Nakon što su u junu ove godine uputili primjedbe i sugestije na „Zahtjev za provođenje Studije uticaja na okoliš za projekat izgradnje nove sanitarne plohe površine 2,53 ha na Regionalnoj sanitarnoj deponiji čvrstog otpada Uborak-Budževci Mostar“, aktivisti udruženja „Jer nas se tiče“ su očekivali na upućeni dokument odgovore u kratkom roku, obzirom na važnost problema koji se treba riješiti. Međutim, umjesto odgovora suočili su se sa pozivom na Javnu raspravu na dokument pod nazivom „Ažurirana Studija uticaja na okoliš za projekat izgradnje nove sanitarne plohe, površine 2,53 ha, na regionalnoj sanitarnoj deponiji čvrstog otpada Uborak- Buđevci, Mostar”. Javna rasprava je zakazana za 22.7.2024. u Gradaskoj vijećnici Grada Mostara s početkom u 11 sati.
U komunikaciji s aktivistima i mještanima sjevernog dijela Grada Mostara, koji su najugroženiji katastrofalnim stanjem na deponiji Uborak, suočili smo se sa ljutnjom što se o problemu koji traje već decenijama i na čijem konkretnom rješenju gradske vlasti ne rade ništa osim što se bave papirologijom, raspravlja u vrijeme godišnjih odmora i velikih vrućina i na lokaciji koja je nepristupačna većini mještana. Obzirom da se, uz sve ove okolnosti, javna rasprava organizira i u radnom vremenu, aktivisti su na svome sastanku, koji su održali par dana ranije, dogovorili da će se u ime udruženja i mještana odazvati njih tridesetak. Da je sve bilo smišljeno i unaprijed planirano s ciljem da se javna rasprava održi u najužem krugu predstavnika vlasti, čisto formalno i u što kraćem vremenu, uvjerili su se aktivisti odmah po dolasku na lokaciju jer je za javnu raspravu o ovako velikom i značajnom problemu Grad Mostar ustupio prostor u koji jedva može stati 40-tak ljudi. A pobrinuli su se također da dobar dio sjedećih mjesta popune predstavnici vlasti među kojima je bio i direktor deponije.
Ispred ministarstva su prisustvovale tri osobe i izrađivač studije, predstavnik “IG Banja Luka”. Na samom početku je predstavnica Federalnog ministarstva okoliša i turizma pročitala dnevni red koji se sastojao od sljedećih tačaka:
- Prezentacija zakonskog temelja u postupku izdavanja okolišne dozvole (predstavnik Federalnog ministarstva okoliša i turizma).
- Prezentacija Studije uticaja na okoliš (predstavnik konsultanta Institut za građevinarstvo IG Banja Luka d.o.o i investitora)
- Pitanja, diskusija, odgovori i objašnjenja,
na koji su predstavnici udruženja još za vrijeme predstavljanja komenitrali kako se s njim ne slažu i zatražili da se odmah pređe na treću tačku dnevnog reda ne prihvatajući ponudu da se izvrši prezentacija. U jednom trenutku, jedan od aktivista je stupio pred članove komisije I prezentirao na jednostavan način šta deponija Uborak radi građanima Mostara a pogotovo onima koji žive neposredno u njenoj blizini. Pomoću samo tri predmeta (dvije staklene posude i jedne čaše) te obične vode i obojene tekućine demonstrirao je ono što se na deponiji događa već decenima napominjući kako je prema medicinskim statistikama broj oboljelih od zloćudnih bolesti u Mostaru (pogotovo u sjevernom dijelu Mostara) iz godine u godinu sve veći.
Nakon ovog izlaganja za riječ se javilo još četvero članova udruženja a dosta ih je svoje komentare pune gorčine dobacivalo sa strane odlučni da iznesu ono što ih decenijama muči i tišti.
Komentirali su kako je zakazivanje javne rasprave u Gradskoj vijećnici licemjerno, jer se namjerno izbjegavalo organiziranje događaja na području naselja Vrapčići, koje ima odgovarajuće prostore za održavanje javne rasprave. Iskazali su nezadovoljstvo predloženom studijom aludirajući da je ista napravljena prema željama naručioca. Prokomentirali su i činjenicu da ispred gradskog vijeća i grada Mostara nema prisutnih te da se deponija ne tiče samo njenih uposlenika aludirajući na prisustvo odgovornih osoba JP Deponija. Tražili su novu deponiju na lokaciji na kojoj nikome neće smetati ali su se dotaknuli i bačenog vremena od četiri godine mandata te da za to treba netko i odgovoarati.
Na kraju, zatraženo je da se javna rasprava prekine i nova zakaže na lokalitetu Vrapčića, pozivajući se na član 62. stav 1. Zakona o zaštiti okoliša, kako bi što više građana s lokaliteta Potoka i Bijelog Polja dobilo informacije o zahvatima koji su planirani ovom studijom. Obzirom da je atmosfera u dvorani ukazivala na to da aktivisti neće odustati od ovih svojih zahtjeva, organizatoru javne nije preostalo ništa drugo nego prekinuti Javnu raspravu.
Hoće li javna raspava biti ponovo zakazana i gdje, ostaje da se vidi. No izbjegavanje učešća većeg broja građana na javnim raspravama je već viđen obrazac ponašanja institucija u Mostaru, koje ovu zakonsku obavezu shvataju i određuju krajnje formalno, bez namjere da obezbijede demokratsko učešće u javnom dijalogu što većem broju građana. Pravdajući to “praktičnim” i “bezbjednosnim” razlozima.
No, mnogo važnije pitanje od tog hoće li biti javne rasprave o studiji uticaja na okoliš za projekat izgradnje nove sanitarne plohe na Uborku, je pitanje: Misli li se vlast konačno početi ozbiljno baviti ovim problemom i tražiti novu lokaciju za mostarsku deponiju.
