Ako oko bilo čega postoji usaglašenost stavova u Federaciji BiH onda je to oko mišljenja da joj je hitno potreban novi Zakon o vodama. Ali se zbog problema u dolasku do njega javlja nedoumica – da li se odugovlači sa donošenjem tog važnog akta iz određenih razloga ili se, i pored silnog broja stručnjaka iz ove oblasti, radi o teškom poslu.
Nacrt zakona o izmjenama i dopunama zakona o vodama FBiH iz decembra 2017. godine povučen je iz skupštinske procedure, a novog prijedloga, radilo se o izmjenama i dopunama postojećeg iz 2006. godine ili sasvim novom Zakonu o vodama, još uvijek nema.
„Nacrt Zakona o vodama FBiH je povučen iz parlamentarne procedure iz razloga što predložene izmjene i dopune više nisu aktuelne te su uočeni određeni problemi u primjeni drugh članova koji nisu bili predmetom izmjena i dopuna ovog Nacrta, a koji je bio u parlamentarnoj proceduri. S obzirom da je Nacrt povučen iz parlamentarne procedure, ovo Ministarstvo tek treba da uradi Procjenu uticaja propisa, nakon čega će biti odlučeno da li će se raditi na izradi novog zakona o vodama ili izmjenama i dopunama postojećeg. S tim u vezi, nakon što se steknu svi preduslovi za izradu navedenog, ovo ministarstvo će Vas konsultirati kao jednu od zainteresiranih strana“ – stav je iz resornog Ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, upućen Aarhus centru u BiH, koji je u okviru obilježavanja Svjetskog dana voda, na Okruglom stolu u Sarajevu, 22. marta, predstavio Analizu nacrta Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o vodama FBiH. Za izradu novog akta Aarhus centar u BiH je, prije predstavljanja, angažovao stručnjake, među kojima su bili akademik Muriz Spahić, Maja Mirković i drugi.
Na usvajanje novog Zakona o vodama čekaju i organizacije civilnog društva, a posebno aktivisti neformalne grupe građana “Za legalnu i kontrolisanu eksploataciju šljunka u Federaciji BiH”, koji su takođe imali svoje prijedloge za nova zakonska rješenja u ovoj oblasti. Uputili su ih posredstvom Centra civilnih inicijativa, koji im pružaju podršku u aktivnostima sprječavanja nelegalne eksploatacije šljunka iz vodotoka u Federaciji BiH.
„Inicijativa u ime organizacija civilnog društva i aktivista neformalnih građanskih grupa da u pripremi i izradi novog Zakona o vodama FBiH i podzakonskih akata koji iz njega proističu upućena je Ministarstvu poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva i odnosi se na dopune i pooštravanje kaznenih odredbi vezanih za vađenje i eskploataciju riječnog materijala. Pozvali smo se na prisutni problem nelegalne i nekontrolisane eksploatacije riječnog materijala iz korita i obalnih područja u BiH, a njegove posljedice su višestruke i najviše se ogledaju u uništavanju riječnih korita, poljoprivrednog zemljišta uz vodotokove, te direktnom plavljenju i ugrožavanju stambenih i poslovnih objekata, te saobraćajnica u blizini korita rijeka. Sa činjenicom da, istovremeno, neadekvatno upravljanje eksploatacijom riječnog materijala ostavlja ogromne posljedice na javne resurse, uključujući javne prihode koji se prikupljaju po osnovu naknada“ – kažu iz NGG na ovu temu.
Osnova za predlaganje Inicijative bazirana je na prethodnoj praksi izricanja kazni propisanih odredbama aktuelnog Zakona o vodama FBiH, koje prema iskustvima sa terena predlagača nisu u dovoljnoj mjeri demotivisale počinioce prekršajnih djela od naknadnog činjenja istih. Ukazali su da je dosadašnja praksa pokazala da se počiniocima prekršajnih djela propisuju minimalne kazne, koje ih ne odvraćaju od ponovnog činjenja istog ili sličnog prekršaja. Također, pozvali su se i na nalaze i konstatacije iz Izvještaja revizije učinka “Zaštita rijeka u Federaciji Bosne i Hercegovine“ Ureda za reviziju institucija u Federaciji BiH, kojima se ti njihovi argumenti potvrđuju.
Naime, revizori su u svom izvještaju ukazali na činjenicu da vodni inspektori prilikom izricanja novčanih kazni prevashodno izdaju prekršajne naloge kojima izriču minimalnu novčanu kaznu, te da je za izricanje većih novčanih kazni potrebno pokrenuti prekršajni postupak kod nadležnog suda, što nadležne inspekcije u posmatranom periodu nikada nisu učinile. Ured za reviziju institucija FBiH konstatovao je i da su revidirani subjekti jedinstvenog stava da je neophodno unaprijediti kaznenu politiku kako bi se povećala efektivnost inspekcijskog nadzora i osigurala bolja zaštita voda.
Inicijativom je predloženo pooštravanje i adekvatnije provođenje kaznene politike, u vezi sa nezakonitim vađenjem materijala iz korita i priobalnih područja rijeka, bilo da se radi o nelegalnoj eksploataciji bez potrebnih dozvola ili prekoračenju količina dozvoljenih ugovorima i vodnim aktima. Konkretno, predloženo je da se visina novčanih kazni izmjeni na način da se zakonski minimumi u odnosu na postojeći Zakon najmanje udvostruče. Takođe i da se zakonski maksimumi usklade sa odredbama Zakona o prekršajima FBiH koji ostavlja mogućnost kažnjavanja do 200.000 KM za pravno i do 20.000 KM za odgovorno lice, a sve u svrhu postizanja efektnog kažnjavanja.
„Važećim Zakonom o vodama FBiH članom 206. propisana je novčana kazna za fizičko lice koje učini neki od prekršaja nabrojanih u tom članu i izriče se u visini od 100 do 2.000 KM. Uzimajući u obzir da je takav zakonski minimum nizak, te da tako izrečena novčana kazna, pa čak i u slučaju izricanja predviđenog maximuma iste, neće imati efekat sankcionisanja i sprječavanja lica da ponove isti prekršaj, predlažili smo da u ovom slučaju kazna bude propisana u visini od 2.000 do 20.000 KM. Značajnim ističemo da smo inicirali da se prilikom izrade nove regulative uvedu sankcije i za odgovorna lica u institucijama, čime bi se dodatno uticalo na njihovo odgovorno postupanje u skladu sa obavezama i nadležnostima koje proističu iz zakona” – obrazložili su upućenu inicijativu aktivisti.
