"Za legalnu eksploataciju minerala iz korita rijeke Bosne" - neformalna grupa građana Doboja, Modriče, Vukosavlja i Šamca

Institucije se ne slažu ni šta je čija nadležnost i odgovornost – Otvorena diskusija na okruglom stolu „Nelegalne šljunkare nas dave“

Okrugli sto je pokazao da saradnja između institucija, kako unutar entiteta tako i imeđu entitetita, nije adekvatna. A u nekim slučajevima je i nepostojeća. Što vršioci nelegalnih radnji obilato koriste. A naravno da se postavlja i pitanje pozadine te nesaradnje. Splet okolnosti? Ili svjesno osmišljena nefunkcionalnost, koja, kao i blage sankcije za počinjena kivična djela, pogoduje korupciji i nelegalnom bogaćenju? No, odgovor na to ozbiljno pitanje, ovaj skup nije imao ambiciju dati.  

 

Neformalna grupa građana „Za legalnu eksploataciju minerala iz korita rijeke Bosne“ danas je, u Doboju, organizovala Okrugli sto pod simboličnim nazivom „Nelegalne šljunkare nas dave“ koji je okupio predstavnike Inspektorata RS, Okružnog javnog tužilaštva Doboj, Policijske uprave Doboj, Ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva RS, JU “Vode RS” i nekoliko nevladinih organizacija i udruženja građana.

Poziv je bio upućen i Agenciji za vodno područje rijeke Save, u Sarajevo, ali oni nisu mogli prisustvovati, zbog ranije dogovorenih obaveza i ograničenja prisustva javnim skupovima.

Diskusija na Okruglom stolu bila je otvorena i uključivala je i suprostavljene stavove, iznijevši na vidjelo nerazumijevanje i nesaradnju između raličitih institucija koje se bave ovom problematikom.

Prije svega se to odnosi na neslaganja između predstavnika JU Vode RS i Inspektorata RS, oko tumačenja nadležnosti i termina i poimanja ‘korita rijeke’ i ‘obale’.

Dragan Bogdanović Bjeličić iz JU Vode RS tvrdio je da ta institucija radi dobro svoj posao, da im je isključiva nadležnost upravljanje vodotokovima, te da nemaju mogućnost nadzora nad iskopom. Republički vodni inspektor Dragan Despotović, međutim, smatra da „Vode“ mogu i trebaju više činiti kada je u pitanju nadzor, te da se njihova misija ne treba završiti samo raspisivanjem tendera i odabirom preduzeća koje će vršiti eksploataciju.

Predstavnici nadležnih institucija požalili su se na nedovoljne kapacitete kojim raspolažu, a koji im onemogućavaju uspješno supotstavljanje nelegalnoj djelatnosti u sferi iskopa šljunka.

Republički vodni inspektor ustvrdio je da pet inspektora koliko ih ukupno ima od Novog grada do Trebinja mjesečno prevale 30.000 kilometara pojedinačno i da ne mogu sve stići. A načelnik Sektora kriminalističke policije Policijske uprave Doboj Predrag Lazić izjavio je da bi im za ovaj posao trebao bataljon policije.

Grupa „Za legalnu eksploataciju minerala iz korita rijeke Bosne“ je, tokom svog dosadašnjeg djelovanja protiv nesavjesnih šljunkara, podnijela više prijava nadležnim organima u RS, ali i FBiH, kada su postojale osnovane sumnje da se vrše nelegalna iskopavanja. Pri čemu su pimijetili da šljunkari često ciljano vrše iskopavanja na graničnom području između opština ili na međuentitetskoj granici na kojoj je, zbog nepostojanje adekvatne saradnje i koordinirane aktivnosti na sprječavanju nelegalnih radnji, kontrola nadležnih organa neadekvatna.

„Dokumentovano smo podnijeli prijavu, uključujući i sateliteske snimke tački na kojima se vrši iskop na lokalitetu između Vukosavlja i Modriče, gdje šljunkar nije imao dozvolu nadležnih organa. Reagovala je policija PU Doboj, izašli na teren inspekcijski organi, ali još čekamo konkretne poteze i sankcionisanje tih radnji, koje stanovnicima Vukosavlja mogu ponovo donijeti probleme i poplave“ – izjavio je član Grupe iz Vukosavlja Zekerijah Bahić.

Taj slučaj prokomentarisao je i načelnik Predrag Lazić:

„U Vukosavlju nam se pojavio privredni subjekat koji je registrovan u Federaciji BiH, a šljunak eksploatiše u Republici Srpskoj i tu nam je najveći problem oko različitosti propisa i nadležnosti institucija. Trenutno imamo otvoren veći broj istraga koje su u različitim fazama, a želio bih naglasiti da smo prošle godine samostalno podnijeli tri izvještaja Tužilaštvu, dok smo u saradnji sa Upravom kriminalističke policije MUP-RS podnijeli još tri izvještaja protiv četiri subjekta“.

Ispred Tužilaštva RS Okruglom stolu je prisustvovao tužilac Mladen Simić koji je istakao da je u periodu od 2016. godine do 2020. bilo deset pravosnažnih presuda u kojima je izricana uslovna kazna, uz sporednu novčanu: „Obavezali su se da u budžet Republike Srpske uplate pribavljenu korist, odnosno štetu koju su nanijeli Vodama Srpske i budžetu RS.“

„Imamo i šest predmeta u kojima smo donijeli odluku o obustavi postupka ili ne sprovođenju istrage zbog nedostatka dokaza. Imamo 15 otvorenih predmeta, od kojih su četiri starija iz od 2017. do 2019. koji nisu riješeni i istraga je u toku. Početkom ove godine formirali smo 11 novih predmeta koji pokrivaju čitav sliv rijeke Bosne sve do Save i da provjerimo sve firme koje eksploatišu šljunak. Policija je aktivno uključena u ovaj proces.  Kada je riječ o karakteru djela, najčešće se ide na zloupotrebu ovlašćenja u privredi”, rekao je tužilac Mladen Simić.

Kao predstavnik Ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva RS skupu je prisutvovao Mladen Kočić kojeg su okupljeni novinari pitali o izjavama pojedinih vlasnika šljunkara da se više isplati platiti kaznu nego legalizovati djelatnost.

“Nažalost, to je tačno i moje mišljenje je da bi se trebale zaoštriti kazne i u svakom segmentu ima prostora da se razradi ta problematika i nama je bitan krajnji rezultat. Činjenica je da smo svi u tom lancu poprilično nezadovoljni problematikom na terenu“, istakao je Kočić.

Osnovni zaključak Okruglog stola je da je neophodna bolja saradnja svih nadležnih za problematiku eksploatacije minerala u slivu rijeke Bosne i sprječavanje nelegalnih radnji u tom kontekstu, počevši od JU „Vode RS“, Inspektorata RS, Ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva RS, Ministarstva energetike i rudarstva, Ministarstva unutrašnjih poslova i Tužilaštva.

Naglašeno je i da u aktima vodnih agencija Federacije BiH i Republike Srpske postoji navedena obaveza njihove međusobne saradnje, ali je kostatovano da ona praktično ne postoji.

Učesnici su se složili da je postojala potreba za organizovanjem jednog ovakvog skupa i da ga smatraju korisnim.

Sam skup neće, naravno, drastično promijeniti stanje nabolje ali može uticati da se ono popravi. I u krajnjoj liniji da se uspostavi neophodan dijalog i saradnja između institucija, kako unutar entiteta, tako i imeđu entitetita. Koja, kako je Okrugli sto pokazao nije adekvatna. A u nekim slučajevima je i nepostojeća. Što vršioci nelegalnih radnji obilato koriste.

A naravno da se postavlja i pitanje pozadine te nesaradnje. Splet okolnosti? Ili svjesno osmišljena nefunkcionalnost, koja, kao i blage sankcije za počinjena kivična djela, pogoduje korupciji i nelegalnom bogaćenju? No, odgovor na to ozbiljno pitanje, ovaj skup nije imao ambiciju dati.

Cilj je bio uspostaviti kontakt i početi dijalog u cilju rješavanja ozbiljnog problema. Odnosno, pokušaja izbjegavanja ponavljanja katastrofe iz 2014., što je i početni motiv okupljanja neformalne grupa građana „Za legalnu eksploataciju minerala iz korita rijeke Bosne“, koja je bila oganizator ovog okruglog stola.

Pogledaj više

Građani u akciji

Partneri u borbi protiv korupcije