U fokusu

Igre sa “Trudbenik”-om, posljednjim u nepreglednom nizu koruptivnom privatizacijom uništenih dobojskih preduzeća, još uvijek traju. CHP podnosi prijavu protiv stečajnog sudije.

Radnici "Trudbenika" na birou, mašine "nestale" (Foto: Lj.Đ.)
„Zbog ranijih iskustava kada je u pitanju sudija Kulaš, tražićemo preispitivanje cijelog slučaja, a protiv njega i ranijih nepravilnosti u radu u obavljanju sudijske funkcije danas podnosimo prijavu.“, izjavio je za portal Antikorupcija predsjednik Centra za humanu politiku Momir Dejanović.

Sredinom februara “na doboš” je trebalo otići i poslednje, nekada najveće, dobojsko preduzeće, Fabrika kompresora “Trudbenik”, ali je zbog “igre” sa milionima ta prodaja odgođena za 25. mart, kada bi se trebala održati licitacija za prodaju nekadašnje uspješne “Energoinvestove” članice.

Fabrika je, praktično, prestala sa radom u septembru 2015. godine, jer su formalni direktor Luka Miloš i tadašnji većinski vlasnik, nekadašnji premijer RS, Pero Bukejlović, ostavili radnike na cjedilu i prestali dolaziti u fabriku. Svi telefoni u preduzeću su isključeni, računi blokirani, a dobojskom Privrednom sudu je, nakon više organizovanih štrajkova od strane radnika, podnesen zahtjev za stečaj. A “Trudbenik” je postao tipični primjer jalove borbe radnika protiv korupcije i besprizorne pljačke.

“Bezbroj puta, tražili smo da reaguju Vlada i tadašnje resorno Ministarstvo industrije i energetike, zbog tvrdnji da Bukejlović, sa sebi odanim saradnicima, godinama pljačka ne samo nas već i RS. Više od deset godina nam nisu uplatili doprinose i poreze, a time ni budžetu RS i fondovima, duguju nam 22 plate.”, izjava je nekadašnjeg predsednik Sindikata u ovom preduzeću Predraga Jorgića, koji se 17. februara, u Privrednom sudu, na održanom Izvještajnom ročištu, pojavio kao zastupnik radnika.

Tada se trebala najzad okončati saga o “Trudbeniku”, pa je ročištu, kojim je predsjedavao stečajni sudija Mato Kulaš, osim stečajnog upravnika Dragana Prodića iz Teslića, pristupilo čak dvadeset povjerilaca ili njihovih zastupnika – počevši od predstavnika Poreske uprave RS, Fonda PIO, Fonda zdravstvenog osiguranja RS, Zavoda za zapošljavanje i ostalih, koji su godinama čekali da naplate svoja potraživanja.

Međutim, iako su do održavanja ovog ročišta povjerioci mogli biti zadovoljni ponuđenom cijenom od 10,5 miliona maraka, ponuđača “City Moll” iz Bijeljine, na samom ročištu je stigla ponuda prnjavorskog “Gradipa” od 12 miliona maraka. U očekivanju prihvatanja ove nove ponude, jer su i po mišljenju zakonskog zastupnika Poreske uprave, Milkice Garić iz Pravobranilaštva RS, ispunjeni zakonski uslovi za prodaju nekretnina “opterećenim razlučnim pravom”, uslijedilo je iznenađenje i “vrdanje” sudije Kulaša, koji je zastupao stav da se Sud nije dovoljno upoznao o novoj ponudi.

“Iznenađen sam odlukom Suda, kada smo sat i po raspravljali o toj ponudi. Predlažem da Sud omogući skupštini da glasa danas o ponudi preduzeća “Gradip” i to da u roku od tri dana uplati milion KM kao avans, a da preostalih 11 miliona KM kupoprodajne cijene isplati u roku od 30 dana. Na taj način da se nakon isplate mu omogući knjiženje, tako da bi radnici i ostali povjerioci bili  zaštićeni u potpunosti”, izjavio je na ročištu punomoćnik ponuđača “Gradip” Siniša Mikić.

Ali, stečajni sudija ostao je kod tvrdnje da nije uspio pročitati novu ponudu, te da odbor vjerovnika i stečajni upravnik trebaju provjeriti cjelokupni sadržaj ponude. Pod izgovorom da bi prihvatanjem te više ponude došlo do pogodovanja punuđaču “Gradip” u odnosu na ostale ponuđače koji bi možda ponudili veću cijenu od 12 miliona KM, usvojen je Zaključak da se krajem marta održi licitacija sa tom početnom cijenom.

Od “Trudbenika” ostalo samo ime (Foto: Lj.Đ.)

To je bacilo novu sumnju u nastavak koruptivnih radnji vezanih za ovo nekada najprofitabilnije dobojsko preduzeće sa više od 300 zaposlenih. Jer, paradoks je da u brojnim korupcionaškim aferama u ovom preduzeću bez odjeka su ostale prijave Policijske uprave Doboj Okružnom javnom tužilaštvu Doboj protiv Pere Bukejlovića i još četvorice bivših direktora u tom privrednom društvu za milionske malverzacije. Osim njega, prijave su podnošene i protiv Branislava Lazića, Milorada Bukejlovića, Luke Miloša i Zorana Jovanovića.

Umjesto dokazivanja krivice protiv tadašnjeg većinskog vlasnika i četvorice direktora, policija i tužioci su smatrali, čini se, da ceh višemilionskih mućki trebaju platiti – skladištari. Riječ je o Željku Mićiću i Ljiljani Vasić, koji su u tom svojstvu 2017. godine vršili popis u izdvojenom dijelu vanjskog skladišta koje je praktično bilo nezaštićeno. U prijavama im je stavljeno na teret da su propustili dužnost nadzora u popisu zaliha čelika, obojenih metala i poluproizvoda. Prema tvrdnjama iz prijave, Mićić je načinio štetu od 22.328 maraka, a Vasić 156.586 maraka, ali je ostalo nepoznato kako se završio ovaj predmet.

„Zbog ranijih iskustava kada je u pitanju sudija Kulaš, tražićemo preispitivanje cijelog slučaja, a protiv njega i ranijih nepravilnosti u radu u obavljanju sudijske funkcije danas podnosimo prijavu protiv ovog sudije“, izjavio je za portal predsjednik Centra za humanu politiku Momir Dejanović.

Indikativno je, po njemu, što se ova odluka dobojskog Privrednog suda poklopila sa otkrivanjem dobojske afere u kojoj je bračni par Jovanović iz Doboja kupio 13 nekretnina u zemlji i inostranstvu, a na računu u Švicarskoj skupili vrijednost od oko tri miliona maraka. Aferu je otkrio CIN nakon „curenja“ podataka iz švicarske „Credit Suisse“, jedne od najvećih banaka u toj zemlji. Suprug Janko Jovanović je šef carinske ispostave u Brodu, a Jovanka Jovanović predsjednica upravo Privrednog suda u Doboju.

Bilo kako bilo, “Trudbenik” broji poslednje dane pod tim nazivom i pridružiće se ostalim dobojskim preduzećima čije postojanje je prestalo usljed neuspješne i koruptivne privatizacije. Neka od njih su poznata ne samo u BiH, već u cijeloj nekadašnjoj zajedničkoj državi, kao što su Tvornica nisko-naponske opreme, “Hemoprodukt”, TDSK i “Bosanka”. Listom su nestala i druga nekada uspješna dobojska preduzeća, kao što su  “Frizer”, “Ukras”, “Zanatprom”, “Krnjinput”, “Modeks”, “Radnik”, “Omnikom”, “Niskogradnja”  Metalomontaža”, “Izbor”, ŽGP, “Mesopromet”, RK “Beograd”, “Dobojpromet”, “Promet”, “Šipad”, “Prosvjeta”, “Duvan”, “Poljoremont”, “Dobojprojekt”, “Razvitak”, “Enterijer”, “Domark” ili svih 12 zemljoradničkih zadruga. Od njih danas nije ostalo ni ime i sva su redom ugašena.

Građani u akciji

Partneri u borbi protiv korupcije