Peđa Grbin u emisiji Otvoreno HRT-a rekao je kako postoji čitav niz svjedočanstava ljudi koji govore o problemima i manjkavostima poslijeratne obnove, a mnogi od njih već su za vrijeme obnove počeli ukazivati na njih. Kaže kako je s kolegama pregledao izvješća pučkih pravobranitelja od prije pet do deset i više godina te kako su oni redovito, gotovo svake godine izvještavali Sabor o stotinama konkretnih i dobro potrkijepljenih primjerdbi koje su se odnosile na probleme u obnovi. Kaže, problem postoji, a zbog potresa je eskalirao.
-Naša želja sa Istražnim povjerenstvom nije samo otkrivanje krivaca jer je to posao Državnog odvjetništva RH. Mi želimo proučiti na koji je način tada sustav reagirao i koje je greške učinio tako da te greške izbjegnemo – rekao je.
Grbin je pitao ministra prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, Darka Horvata, na što se točno odnosi članak 130. Zakona o gradnji koji govori da se objekti mogu vratiti u prvobitno stanje bez ishođenja građevinske dozvole. Podsjetio je kako obnova u Zagrebu i deset mjeseci nakon potresa nije započela, stoga je oporba predložila promjene Zakona o obnovi jer je Hrvatskoj potreban nadstandard, a ne samo promjena konstrukcijskih elemenata i jačanje građevina što sada Zakon nudi.
– U obnovi je obnovljeno 156 tisuća kuća po raznim modelima. Kao što danas postoji procjena po principu tri kategorije: crvena, žuta, zelena markica, u poslijeratnoj obnovi je postojala procjena ratne štete u šest kategorija. Za prve tri su ljudi dobivali novce i sami obnavljali kuće. To su bili manje oštećeni objekti u ratu, a četvrta, peta i šesta su se obnavljale. Samo šesta ili dijelom i peta koje su bile potpuno srušene obnavljane su od temelja – objasnio je Ivo Žinić, sisačko-moslavački župan.
‘Problemi su nastali na kućama koje su izgrađene na temeljima i zidovima prije rata’
Dodao je i kako je siguran da je bilo propusta obzirom na tako veliki broj oštećenih objekata no kaže kako su sve to riješavali i otklanjali nedostatke, a samo on na je na tome radio desetak godina u Ministarstvu razvitka i obnove.
Pohvalio se programom poslijerane obnove i rekao kako Hrvatska više nikada neće takav program ponoviti. Otprilike 15 do dvadeset tisuća kuća godišnje se radilo za što je siguran da Hrvatska danas ne može ponoviti.
-Naravno da je bilo propusta, ja znam sve ove objekte, a znam i čak obitelji. Tu se radi o definiranim pravilima, a ljudi nisu bili zadovoljni. Problemi su uglavnom nastali na kućama gdje su ostali postojeći zidovi ili temelji, a koje su izgrađene prije rata s materijalima koji nisu bili kvalitetni. Ljudi su po deset godina gradili kuće – objašnjava Žinić. Dodao je i kako bi zbog sebe kao inženjera cijelog projekta volio da se projekt istraži ukoliko ima sumnji na koruptivne radnje.
-Devedeset posto kuća koje su izgrađene u bnovi bile su bolje od onih koje su izgrađene prije rata. Ja to znam jer živim na tom području – dodao je Žinić.
Radimir Čačić, varaždinski župan i tadašnji ministar ranije je ustanovio neke probleme u obnovi. U vrijeme mandata kaže kako nije poznavao Žinića, ali je pohvalio tadašnji tim ljudi koji je radio na obnovi, na čelu s dr. Ljudevitom Hercegom i to ne samo zbog kvalitetnog rada već i poštenja.
– Sustav je bio iznadprosječno kvalitetno postavljen. Na razini onog što bih sada napravio. Da se ne pravimo glupi, 1995. godine se krenulo, bilo je nereda, svega. 450 tisuća ljudi je trebalo vratiti. To je strašan pothvat. Doneseni su propisi koji su samo otprilike svojih 15-20 posto novi objekti. Ti novi objekti rade se na starom temelju ako je ikako moguće ili barem djelomično starom.
Čačić: ‘Bilo je korupcije, nećemo se praviti ludi’
Čačić je rekao kako je tada bilo svega, pa i korupcije.
– Ugrađivali su se materijali koji nisu bili odgovarajući. Nije bilo kvalitetnog betona, željeza, agregata. Već 1996. godine stvar je stavljena pod kontrolu. Zakon je dorađen i sustav je bio vrlo čist. Po dolasku na mjesto ministra, dobio sam naznake da postoje određene sprege unutar ministarstva, nekih ljudi s nekim consulting tvrtkama, izvođačima – rekao je Čačić i naglasio da je odmah formirao upravu za unutrašnju kontrolu koja nikad nije postojala.
– Da mi se ne dogode igre privatnih sprega. Dao sam da se sve ispita, što se dobilo ako izvještaj preda DORH-u. Neki ljudi su sami otišli – istaknuo je.
Objasnio je i sustav od tisuću radnika koji su radili na obnovi, i bez obzira na velike brojke opet se nije radillo kako treba na što Čačić kaže da su građevinari bili šuplji ili nesposobni, nesolventni.
Darko Horvat, ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, rekao je kako inzistirati na povjerenstvu koje će utvrditi političku odgovornost, a onda prejudicirati da nije bilo temeljenja, da nije bilo željeza u temeljima i spuštati se u struku o kojoj očito postoji jako malo znanja i konsenzusa je ono što se događa u SDP-u već jedno duže vrijeme.
– Ono što je bitno, da li je netko spreman ili nije, pokazali smo samim time jer je DORH neke stvari već pokrenuo, kriminalistička policija je izuzela dokumentaciju i to ne jednog slučaja – rekao je Horvat.
Ministar Horvat je istaknuo kako Banovinu i Grad Zagreb neće obnavljati samo isključivo o Zakonu o gradnji, već i po nekim procesima koji su implementirani u Zakon o obnovi.
Nikola Mažar, državni tajnik Središnjeg državnog ureda za obnovu i stambeno zbrinjavanje, rekao je kako sukladno izvidima koji su se provodili na terenima i izuzimanje dokumentacije, dostavili određeni dio dokumentacije.
– U elektronskom zapisu smo dostavili sve tražene podatke u roku manjem od 24 sata krim policiji. Nikome nije više u interesu nego Vladi RH da se razjasni ako je u tom velikom procesu gdje je preko 156 tisuća kuća obnovljeno. Dali smo sve podatke od 25 tisuća nekretnina na području Sisačko-moslavačke županije do drugih podataka, rekao je.
Rekao je kako je 5 600 kredita dano ljudima na brojku od 25 tisuća nekretnina., a davali su se prije stupanja Zakona o obnovi na snagu, 1992.-1994. godine.
