Javna rasprava po pitanju Nacrta studija uticaja za projekte izgradnje hidroelektrana Bistrica B1, B2a i B3 na rijeci Bistrici održana je u petak u Foči, a na njoj su zainteresovani građani i predstavnici mjesnih zajednica poslali jasnu poruku da ne žele hidroelektrane na svojoj rijeci. Istakli su da ih niko nije konsultovao po pitanju izgradnje i da je, na osnovu primjera iz obližnjih mjesta gdje već postoje hidroelektrane, jasno da njihove mjesne zajednice i opština ne mogu imati nikakve koristi.
Javnoj raspravi su prisustvovali predstavnici Ministarstva za prostorno planiranje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske, Javna naučno istraživačka ustavnova (JNU) Institut za zaštitu životne sredine koji je radio na izradi Studije uticaja i predstavnici HES Bistrica, državnog preduzeća koje i planira da gradi projetke na rijeci Bistrici, predstavnici opštine Foča, ali i široko zainteresovana javnost, građani Foče i predstavnici mjesnih zajednica na kojima se planiraju projekti izgradnje hidroelektrana.
Poslije uvodnog izlaganja predstavnika ministarstva, predstavljeni su i nacrti studija uticaja od strane predstavnika Instituta koji su radili studije.
Na javnoj raspravi koja je uslijedila utvrđeno je da niz podataka u samoj studiji nije tačno i da su neophodni potpuno novi podaci kako bi se utvrdio stvarni uticaj hidroelektrana na životnu sredinu. Na rijeci Bistrici postoji već jedna mini hidroelektrana što nije podatak koji stoji u stidiji, a to su priznali i izrađivači studije.
Takođe, potvrđeno je da ne postoje novi podaci kada je u pitanju proticaj rijeke, jer se studija poziva na podatke iz 2006. godine. I sami izrađivači studije su rekli da su neophodni novi podaci kako bi se mogao utvrditi i biološki minimum, ali i niz drugih uticaja, na šta su građani kontstatovali da ne žele biti obmanjivani zastarjelim i nepotpunim podacima.
Poručili su su vezani za rijeku i da prihvataju samo one projekte koji se odnose na zaštitu i očuvanje rijeke Bistrice, njenog kanjona i njihovih naselja.
Rijeka Bistrica je bogata po pitanju ribljih vrsta i mnogi ribolovci koji su prisustvovali raspravi su naveli da poslije izgradnje elektrana mogu ostati bez svega što uživaju zadnjih decenija. Usaglašeno je i da je kanjon Bistrice važan i za živi svijet okoline, koji ga koristi kao migratorni koridor i prostor u kojem mnoge ugrožene vrste obitavaju, kao što su mrki medvjed, ris, potočna pastrmka i potočni rak koja je ujedno i strogo zaštićena vrsta, a o kojoj nema ni riječi u studijama zaštite.
Na javnoj rapsravi se moglo čuti i da na rijeci postoji nekoliko kupališta koja mještani koriste decenijama, a da bi bez toga svega mogli ostati ako se realizuju ovi projekti. Takođe je istaknuto da građani Miljevine imaju problema i sa poplavama, a nemaju nikakvih garancija da će od nekih budućih biti sačuvani ako do izgradnje dođe.
Konstatovano je i da, uz pomenute objekte koji se planiraju i akumulacije koje će se stvoriti, postoji nekoliko zaštićenih područja i onih potencijalnih koji tek trebaju biti. Tu su Nacionalni park Sutjeska, Spomenik prirode pećina Kuk, a za zaštitu je predviđen i sam kanjon Bistrice prostornim planom RS do 2025. godine.
