NGG „Da se ne ponovi maj 2014.“ - kampanja borbe protiv koruptivnih radnji i interesa koji dovode do ugroženosti Doboja od poplava

Poplave u okolini Sarajeva posljedica su nepostojećeg ili neodgovarajućeg sistema zaštite od poplava

A poslije se pitamo otkud nama poplave.

“Poplave koje su ovog novembra pogodile naselja u gornjem toku rijeke Bosne i njenih pritoka u okolini Sarajeva posljedica su neodgovarajućeg, neadekvatnog i/ili nepostojećeg sistema zaštite od poplava. Veliki odgovornost je i na Vodama Srpske, ali i u lokalnim zajednicama, posebno u oblasti gradnje jer se ista tolerisala na priobalnom području ili na području gdje je zakonom zabranjen”, ističe za BUKU Momir Dejanović osnivač Centra za humanu politiku i članom grupe građana Da se ne ponovi maj 2014.

Kaže i da su i ovog novembra, ali i kada pada svaka veća kiša građani ovoga grada u strahu jer malo toga urađeno na zaštiti od poplava u Doboju nakon 2014. godine.
S razlogom jer “Akcioni plan za zaštitu od poplava i upravljanje rijekama u BiH”, koji su se, nakon poplava 2014., obavezale realizovati sve vlasti u BiH do kraja 2017. godine. Rok za njegovu realizaciju prvo je produžen je do 2021. godine, a sada do 2024.

Ni Anketni odbor koji je NSRS oformila s ciljem da se utvrdi odgovornost rada institucija nadležnih za djelovanje prije i tokom poplava, 2014. godine nikada nije utvrdila ničiju odgovornost.

I Centar za humanu politiku pokušao je tužbom protiv Republike Srpske, grada Doboja i Voda Srpske i krivičnom prijavom protiv odgovornih iz nadležnih institucija da se utvrdi  odgovornost zbog kojih je Doboj bio poplavljen 2014. godine.

“Bojim se da je to bio samo pokušaj i da će tako ostati s obzirom da imamo ovakve nadležne institucije, posebno pravosudne. Čak je i Milorad Dodik rekao da neko mora odgovarati za poplave, tužilaštvo je trebalo da provede istragu po službenoj dužnosti i protiv odgovornih podnese optužnicu. Ništa nije urađeno, ni disciplinska, ni partijska odgovornost, svi koji su tada sjedili na ključnim mjestima u institucijama i trebali biti odgovorni zbog propusta i danas su na funkcijama i pozicijama u institucijama. Kada se radi o domaćem tužilaštvu tu ne treba imati iluzije, mi nemamo tužilaštva koja se bave ovom vrstom gonjenja, tužilaštva mi više liče na instutuciju ombudsmana za zaštitu kriminala, tako da od njih ne očekujem mnogo, a kada se radi o našoj tužbi ona je još u Osnovnom sudu u Doboju, ništa po njoj nije učinjeno iako je podnesebna prije četiri godine”, naglašava Dejanović.

Dodaje i da je odmah nakon katastrofalnim majskih poplava vrlo brzo kvalitetna studija od strane Voda Srpske gdje su identifikovani ključni problemi u sistemu zaštite od poplava, odmah se pristupilo i projektu uređenja korita rijeke Bosne, ali njegova revizija još nije završena, jer grad Doboj opstruiše eksproprijaciju zemljišta. Ne može se , kaže Dejanović, u budžetu obezbjedi sredstva za naknadu za eksproprisano zemljište, ali zato mogu za kupovinu stanova, automobile, asfaltiranje seoskih puteva pred izbore, korupciju medija. Počelo se, naglašava i sa uređenjem korita potoka Liješanj, ali je urađeno manje od 10 posto.  “Podignuta je visina nasipa u jednom dijelu koji je bio kritičan i gdje je u studiji 1969. to bilo preporučeno, a da je bilo urađeno vjerovatno Doboj nebi bio poplavljen u onoj mjeri kao 2014. godine”.

Puno više je ostalo neuređenog na zaštiti od poplava: “Nije urađeno uređenje korita rijeke Bosne, postoji samo projekat, nije urađeno ni čišćenje korita rijeke Bosne, to nije urađeno 50 godina, ustvari to je započeto ali firme koje to rade eksploatišu šljunak samo na onim dijelovima gdje imaju komercijalni interes, tako da to korito nije očišćeno na način na koji treba i koji bi obezbjedio “proticajni” profil u slučaju visokog vodostaja. Takođe nije urađeno ništa da se spriječi gradnja ili sanira gradnja na tzv. vodoplavnom području ili velikom koritu rijeke Bosne koja je zakonom zabranjena, tako da su i poslije 2014. godine građeni neki objekti na što smo u više navrata reagovali”, ističe Dejanović.

Naglašava i da je oblast zaštite od poplava  bila zapostavljena i zanemarena i u bivšoj državi i u ovoj. Imamo mnogo nasljeđenih prioblema koje treba rješavati, tačno je i da se oni ne mogu brzo rješiti, jer nemamo finansijski kapacitet za brzo rješavanje problema, ali je nedopustivo da se nakon poplava 2014. godine brzo urade neke studije i projekti, započnu neki radovi, da se stane poslije toga, kao što se stalo i nakon velike polave u BiH 1965. godine, te da poslije toga nema nikakvog prioriteta, plana, da nema vizije.

“To je ključni problem, zato su najodgovornije Vode Srpske, a osim njih Ministarstvo za poljoprivredu RS, Vlada RS kao i lokalne zajednice u djelu svojih nadležnosti”, jasan je Dejanović.

Pogledaj više