Na sjednici koja je održana danas, izvršni odbor Bernske konvencije o zaštiti evropskih divljih životinja i prirodnih staništa zaključio je da je neophodna hitna procjena stanja na terenu u gornjem toku rijeke Neretve koji je ugrožen planiranim projektom hidroenergetskog sistema “Gornja Neretva” i izgradnjom hidroelektrane Ulog.
Ovaj zaključak je donesen nakon razmatranja žalbe protiv Bosne i Hercegovine zbog ugrožavanja zaštite gornjeg toka rijeke Neretva kao Emerald područja od izgradnje osam hidroenergetskih objekata u okviru planiranog sistema, a koju su podnijele organizacije za zaštitu životne sredine – Centar za životnu sredi nu, Aarhus centar Sarajevo, Riverwatch, Euronatur, ClientEarth i CEE Bankwatch mreža krajem prošle godine.
Smaragdna ili Emerald mreža je ekološka mreža koja se sastoji od prirodnih područja od posebnog interesa za zaštitu, a koja su locirana u državama članicama Bernske konvencije. Zbog svoje jedinstvenosti, gornji tok rijeke Neretve predložen je za zaštitu u okviru ove mreže još 2005. godine.
Argumentaciju na osnovu koje je podnesena žalba na sjednici su u desetominutnom izlaganju predstavili predstavnici Centra za životnu sredinu ispred navedene grupe organizacija. Sjednici su trebali prisustvovati predstavnici Ministarstva spoljne politike i ekonomskih odnosa BiH i Ministarstva za prostorno uređenje građevinarstvo i ekologiju RS, ali se nisu pojavili.
Planirane hidroenergetske projekte u slivu gornje Neretve čine hidroelektrana Ulog od 35 MW i sistem od sedam manjih hidroelektrana koje će pretvoriti veći dio gornjeg toka rijeke – dionicu od oko 38 kilometara, u niz brana, cijevi i rezervoara koji se nastavljaju jedan na drugi.
Iako su procjene uticaja na životnu sredinu urađene za ove projekte identifikovale nekoliko značajnih vrsta prisutnih u blizini lokacije hidroelektrana, Vlada RS je zaključila da ovi projekti neće imati negativan uticaj na životnu sredinu i da mogu ići u realizaciju.
Predstavnici Centra za životnu sredinu su na sjednici iznijeli glavne probleme koji će nastati ukoliko se ovi projekti realizuju i od odbora zahtijevali da otvori dosije i preporuči hitnu procjenu stanja na terenu, jer izgradnja HE Ulog već utiče na jedinstvene riblje vrste rijeke Neretve.
“Prema dosadašnjim istraživanjima, područje oko izvora i gornjeg toka Neretve potvrđeno je kao izuzetno očuvan ekosistem. Zamućena voda zbog izgradnje i tokom rada hidroelektrana Ulog uništila bi najvažnije balkanske populacije glavatice, mekousne pastrmke i vijuna, dok bi HES “Gornja Neretva” negativno uticao na opstanak jedinstvene potočne pastrmke jadranskog haplotipa. Tačnije – gornja Neretva bi se iz rijeke u potpunosti promijenila u niz akumulacija i cjevovoda. Podsjećamo da se BiH, kao potpisnica Bernske konvencije, obavezala na očuvanje divlje flore i faune i njihovih prirodnih staništa radi zaštite ugroženih migratornih vrsta, a Republika Srpska je dajući ove dozvole dopustila uništenje gornje Neretve”, istakla je Jelena Ivanić, koordinatorica kampanje Sačuvajmo Plavo srce Evrope u Bosni i Hercegovini iz Centra za životnu sredinu.
Kampanja Sačuvajmo Plavo srce Evrope ima za cilj zaštitu najvrijednijih rijeka na Balkanu od izgradnje hidrolektrana. Kampanju koordinišu je nevladine organizacije Riverwatch i EuroNatur, a provode je zajedno sa partnerskim organizacijama iz zemalja Balkana.
