Građanski aktivizam

Na marginama Slučaja Uborak: Koliko poništenih dozvola je potrebno da bi se postavilo pitanje odgovornosti nekog ministra?

U prvih je 10 dana decembra 2022., Kantonalni sud u Sarajevu poništio 2 dokumenta koje je donijelo Federalno ministarstvo okoliša i turizma na čelu sa Editom Đapo. Najprije je poništen Plan prilagođavanja upravljanja otpadom za regionalnu deponiju Uborak a zatim je poništena i okolinska dozvola za ovu deponiju.

U zaista demokratskim i pravnim državama, u kojim ljudi znaju šta je to moralna odgovornost, političari daju ostavke ukoliko pošalju zvanični dokument sa privatnog maila, ukoliko ih uhvate da voze u blago alkoholiziranom stanju, ukoliko uzmu godišnji odmor u vrijeme razornih poplava, ukoliko prime ili daju neprimjeren ili poklon iznad dozvoljene vrijednosti, ukoliko nekog uvrijede nesmotrenom izjavom, itsl., da o ozbiljnijim stvarima ne govorimo.

U Bosni i Hercegovini, međutim, predsjednici, premijeri, ministri, čelnici institucija i lokalnih vlasti ne odustaju od svojih funkcija, bez obzira da li su upleteni u afere vrijedne milione KM, međunarodne skandale, kršenja zakona ili ustava, korupciju, govor mržnje, izborne neregularnosti, bez obzira da li su svojim odlukama doveli do ekonomskih, socijalnih ili ekoloških katastrofa, ili svojim neradom i nesposobnošću uzrokovali ogromne materijalne štete ili ljudske žrtve,…

Ili, bez obzira da li im je sud više puta poništio izdata rješenja i dozvole, za krajnje sporne projekte, kao u slučaju Federalne ministrice okoliša i turizma Edite Đapo, koja je ozbiljan kandidat za titulu ministra sa najvećim brojem poništenih dozvola u BiH. A možda i šire.

Iako se (valjda) približava kraju svog vršenja funkcije federalne ministrice okoliša i turizma, njene greške, propusti i nezakonitosti se i dalje otkrivaju. I to ih otkriva ni manje ni više nego sud.

Tako je, u prvih 10 dana decembra 2022., Kantonalni sud u Sarajevu poništio 2 dokumenta koje je donijelo upravo Federalno ministarstvo okoliša i turizma na čelu sa Editom Đapo i to za isti slučaj – deponiju Uborak u Mostaru. Najprije je poništen Plan prilagođavanja upravljanja otpadom za regionalnu deponiju Uborak a zatim je poništena okolinska dozvola za ovu deponiju.

Kantonalni sud u Sarajevu je donio ove presude nakon što je Udruženje „Jer nas se tiče“ pokrenulo tužbu protiv Federalnog ministarstva okoliša i turizma, zbog ova dva dokumenta, odnosno, zbog uočenih kršenja zakona i procedura pri njihovom donošenju i zbog toga što deponija Uborak već godinama ugrožava lokalno stanovništvo, na šta građanski aktivisti konstantno podsjećaju nadležne institucije.

S obzirom na to da je deponija Uborak davno prešla svoje kapacitete, da se otpadne vode slivaju u rijeku te da se na deponiji odlaže i nedozvoljeni otpad, prava je sreća što u Mostaru do sada nije došlo do ekološke i zdravstvene katastrofe.

Mada, zbog prirode zagađenja, nije isključeno da se ona dešava, samo je još nismo svjesni. Jer, podsjetimo na svojevremene labaratorijske analize, naručene od CIN-a, koje su otkrile da otpadne vode oko mostarske deponije sadrže 100 puta veću koncentraciju arsena od dozvoljene, da se ovaj otrov taloži u kostima i oštećuje mozak i jetru, da voda sa deponije sadrži supstance koje su kacerogene, teratogene i mutagene i u okolišu mogu biti stabilne i po stotinu godina, a da će se neke posljedice trovanja osjetiti tek za 10, 20, 30 godina.

Uglavnom, u presudi kojom se poništava okolinska dozvola navodi se da u okolinskoj dozvoli nije uključen dio zaključaka Studije o procjeni uticaja na okoliš za Projekat proširenje Deponije Uborak pogotovo dio koji kaže: „Uzimajući u obzir postojeće stanje u redovnom radu Regionalne deponije, identifikovani su sledeći nedostatci na lokaciji, koji doprinose negativnim uticajima na okoliš, na osnovu čega se može zaključiti da projekat svojim tehničkim rješenjima nije bezbjedan sa stanovišta uticaja na okoliš.“

Međutim, Federalno ministarstvo okoliša i turizma odlučilo je da ignoriše pomenute nalaze, odnosno da lažira dokaze i donese Plan prilagođavanja upravljanja otpadom za regionalnu deponiju Uborak kojim bi se omogućilo širenje deponije Uborak a ne saniranje i zatvaranje iste. A upravo na osnovu tog Plana prilagođavanja, koji je poništen presudom od 02.12.2022., je izdata i okolinska dozvola, poništena presudom od 09.12.2022.

Iako bi institucije trebalo da budu te koje štite zakone, u BiH zakone, zapravo, često, upozoravanjem nadležnih na njihovo kršenje, podnošenjem tužbi i prijava, ali i vlastitim tijelima, na protestima, štite građani, odnosno civilno društvo, a donosioci odluka ih krše.

A pošto, kako smo u više navrata konstatovali, ovdašnji političari ne poznaju pojam moralne odgovornosti, u situaciji kada Kantonalni sud u samo 10 dana poništi 2 dokumenta izdata od jednog Federalnog ministarstva – ni u tom ministarstvu, ni u vladi kome ono pripada, ni u Parlamentu koji vlade imenuje i smjenjuje, ni u stranci koja je ministra kandidovala, ne postoji nikakva reakcija.

Nego, nakon svega, ostaje samo da visi u vazduhu neko retoričko pitanje, kao izraz rezignacije. Recimo: Koliko poništenih dozvola je potrebno da bi se postavilo pitanje odgovornosti nosilaca funkcija za nesavjestan rad ili zloupotrebu položaja i ovlaštenja?

I ostaju građani, koji, bez obzira na sve, konstantno prate i dešavanja na terenu i rad institucija i – protestuju, traže intervenciju inspekcija, pišu krivične prijave, upućuju tužbe, alarmiraju širu javnost,… Bore se! Jer se odustati i predati ne smije.

Građani u akciji