Hastahana park - Inicijativa za zaustavljanje izmještanja parka Hastahana

Nema gradnje u parku Hastahana

„Cjelokupan prostor Hastahane predstavlja potencijalno arheološko nalazište za koje je potrebno osigurati uslove za provođenje arheoloških istraživanja. Lokalitet je, također, prema podacima Kantonalnog zavoda za zaštitu kulturnog i prirodnog naslijeđa evidentiran kao dobro baštine – spomenik vrtne arhitekture i oblikovane prirode – park.“

Načelnik Općine Centar Sarajevo Srđan Mandić, čini se, ipak koristi sva pravna sredstva kako bi se slučaj gradnje zgrade Centralne banke BiH u Hastahani riješio na način „kako to traže građani“. Podsjetimo, baš tako je glasilo jedno od njegovih predizbornih obećanja.

Nakon što je ranije Centralnoj banci ponudio novu lokaciju za izgradnju zgrade, te nakon što je ova institucija na čelu s guvernerom Senadom Softićem odbila taj prijedlog, Mandić se 21. maja obratio Komisiji za očuvanje nacionalnih spomenika BiH s molbom za izjašnjenje o usklađenosti idejnog projekta objekta Centralne banke na prostoru Hastahane s odredbama Odluke Komisije o proglašenju Historijskog urbanog krajolika Sarajevo, nacionalnim spomenikom BiH.

Na odgovor je čekao nešto manje od mjesec dana – Komisija na čelu s Farukom Kapidžićem zaključuje da predložene intervencije nisu u skladu s odredbama Odluke Komisije o proglašenju Historijskog urbanog krajolika Sarajevo.

Komisija Hastahana 1

U obrazloženju samog zaključka navodi se kako „cjelokupan prostor Hastahane predstavlja potencijalno arheološko nalazište za koje je potrebno osigurati uslove za provođenje arheoloških istraživanja. Lokalitet je, također, prema podacima Kantonalnog zavoda za zaštitu kulturnog i prirodnog naslijeđa evidentiran kao dobro baštine – spomenik vrtne arhitekture i oblikovane prirode – park.“

Komisija Hastahana 2

U nastavku su navedene mjere zaštite, te se zaključuje da je „potrebno pronaći druga rješenja za afirmaciju prostora koja neće uključivati izgradnju podzemnih i nadzemnih objekata. Prednost će imati rješenja koja afirmišu zelene površine sa mogućnošću maksimalnog ozelenjavanja i sadnje visokog drveća kao i vizualno otvaranje prostora Hastahane prema nacionalnom spomeniku – džamiji Magribiji“.

Za općinskog načelnika Srđana Mandića ovaj zaključak je potpuno prihvatljiv.

„Sada smo još uvjereniji da je naša odluka da ne izdajemo saglasnost za gradnju bila ispravna, a i dalje stojimo na raspolaganju Centralnoj banci da se nađe kompromis. Mislim da je nakon ove odluke svima jasno da tu ne bi trebalo doći do bilo kakve gradnje“, kaže Mandić za Žurnal.

Ovim zaključkom zadovoljni su i u neformalnoj grupi građana koja se, sada već godinama, protivi bilo kakvoj izgradnji na ovom lokalitetu tražeći samo jedno – funkcionalan, uredan i čist park.

Do reakcije predsjedavajućeg Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika Faruka Kapidžića nismo uspjeli doći, no on je reagirao na društvenim mrežama:

„Uz aktivnu borbu građana i stručnih ljudi u komisiji, kao i odlučnošću novih članova komisije, Trg Alije Izetbegovića i park Hastahana su vraćeni u okvire struke i stručnog promišljanja o prostoru i potrebama građana Sarajeva. Stranke i političari koji nemaju niti hrabrosti niti stava pa niti želje da donesu ispravne odluke, a dato im je povjerenje baš iz uvjeravanja građana da na izborima glasaju za njih jer su oni ti, neka se ne hvale tuđim odlukama kao da su njihove, jer da su njihove bile takve, komisija ne bi trebala biti ovako aktivna“, napisao je Kapidžić.

ZAŠTO NOVAC OD PRODAJE NIJE INVESTIRAN U PARK?

Podsjetimo se ukratko kako je došlo do toga da Centralna banka BiH uopće kupi dio zemljišta na ovom lokalitetu. Priča o rekonstrukciji parka koji danas nosi naziv „Park prof. dr. Nijaz Duraković“ počela je još 1999. godine. Prema tada usvojenom planu, na području Hastahane planirana je izgradnja Muzeja opsade Sarajeva. No, zbog nedostatka sredstava on nikada nije izgrađen.

Ovo zemljište zvanično je uknjiženo na Općinu Centar tek u oktobru 2015. godine, a ubrzo se počelo raditi na pripremama za izmjenu regulacionog plana. Nakon što je u aprilu 2019. Općinsko vijeće Centar usvojilo nacrt izmjena i dopuna regulacionog plana, taj dokument upućen je u javnu raspravu. Kasnije su tu javnu raspravu obilježile svađe i brojne uvrede, na šta se žalio veliki broj mještana.

Sredinom 2019. Općinsko vijeće definitivno usvaja izmjene i dopune regulacionog plana. Ubrzo se usvaja i odluka da se dio zemljišta proda Centralnoj banci BiH za oko 4,7 miliona KM, a o tome da će ovaj lokalitet biti prodat upravo CB BiH pisali smo i prije zvanične odluke.

RP Hastahana

Posao s Centralnom bankom BiH završen je u vrijeme bivšeg načelnika Nedžada Ajnadžića – zaključen je ugovor o kupoprodaji, izvršena je uplata kupoprodajne cijene u visini od 4.764.228,00 KM, te uplata rente u visini od cca. 500.000 KM. No, urbanistička saglasnost nije izdata.

Na lokalnim izborima Ajnadžić gubi, a na čelo Općine Centar dolazi Srđan Mandić koji je u predizborno vrijeme stao na stranu nezadovoljnih građana i najavio svojevrsnu reviziju svih procesa koji su prethodili prodaji dijela zemljišta. Kako kaže, urbanističku saglasnost, za sada, neće potpisati.

„Ne pada mi na pamet, ni meni, ni bilo kome iz moje administracije, da bez saglasnosti komisije bilo koji nacionalni spomenik preuređujemo. Kako ja shvatam ovo, lokalitet Hastahane je, na neki način, nacionalni spomenik i to je za mene važna stvar“, reći će još načelnik Mandić za Žurnal nakon što je vidio zaključak Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika.

Očito, gradnje u Hastahani (još uvijek) neće biti. U međuvremenu, ovaj park, svjesno ili ne, godinama je u poprilično zapuštenom stanju. Da ne zaboravimo, čak se macolama uništavao i poznati spomenik.

Spomenimo još jednom da je Centralna banka BiH već uplatila oko 4,7 miliona KM Općini Centar. Ako znamo da ova institucija, čak i da počne s radovima, nije dužna uređivati park, zašto onda taj iznos već nije preusmjeren u uređenje parka? Zapravo, gdje je taj novac?

„To je dobro pitanje. To su novci koji su potrošeni. Ne kažem da su nenamjenski potrošeni, ali nisu potrošeni na park. Novac od rente i od prodaje zemljišta se koriste za slične namjene – za uređenje, asfaltiranje, takve projekte. Ja taj novac nisam našao u budžetu na poziciji uređenje Hastahane. Znači, negdje je drugo raspoređen. Novac od prodaje je trebao biti usmjeren na uređivanje parka, ali očito je da je usmjeren u neke druge projekte“, kaže Mandić.

Vratimo se nekoliko godina unazad. Još i prije usvajanja izmjena i dopuna regulacionog plana, novinari Žurnala razgovarali su o ovoj temi s tadašnjim načelnikom Ajnadžićem i njegovim pomoćnicima/savjetnicima.

„Ako mi ne uzmemo četiri miliona u ćošku, nema umjetničkog paviljona, nema prostora za mlade, odakle ćemo to finansirati?“, rekao nam je tada jedan od Ajnadžićevih saradnika, uvjeravajući da će se novac potrošiti transparentno i namjenski.

Prema planu kojeg je javno prezentirao Ajnadžić, na lokalitetu Hastahane planira se, između ostalog, graditi i umjetnički paviljon. No, kao što to svi možemo vidjeti, niti je park uređen, niti je u Hastahani izgrađen paviljon, a novac je, sudeći prema Mandićevim riječima – potrošen.

„ŽELIMO DOGOVOR S CENTRALNOM BANKOM“

Srđan Mandić novinarima Žurnala ističe kako se još uvijek nada da će se uspjeti dogovoriti s Centralnom bankom BiH, te da je njegova ponuda u vezi sa zamjenskom lokacijom još uvijek na stolu.

„Zamjenska lokacija je, ubijeđeni smo, još bolja od ove u Hastahani. To je zemljište ispod Avazovog tornja. Imaju čak i veću spratnost, odnosno mogućnost da prave zgradu s više spratova. Ona je u vlasništvu Kantona Sarajevo, odnosno GRAS-a, ali mi imamo političku saglasnost i volju stranaka koje čine većinu u Skupštini KS da dozvole takvu vrstu aranžmana. U tom slučaju bi Općina Centar s Kantonom Sarajevo imala aranžman – Kanton bi prepustio zemlju, a Općina Centar bi bila „dužna“ kantonu, što bi se regulisalo ili novcem ili razmjenom nekih drugih parcela“, objašnjava Mandić potcrtavajući da odluke koje donosi „nisu kontra Centralne banke, niti iko želi da Centralnu banku tjera iz Sarajeva ili s područja općine“.

No, ako guverner Softić i njegovi saradnici ostanu pri svom ranijem stavu, dogovor neće biti lako postići. Kako saznajemo, sve bi uskoro moglo završiti i na sudu.

Pogledaj više