Politička nestabilnost, ograničene zakonodavne aktivnosti, rasprostranjena korupcija i nedostatak finansijske samoodrživosti neke su od ocjena koje je Evropska komisija dala Kosovu u Izvještaju za period od juna 2020. godine do juna 2021. godine.
Kao i u Izvještaju za Srbiju, Komisija od vlasti Kosova traži da se “konstruktivno angažiraju i ulože dalje značajne napore u provođenju svih prethodnih sporazuma i doprinesu postizanju sveobuhvatnog pravno obavezujućeg sporazuma o normalizaciji odnosa sa Srbijom“.
“Takav sporazum je hitan i ključan kako bi Kosovo i Srbija mogli napredovati na evropskim putevima“, navodi se u izvještaju EK-a u koji je Tanjug imao uvid.
Rasprostranjena korupcija
Kada je riječ o vladavini prava na Kosovu, Komisija konstatira kako je pravosudni sistem u “ranoj fazi razvoja“, a da je provođenje pravde sporo, neefikasno i podložno političkom uticaju.
“Korupcija je široko rasprostranjena i ostaje pitanje za ozbiljnu zabrinutost. Postoji potreba za snažnom i stalnom političkom voljom za efikasno rješavanje sistemskih rizika od korupcije, kao i za snažnim odgovorom pravosuđa na korupciju na visokom nivou“, navodi se u izvještaju.
Komisija konstatira ograničeni napredak u oblasti borbe protiv organiziranog kriminala na Kosovu, a od tamošnjih vlasti zahtjeva da osiguraju da nema političkog uplitanja u operativne aktivnosti organa za provođenje zakona.
Utjecaj na kadrovsku politiku
Izvještaj konstatira nedostak napretka u oblasti reforme javne administracije na Kosovu i podvlači “neprimjeren politički uticaj“ na kadrovsku politiku.
U oblasti osnovnih i ljudskih prava, EK navodi da Kosovu postoji zakonski okvir koji u širokom smislu “garantira zaštitu“ ovih prava, ali da se još mora raditi na njihovoj provedbi u praksi posebno u pogledu manjina.
Dodaje se da je Kosovo u posljednjih godinu dana zadržala opće dobre odnose s Albanijom, Crnom Gorom i Sjevernom Makedonijom, ali i da nije došlo do promjene u odnosima niti strogom viznom režimu s Bosnom i Hercegovinom, koja ne priznaje nezavisnost Kosova.
