje je vrijeme da ustavne reforme više ne budu ekskluzivno pravo vodećih političkih partija i njihovih interesa, kao ni da budu volja i/ili odluka međunarodne zajednice. Oni i one, čije živote Ustav BiH reguliše, trebaju biti aktivni sagovornici i sagovornice u procesima ustavnih reformi. Više od polovine građana i građanki smatra da Ustav BiH treba mijenjati i usavršavati. Najvažniji razlog, po mišljenju 60% građana i građanki BiH, za mijenjanje ili pisanje novog Ustava je potreba za preciznim definisanjem svih ljudskih prava koja se štite[1].

Pristupom i načinom sprovođenja ustavnih reformi, BiH će biti na ispitu demokratičnosti jer demokratija nije pravo elita (muškaraca) niti kratkoročna aktivnost nego kontinuirani proces koji zahtjeva zajednički i konstantan rad države, društva i pojedinaca/ki.

Svjedočimo već godinama unazad, pa čak još od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma prije 27 godina da su žene potpuno isključene ili ih je zanemarivo malo u raspravama, razgovorima ili pregovorima o reformama bilo koje vrste. Pored toga što se zanemaruju potrebe i mišljenja većeg dijela stanovništva BiH, odnosno žena, oni koji nas predstavljaju i odlučuju u naše ime u obzir se ne uzimaju ni stvarne potrebe i problemi s kojima se svakodnevno susreću obični građani i građanke BiH. U situaciji gdje se vlast(i) bavi samo sobom, odnosno odbranom etno nacionalističkih interesa i odluke koje utiču na živote građanki i građana BiH donose bez njihovog učešća, a vrlo često su bitne odluke i razgovori odvijaju u zatvorenim krugovima isključivo predstavnika nekoliko političkih partija i daleko od očiju javnosti, poput pregovora o ustavnim reformama i reformi Izbornog zakona, ne možemo govoriti o BiH kao demokratskoj državi. Redovnom praksom isključivanja žena, građanki i građana BiH, stručne javnosti, aktivista i aktivistkinja, organizacija civilnog društva, ženskih nevladinih organizacija iz procesa kojima se odlučuje o budućnosti BiH, sve više se udaljavamo i od privida BiH kao demokratske države.

Primjer apsolutnog zanemarivanja glasova žena, ali i građanki i građana, prilikom važnih pregovora o budućnosti I funkcionisanju BiH vidjeli smo tokom prethodne i ove godine kada su se isključivo političari i predstavnici međunarodne zajednice (velikom većinom muškarci) bavili pitanjem “ograničene” ustavne reforme i promjene Izbornog zakona. Opet se tokom razgovora o ustavnim promjenama nije uobzirilo to da iz Ustava BiH treba ukloniti i druge vrste diskriminacije, te da ovo može biti prilika da nakon više od četvrt vijeka građani i građanke dobiju priliku da budu dijelom kreiranja Ustava, odnosno da reforma Ustava bude inkluzivan i transparentan proces.

Ustavna reforma je neminovan proces koji BiH čeka u narednom periodu i koji je imperativ na njenom putu ka evropskim integracijama. Bez transparentnog i sveobuhvatnog procesa ustavnih reformi koje će u fokus staviti potrebe, zahtjeve i inicijative građanki i građana, Ustav BiH će i dalje ostati otuđen od onih na koje se odnosi.

Inicijativa Građanke za ustavne promjene još jednom podsjeća da budući proces ustavnih reformi treba počivati na:

  1. Otvorenom dijalogu, kvalitetnoj javnoj debati, saradnji između civilnog sektora, akademske zajednice, medija i institucija BiH o izazovima na putu ka ustavnim rješenjima s ciljem uspostavljanja pune ravnopravnosti i jednakosti građana i građanki, posebno u kontekstu procesa pridruživanja Bosne i Hercegovine u Evropsku Uniju i obaveza koje iz tog procesa proizilaze, te na taj način stvarati ambijent za razvoj građanskog društva čije je postojanje neophodno za istinsko provođenje društvenih i ustavnih reformi.
  2. Reformskim procesima u BiH koji moraju uključivati žene kao ravnopravne partnere, uzimati u obzir uticaj svih reformi i procesa na žene i stanje ženskih ljudskih prava, te moraju težiti ka većem stepenu ostvarivanja ravnopravnosti polova u BiH.
  3. Razumijevanju da je neophodno ugraditi ravnopravnost polova kao ustavno načelo i inkorporirati rješenja kojima bi se ostvarila veća zaštita ženskih ljudskih prava.
  4. Implementaciji presuda Evropskog suda za ljudska prava, odnosno eliminaciji diskriminacije u izbornom procesu, razgraničenim od svih drugih politički instrumentaliziranih pitanja ustavne reforme.

Građani u akciji

Partneri u borbi protiv korupcije