Sjednica Doma naroda Parlamenta Federacije BiH prekinuta je juče, 29.07., nakon usvajanja zaključka, predloženog od strane delegatkinje Vesne Saradžić, po kojem se zadužuje Vlada Federacije BiH i resorna ministarstva da se aktivno uključe u zaštitu entiteta Federacija BiH od posljedica izgradnje hidroelektrane Ulog snage 35 MW i sedam manjih hidroelektrana koje čine hidroenergetski sistem Gornja Neretva, u Republici Srpskoj.
Informaciju o preduzetnim aktivnostima potrebno je prezentovati na narednoj sjednici Doma, koja će se održati nakon ljetnje pauze, u septembru.
Podsjećamo, zbog kršenja pravila Energetske zajednice u vezi planirane izgradnje hidroelektrane “Ulog”, te obje faze hidroenergetskog sistema “Gornja Neretva” u okviru kojih se planira izgradnja sedam malih hidroelektrana na rijeci Neretvi, Centar za životnu sredinu i Aarhus Centar u BiH, zajedno sa međunarodnim organizacijama RiverWatch, EuroNatur, CEE Bankwatch i ClientEarth, svojevremeno su uložili žalbe Energetskoj zajednici, jer se radi o složenom nizu energetskih postrojenja koji se kontinuirano prostire na toku od nekoliko kilometara rijeke Neretve, uništavajući njen cijeli gornji tok.
“Ove hidroelektrane izravno bi uticale na tri četvrtine rijeke do entitetske granice. Ako se ti planovi nastave, gornja Neretva će se u potpunosti iz rijeke pretvoriti u niz akumulacija i cjevovoda, što je ne samo protivno preuzetim obavezama, nego i potpuno neprihvatljivo”, navela je, tada, Nina Kreševljaković, pravna savjetnica Aarhus Centra u BiH.
Nadležne vlasti, koje su inače odgovorne da osiguraju i provedu adekvatnu procjenu, su, pritom, propustile da predvide stepen složenosti štetnog uticaja na životnu sredinu na ovom području. Urađene studije uticaja na životnu sredinu navedenih postrojenja sadrže niz nedostataka, jer je većina podataka o bioraznolikosti koji su korišteni zapravo uzeta sa lokacija gdje ovi projekti uopšte nisu planirani. Kroz studije se nagađa koje su vrste prisutne na ovim lokacijama, a nisu dosljedno analizirani ni negativni uticaji na pojedine vrste.
Zbog toga je podnesena i žalba protiv Bosne i Hercegovine, Sekretarijatu Bernske konvencije o zaštiti evropskih divljih životinja i prirodnih staništa pri Vijeću Europe, u kojoj se spominje da bi više od stotinu biljnih i životinjskih vrsta bilo pogođeno gradnjom hidroelektrane Ulog i sedam malih hidroelektrana u gornjem toku Neretve.
No, nije problem samo u teškim ekološkim posljedicama (mada bi i one trebale da su sasvim dovoljan razlog za odustajanje od ovog posla). Problem je i u potencijalnoj opasnosti po ljude i upitnoj ekonomskoj opravdanosti projekta.
“Pored drugih nedorečenosti, poznato nam je i da ekonomskoj opravdanosti projekta HES ‘Gornja Neretva’ prijeti izgradnja dalekovoda dužine od oko 40 kilometara. Niti jedna studija uticaja ne spominje bilo kakvu procjenu kumulativno štetnog uticaja svih HE na slivu Neretve kao ni ove infrastrukture, a dalekovod i priključak na mrežu uglavnom finansira država, te nije jasno kakav bi uticaj njegova izgradnja i krčenje šuma povezano s izgradnjom, imalo na životnu sredinu i društvo”, izjavio je Viktor Bjelić, potpredsjednik Centra za životnu sredinu.
S druge strane, poznavaoci prilika tvrde da je bivša država imala slične planove na ovom području, 60-ih godina prošlog vijeka, ali je odustala nakon što su slovenački geolozi prostor označili kao nesiguran. Argumenata za ovakav stav ima i u istoriji ovog područja. A čak je i aktuelni investitor napravio višegodišnju pauzu u radovima (pa se mislilo da je odustao) nakon što su, u odvojenim incidentima, u odronima, poginula 2 radnika.
Kako se onda i pored svega priča nastavlja?
Odgovor na ovo pitanje nude pojedinci koji u svemu vide korumpiranost vlasti, od vrha do dna. Koja investitoru daje sigurnost da onima koji mu stoje na putu prijeti policijom, sudovima i ekonomskim uništenjem. I da u radove ulazi bez potrebnih dozvola. Itd. Itsl.
Spomenimo i da je početkom juna ove godine Centar za životnu sredinu, prema Ministarstvu za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske, pokrenuo dvije inicijative, o proglašenju zaštićenih područja na rijeci Neretvi (“Gornji tok Neretve, opština Gacko” i “Prirodno plodište pastrmke Ulog, opština Kalinovik”), s ciljem zaštite prirodnog staništa i velikog broja rijetkih, endemskih i reliktnih biljnih i životinjskih vrsta na ovom području.
Vidjećemo, u septembru, šta će to uraditi Parlament FBiH. No, poznavajući političke odnose u našoj zemlji, prije će nevladinim organizacijama i udruženjima građana uspjeti nešto postići, u ovom kontekstu, nego parlamentu jednog entiteta uticati na odluke izvršne vlasti drugog.