Građanski aktivizam

Inspekcija, po prijavi aktivista, zabranila gradnju u vodotoku rijeke Bosne

Investitoru, "Limunkop" d.o.o. Doboj, zabrana je saopštena i usmeno i inspekcijskim rješenjem.

Reagujući na prijavu aktivista grupa “Za legalnu i kontrolisanu eksploataciju šljunka u slivu rijeke Bosne” i “Da se ne ponovi maj 2014”, Vodna inspekcija Inspektorata RS je zabranila gradnju na vodnom području u neposrednoj blizini gradskog mosta i željezničke stanice u Doboju.

“Naložena je upravna mjera zabrane nasipanja bilo kakvim materijalom dijelova parcela, označene kao parcele k.č. broj:7095/1, 7093 i 7094 u k.o. Doboj, grad Doboj, uz vodotok rijeke Bosne, kao i obale rijeke uz te parcele, te daljnja izgradnja zida (ograde) između parcele označene kao parcela k.č. broj 7091 i regionalnog puta i mosta, do pribavljanja potrebnih podataka, stručnog mišljenja, odobrenja ili saglasnosti nadležnih organa” – stoji u odgovoru aktivistima iz Republičke uprave za inspekcijske poslove, odnosno Vodne inspekcije, nakon inspekcijskog nadzora. Kao i to da je investitoru “Limunkopu” d.o.o. Doboj zabrana saopštena i usmeno i inspekcijskim rješenjem.

Aktivisti su reagovali 29.03.2023. godine, dostavom prijave sa sumnjama u nezakonitu gradnju, Vodnoj i Urbanističko-građevinska inspekcija RS, kako bi spriječili gradnju objekata na zaštitnim infrastrukturnom pojasu, odnosno zaštitnoj zoni vodotoka i vodoprivrednih objekata na području Doboja. U prijavi su tražili od inspekcija da reaguju primjenom člana 13 Zakona o vodama i članom 21 Zakona o uređenju prostora i građenju i preduzmu potrebne mjere i onemoguće ponovno ugrožavanje Doboja i života njegovih građana od poplava, kakve su bile prije devet godina.

Konkretno, naveli su da se radovima u neposrednoj blizini korira rijeke Bosne smanjuje njen proticajni profil i izaziva opšta opasnost, što za posljedicu može imati povećanu ugroženost Doboja od poplava. Kao posljedica ranijih radnji, takođe u blizini korita ove rijeke, u poplavama 2014. godine smrtno je stradalo 11 osoba i nastala je šteta od 170 miliona KM, za šta je Okružno javno tužilaštvo u Doboju u decembru prošle godine podiglo optužnicu protiv nekadašnjeg gradonačelnika Doboja Obrena Petrovića (1957) i Šefa Odsjeka Civilne zaštite Grada Doboj Milka Vidakovića (1953).

“Ovo reagovanje Vodne inspekcije ohrabruje i nada je da će početi sa realizacijom datih obećanja iz odgovora na naše Otvoreno pismo nakon otkrivanja brutalne devastacije zemljišta u Kožuhama kod Doboju u martu ove godine, da će ovaj Sektor Inspektorata u 2023. godini odlučnije reagovati na prijave aktivista i inspektori sami preduzimati mjere protiv nelegalne gradnje i vađenja šljunka na vodnom zemljištu u RS. Ubjeđeni smo i više je nego jasno da, iako postupak nije u potpunosti okončan, investitor ne može dobiti vodnu građevinsku dozvolu, drugu tehničku doklumentaciju za gradnju, vodne saglasnosti ili bilo šta kada je u pitanju gradnja na ovom području” – reakcija je iz NGG “Za legalnu i kontrolisanu eksploataciju šljunka u slivu rijeke Bosne”.

Građani u akciji

Partneri u borbi protiv korupcije