Mjesto Karakaj, nadomak Zvornika, poznato je po jednom od najznačajnijih međudržavnih graničnih prelaza BiH. Šljunkari ga hvale da je bogato šljunkom, pa su zemljište uz obalu rijeke Drine na ovom području bukvalno prekopali a sada su prešli i na poljoprivredne parcele, skidajući površinski sloj zemlje i sve dublje zahvataju u dubinu. Nelegalno, naravno.
Ne osvrću se mnogo ni na činjenicu da je Karakajsko polje u užoj zoni sanitarne zaštite, gdje bi trebala biti strogo zabranjena eksploatacija šljunka. Iako na tom području postoji i znak ”Uža zona sanitarne zaštite Tilić Ada”, do sada su, prema procjenama mještana, šljunkari uništili više od 2,5 hektara poljoprivrednog zemljišta. Zbog toga su se ovdašnji mještani obratili aktivistima neformalne grupe građana „Zaustavimo nelegalnu eksploataciju šljunka i devastiranje obale rijeke Drine na području Zvornika“, zatraživši od njih pomoć u zaustavljanju ovog bezakonja i devastacije.
„Ukoliko na ovo što smo vidjeli i dokumentovali u vidu foto i video snimaka ostanu nijemi i bez reakcija nadležni za upravljanje i vršenje nadzora nad vodotokom Drine, onda su zaista u sprezi sa onima koji to rade, odnosno šljunkarima. A, po nama, za ovo što je učinjeno u Karakaju direktno su nadležni poljoprivedni i vodoprivredni inspektor, a pošto su dešavanja i eksploatacija šljunka u neposrednoj blizini i u samoj užoj zoni sanitarne zaštite, nadležan je i ekološki inspektor”, kažu nakon obilaska terena aktivisti iz pomenute grupe.
Njihovo je mišljenje da su za sprječavanje ovih nelegalnih radnji odgovorni i u PU Zvornik, jer je nemoguće da ne primjećuju prolaske kamiona natovarenih šljunkom, koji se kreću magistralnim putem Zvornik – Bijeljina čak i bez cerade, što je takođe kažnjivo, kažu mještani. Njihove su dojave da zbog toga bageri na iskopu šljunka u Karakajskim poljima rade pretežno vikendom, a manje radnim danima, u što su se uvjerili i aktivisti “građanske patrole” prvog radnog dana u ovom mjesecu.
Dojave mještana iz Karakaja o nelegalnoj eksploataciji šljunka su i ranije upućivane neformalnoj grupi građana iz Zvornika, koja se bori za zaštitu rijeke Drine i njenog priobalja i protiv pljačke i devastacije prirodnih bogatstava i sistemske korupcije u njihovoj pozadini.
Grupa je prijave, o ovim nelegalnim radnjama, upućivala JU “Vode Srpske” i Inspektoratu RS, čiji su vodni inspektori izlazili na teren, ali bez značajnijeg efekta. U nekoliko navrata kažnjeni su zaticani šljunkari, ali su poslije izrečenih kazni i plaćanja po prekršajnim nalozila nastavljali po starom.
Kažnjavali su ih i inspektori Vodne inspekcije Loznica, odnosno iz Srbije, jer se dio zemljišta u susjednom Čelopeku nalazi u posjedu i katastarskoj opštini Brasina.
“Blage kazne, uz pravdanje inspektora da mogu izricati kazne samo ako počinioce nelegalnih radnji uhvate na djelu, neće zaustaviti šljunkokradice. Moguće je da će se nadležni ozbiljnije pozabaviti ovim problemom kada direktno bude ugroženo izvoriše, odnosno bunari iz kojih se pitkom vodom snabdijeva hiljade Zvorničana”, kažu iz neformalne grupe građana „Zaustavimo nelegalnu eksploataciju šljunka i devastiranje obale rijeke Drine na području Zvornika“.
