NOVI njemački kancelar Olaf Scholz je na meti napada oporbenih stranaka zbog mogućeg ilegalnog spašavanja jedne hamburške banke umiješane u cum-ex-aferu – u vrijeme dok je bio njemački ministar financija.
Državno odvjetništvo u Hamburgu je još prije godinu dana vodilo tzv. predistražni postupak protiv sadašnjeg njemačkoga kancelara Olafa Scholza. Razlog za to je bilo devet kaznenih prijava građana protiv Scholza u vezi s tzv. cum-ex-aferom.
Riječ je o skandalu koji se proteže na razdoblje od barem posljednja dva desetljeća. Mreža banaka, odvjetnika i superbogatih našla je način poslovanja s vrijednosnim papirima tako da im se jednom (ili čak nijednom) plaćen porez nadoknađuje – više puta. Razne europske države su tako oštećene za više od 50 milijardi eura.
Prijave protiv Scholza su podnesene zbog sumnji da se umiješao u porezni postupak protiv Warburg-banke. Ta banka je sudjelovala u cum-ex-aferi nakon koje je grad pokrajina Hamburg od nje zatražio isplatu od 47 milijuna eura utajenog poreza.
Ne sjeća se
Scholz se 2016. godine, u vrijeme kada je bio prvi gradonačelnik – odnosno predsjednik vlade grada pokrajine Hamburga, dva puta sastajao s vlasnicima banke i imao barem jedan telefonski razgovor s jednim od Warburg-bankara, prenijelo je više njemačkih medija. Ubrzo zatim Hamburg je odustao od svog potraživanja.
Zbog čitavog slučaja je u hamburškom parlamentu formiran istražni odbor pred kojim je u proljeće 2021. godine ispitan i Olaf Scholz. On je tada rekao da se ne sjeća da je razgovarao s predstavnicima Warburg-banke.
Zanimljivo je da istražni odbor nije bio obaviješten da hamburški državni odvjetnik vodi predistražni postupak, to jest da razmatra mogućnost podizanja optužnice protiv Scholza koji je u vrijeme svog iskaza pred istražnim odborom bio njemački ministar financija.
Potkraj prosinca 2021. zastupnički klub CDU-a je u hamburškom parlamentu, gdje je u oporbi, od vladajuće koalicije SPD-a i Zelenih zatražio i dobio informacije iz kojih je jasno da je jedan Scholzov odvjetnik tijekom prošle godine više puta tražio od vlasti da ne pokreću postupak protiv sadašnjega kancelara. Zbog toga je sada situacija postala vrlo opasna po njega i njegov kredibilitet kao kancelara.
Neovisno pravosuđe?
To što je državni odvjetnik u Hamburgu tri tjedna prije izbora u Njemačkoj obustavio daljnju istragu protiv Scholza, u Njemačkoj može značiti i da mu to, sasvim legalno, nije dozvolila vlada. Jer, prema njemačkim zakonima, suci su neovisni, ali državni odvjetnici, koji uopće odlučuju o tome tko će se naći pred sudom, prema Zakonu o organizaciji i nadležnosti sudova – nisu.
To je formulirano u članku 146. tog njemačkog zakona: „Službenici državnog odvjetništva imaju se pokoriti službenim instrukcijama svojih pretpostavljenih.” Postoje tzv. interni i eksterni pretpostavljeni. Eksterni pretpostavljeni, koji ima posljednju riječ je – nadležni ministar pravosuđa.
Taj zakon potječe još iz paketa Zakona pravosuđa Njemačkog rajha iz 1879. godine. Zahvaljujući njemu, vlada najbolje može zaštititi samu sebe od kaznenoga gonjenja.
To je 2009. upalo u oči Parlamentarnoj skupštini Vijeća Europe koja je zatražila od Njemačke da ukine spomenutu zakonsku odredbu. Deset godina kasnije Europski sud pravde nije htio priznati jedan njemački međunarodni nalog za uhićenje osumnjičenih kriminalaca, jer, kako je konstatirao, nema dovoljno jamstava da je njemačko pravosuđe neovisno.
