Građanski aktivizam

Nakon napada aktivisti obećavaju da će biti Parade ponosa u Banjaluci

Prva Povorka ponosa u Bosni i Hercegovini održana je u Sarajevu 8. septembara 2019. (Foto: Midhat Poturović, RSE)
Studentica Nevena iz Banjaluke ocjenjuje da dominantna politička retorika u tom gradu, ali i na terioriji bh. entiteta Republika Srpska, doprinosi radikalizaciji, nasilju i sužavanju slobode izražavanja.

“Borit ćemo se da Povorka ponosa bude dobrodošla u Banjaluku”. Kaže to za Radio Slobodna Evropa (RSE) aktivistica Nevena Zelenika, dan nakon što joj je u tom gradu oteta zastava duginih boja.

Ova 21-godišnja studentica bila je na meti napada tokom osmomartovskog marša u Banjaluci, drugom po veličini gradu u Bosni i Hercegovini.

“Prethodno smo ih vidjeli da uzimaju kamenje. Prišli su mi s leđa, mene i kolegicu udarili i otrgnuli zastavu iz ruke”, kaže ona.

Napadači su joj iz ruke oteli zastavu koja je simbol LGBTIQ zajednice, a koju je nosila s ciljem da ukaže na težak položaj žena iz ove marginalizirane grupe.

Aktivistici Neveni Zeleniki oduzeta je zastava duginih boja, na osmomartovskom maršu u Banjaluci
Aktivistici Neveni Zeleniki oduzeta je zastava duginih boja, na osmomartovskom maršu u Banjaluci

Učesnike šetnje su, kaže, pratile i grupe mladih u automobilima, iz kojih su se mogli čuti pogrdni povici: “Pederi” i “Treba vas ubiti i zapaliti”.

“Bili su mladi, ali su ovime poslali jasnu poruku da pripadnici LGBTIQ zajednice i njihove manifestacije nisu dobrodošli u Banjaluku”, ističe aktivistica.

Do inicidenta je došlo deset dana uoči programa, koji je najavljen kao uvod za Povorku ponosa zakazanu za juni u Sarajevu.

Iz organizacije “Bh. povorka ponosa” najavili su da će 18. marta u Banjaluci biti prikazan film “Pride”, uz popratni program, muziku i razgovor.

Napad na učesnice marša prijavljen je policiji u Banjaluci, iz koje nisu odgovorili na upit RSE o poduzetim koracima i planovima zaštite učesnika predstojeće projekcije.

Gradonačelnik protiv Povorke

Da povorke ponosa nisu dobrodošle u Banjaluku moglo se čuti u dosadašnjim javnim istupima gradonačelnika Banjaluke Draška Stanivukovića.

On je za gradonačelnika izabran na lokalnim izborima u BiH 2020. godine, kao kadar Partije demokratskog progresa, opozicione stranke u bh. enitetu Republika Srpska.

Poziciju upravljanja gradom preuzeo je u 27. godini, čime je postao najmlađi gradonačelnik u povijesti Banjaluke.

Gostujući u programu sarajevske Face televizije, Stanivuković je 28. novembra 2020. godine kazao da Povorka ponosa u Banjaluci “neće biti održana tokom njegovog mandata”, ističući da je “dovoljna jedna u Sarajevu”.

“Smatram da su to vrijednosti koje ne treba na taj način proomovirati na trgovima. To nije u duhu naroda kojem ja pripadam”, rekao je tada Stanivuković.

Banjalučki gradonačelnik nije odgovarao na pozive RSE za razgovor o napadu u gradu čiji je prvi čovjek, kao i o njegovim ranijim izjavama koje se odnose na manifestacije kao što su povorke ponosa.

O pripadnicima LGBTIQ zajednice u negativnom kontekstu u više navrata je javno govorio i Milorad Dodik, aktualni predsjednik Republike Srpske.

Dodik je krajem decembra prošle godine izjavio da “ne mora značiti da je sve što dolazi iz Evropske unije (EU) najbolje”, te da u “RS ne žele da se, zbog novca, odriču identiteta i tradicionalnih vrijednosti”.

“Nismo za promociju vrijednosti koje dolaze iz Evrope, ako je to u pogledu toga. Ako je to zahtjev, mi nećemo donositi zakone o, znate o čemu govorim, LGBT, to ostaje iza nas”, rekao je Dodik.

Sudjelujući na demografskom samitu u Budimpešti u septembru 2021., Dodik je, također govorio o ovoj zajednici, ističući, među ostalim, da one “nameću svoje vrijednosti”.

“Oni meni hoće da nametnu svoje vrijednosti, a ja bježim od toga. Nemoj da me diraš bolan. Skloni se od mene, radi šta hoćeš, ali nemoj mene da diraš”, rekao je tada.

“Banjaluka bila slobodarski grad”

Studentica Nevena iz Banjaluke ocjenjuje da dominantna politička retorika u tom gradu, ali i na terioriji bh. entiteta Republika Srpska, doprinosi radikalizaciji, nasilju i sužavanju slobode izražavanja.

“No, to ne znači da se mora stati i da se trebamo prepustiti represivnom sistemu. Banjaluka nikad nije bila ovakva – bila je slobodarski grad, mjesto slobodnih studenta i akademske zajednice. Moramo da nastavimo građansku borbu”, kaže ona za RSE.

Marš u Banjaluci, čije su učesnice napadnute 8. marta, organizirali su udruženja “Oštra Nula”, Radnička solidarnost u BiH i Centar za mlade KVART.

Cilj je, kako tvrde, ukazivanje na probleme sa kojima se žene susreću u tradicionalnom, patrijarhalnom i društvu punom predrasuda.

Tokom prošlogodišnje šetnje, aktivistice su uz LGBTIQ zastavu, među ostalim, nosile zastave Ukrajine, kako bi skrenule pažnju javnosti na rat koji je u toj zemlji započela ruska vojska.

Napad politički motiviran

Milica Pralica, predsjednica udruženja “Oštra Nula” tvrdi da je zbog tih zastava ovogodišnja šetnja isključena iz programa “Mjesec žena”.

“Kako nam je rečeno na posljednjem sastanku nekoliko organizacija u Gradskoj upravi, to je zbog zastave Ukrajine i LGBTIQ pokreta. Navodno zbog incidenta koje izazivaju takve zastave”, kazala je Pralica.

Iz Gradske uprave do objave ovog teksta nisu odgovorili na upit RSE za razgovor o ovoj temi, niti na pitanja da li su u Banjaluci dobrodošle manifestacije posvećene pravima LGBTIQ zajednice.

Pralica upozorava da ovogodišnji napad nije izoliran u Banjaluci i da je politički motiviran.

“Sa izjavama političara i trenutnom političkom situcaijom, ovdje više neće biti prostora za neistomišljenike. Bitno je prijavljivati nasilnike i homofobe. Niko nije slobodan, dok svi ne budu slobodni”, kazala je.

Sitaucije je, kako ističe, podsjeća na 1992. godinu, kada je počeo rat u BiH, i kada su građani nesprske nacionalnosti protjerivani sa područja Banjaluke.

“Kada su ‘čistili’ svoje komšije koji nisu Srbi ili Srbe koji se nisu slagali sa politikom. Sada su na tapetu žene koje se bore za prava marginalizaranih grupa. Ne znam, ko će ostati od građana, ko je to pogodan režimu i sistemu”, kazala je.

BiH je kasnila za zemljama regije u organizaciji prve Povorke ponosa, koja je u Sarajevu održana 2019, pod sloganom – “Ima izać”. Četvrta povorka će biti održana u junu u Sarajevu.

Iz Organizacijskog odbora Bh. povorke ponosa, čije je sjedište u Sarajevu, upozorili su nakon incidenta u Banjaluci na “nasilničke težnje isključivanja LGBTIQ osoba”. Ističu da je dužnost svih da se suprotstave pokušajima ugnjetavanja.

“Svjesni smo stari koje se događaju, ali smo dovoljno hrabri, sposobni i iskustveno potkovani da znamo da nas ovakve situacije ne trebaju izlovati iz zajednice”, kazao je za RSE Mirza Halilčević, član Organizacijskog odbora.

Halilčević ističe da Povorka ponosa predstavlja samo jedan segment aktivizma, ali nije mogao reći jesu li stečeni uvjeti uvjeti da, uz Sarajevo, bude održana i u drugim gradovima u BiH.

“U Sarajevu se koliko-toliko sistemski radilo, ali nama je jako bitan dolazak i u ostale gradove BiH. Ovo je Bh. povorka ponosa, a ne sarajevska i želimo izgraditi osjećaj da aktivizma i dostjanstven život pripadaju svima”, istaknuo je.

BiH bez pomaka od 2017.

Iz organizacija koje se bave pravima LGBTIQ zajednice upozoravaju da BiH zaostaje za zemljama regije kada je u pitanju donošenje zakona koji bi štitili njihova prava. Ukazuju na to da BiH nema zakon o istospolnom partnerstvu, ali ni zakon o rodnom identitetu.

Prema posljednjem izvještaju Inistucije Ombudsmena za ljudska prava, U BiH od 2017. godine nisu napravljeni konkretni pomaci u osiguravanju stvarne ravnopravnosti LGBTIQ osoba. U izvještaju se navodi da je u BiH i dalje prisutna govor mržnje, a rijetki su nosioci najviših funkcija koji otvoreno istupaju u zaštiti prava ove populacije.

Samra Ćosović, bivša zastupnica u Skupštini Kantona Sarajevo (KS), jednog od deset kantona u entitetu Federacija BiH, osuđena je nepravosnažno u aprilu 2022. godine zbog diskriminacije pripadnika LGBTIQ zajednice.

To je bila prva presuda za diskriminaciju ove populacije, a donesena je tri godine nakon što je skupštinska zastupnica na svom Facebook profilu pozvala na izolaciju LGBT osoba.

Prema istraživanjima Sarajevskog otvorenog centra, u BiH je svaka treća LGBTIQ osoba žrtva nekog vida nasilja. No, tek svaka sedma odluči se to prijaviti nadležnim institucijama.

U periodu od januara do augusta 2022, Sarajevski otvoreni centar zabilježio je osam incidenata podstaknutih mržnjom prema LGBTQ osobama, od kojih su svi bili fizički napadi.

Građani u akciji