Draško Stanivuković, novoizabrani gradonačelnik Banjaluke, u nedjelju, 31.01., predstavio je prve rezultate svog Tima za reviziju i odmah ukazao na brojne nepravilnosti, kriminal, korupciju i nepotizam koji se, prema njegovim riječima, dešavao u sprezi sa Gradskom upravom, u prethodnom periodu. Akcentirajući da je od 372 bilborda u ovom gradu, njih 159 bespravno postavljeno i ne plaćaju komunalnu naknadu, zbog čega je budžet godišnje oštećen za pola miliona KM. Stanivuković je ukazao na porodične veze vlasnika tih bilborda sa visokim funkcionerima republičke vlasti, ali – što je posebno važno – i na vezu takvog kršenja zakona sa kvalitetom života na prostoru gdje se ta kršenja dešavaju: “Eto gdje su besplatni udžbenici.”.
Dobro je da se u pokušaj uvođenja reda i pravne države uključuje i novoizabrana lokalna vlast, makar joj motiv bio da za dvije godine preuzme i republički nivo, pokušavajući se predstaviti vjerodostojnom alternativom.
No, na nezakonitost u korišćenju oglasnog prostora na uštrb lokalnih budžeta odavno su počeli ukazivati iz nevladinog sektora.
Tako je Centar za humanu politiku podnio prijavu Republičkom javnom tužilaštvu, koje je, 19. oktobra 2018. godine, istu proslijedilo Okružnom javnom tužilaštvu u Doboju, a četiri dana kasnije prijavu je podnijela i Policijska uprava Doboj, zbog sumnji u nezakonito upravljanje javnom imovinom, odnosno prostorom za postavljanje reklamnih panoa, u predizbornom periodu, na području grada i te, ali i, takođe izborne, 2016. godine.
Kako se radilo o identičnim prijavama (samo s različitim motivom), Tužilaštvo u Doboju je prijave spojilo kao jedan predmet, ali po njemu sve do početka ove godine nije bilo tužilačke odluke. I, kako to obično bude sa prijavama u kojima se odugovlači donošenje odluke o procesuiranju odgovornih, Tužilaštvo je, na samom kraju 2020., dakle nakon više od dvije godine „razmatranja prijave“, obavijestilo Centar za humanu politiku da se – istraga neće sprovoditi.
CHP je, zbog toga, u januaru 2021., uputilo Republičkom javnom tužilaštvu pritužbu na naredbu Okružnog javnog tužilaštva u Doboju o nesprovođenju istrage, zbog neprovjeravanja ključnih navoda iz prijave i drugih činjenica. Kao i zbog postupanja po prijavi tužioca i tužilaštva čije izuzeće je traženo „zbog dokazane zaštite prijavljenih, od krivičnog gonjenja“.
„Iz obrazloženja naredbe o neprovođenju istrage vidljivo je da je postojala identična prijava Policijske uprave Doboj, koja našu prijavu čini relevantnijom i osnovanijom, da su lica koja su davala izjave potvrdila da su prostore za reklamiranje davali firmama koje nisu plaćale zakupninu, čime je oštećen gradski budžet, odnosno poreski obveznici“, kaže predsjednik Centra za humanu politiku Momir Dejanović.
Tužilaštvu se zamjera što nije uzelo izjave i dokumentaciju od nadležnih u Direkciji za izgradnju i razvoj grada Doboj, kako bi utrdilo da li je zakupac Investgradnja Doboj redovno plaćala zakupninu od 2011. godine i na koji način je koristila reklamne panoe na stubovima javne rasvjete kada nije postojao zaključen ugovor o zakupu prostora na tim stubovima.
Takođe, CHP je konstatovao da je Tužilaštvo potvrdilo da je prostor za postavljanje reklamnih panoa dodijeljen ugovorom drugim pravnim licima i da je za zakup reklamnog prostora plaćana zakupnina. Ali je osporio zaključak tužioca da se zakupcima prostora za reklamne panoe oni mogu dodjeljivati sa ili bez naplate zakupnine.
„To su, po nama, koruptivne i nezakonite radnje. Jer, neplaćeno ustupanje reklamnog panoa može biti povezano sa tolerisanjem neplaćanja zakupnine i drugim pogodnostima. Osim toga, neplaćeno ili donirano plakatiranje mora biti prijavljeno CIK-u. I sve navedeno ne isključuje odgovornost dobojskog gradonačelnika i ostalih drugih prijavljenih, u Gradskoj upravi Doboj i javnim preduzećima“, pojasnili su iz CHP-a.
U pritužbi CHP-a, od Republičkog je javnog tužilaštva zatraženo da se prije donošenja nove odluke o provođenju ili neprovođenju istrage izvrše potpune provjere ključnih navoda iz prijave i drugih činjenica koje postupajući okružni tužilac nije izvršio. CHP, naime, sumnja da su provjere vršene na način da se ne provjere ključni navodi i činjenice, a posebno na koji način je dozvoljeno ili tolerisano korištenje reklamnog prostora „Vodovodu“ Doboj i na stubovima javne rasvjete za postavljanje predizbornog plakata, posebno kandidata vladajućih stranaka u Doboju. I zahtjeva da, prije donošenja tužilačke odluke, Republičko javno tužilaštvo pravilno utvrdi da se u ovom slučaju radi o nedozvoljenom i CIK-u neprijavljenom korišćenju javnih resursa. I da utvrdi jesu li prijavljeni nesavjesno radili ili izvršili i neko drugo krivično djelo kada su omogućavali sporno predizborno plakatiranje.
Sudbina tužbe CHP-a, u vezi oglasnih prostora u Doboju, mada fokusirana na zloupotrebe u predizbornom periodu, indikativna je i za aktuelni pokušaj rašćišćavanja ovog problema u Banjaluci. Naime, još jedna je to potvrda mišljenja da je ovdašnje pravosuđe premreženo (različitim) političkim uticajima, te da same činjenice i javno ukazivanje na njih ne znači i da će institucije koje su zadužene za procesuiranje kriminala i zaštitu pravne države, svoj posao i raditi.
Čime se vraćamo na temelnji problem ovog društva – katastrofalno stanje u pravosuđu, koje je, zapravo, u korijenu svih drugih problema i koje omogućava funkcionisanje partitokratske države i ignorisanje pravnih akata i institucija sistema.
