Građanski aktivizam

Povodom ekološkog incidenta na međuentitetskoj liniji – mogu li se građani ujediniti u borbi za zdravu okolinu i bolji život?

''Ne mogu ja samo kriviti vlasti iz Republike Srpske, jer imamo slučaj deponije iz Gračanice, da kad oni zapale, da tamo ljudima u Karanovcu u Republici Srpskoj smeta, isto kao i nama ovdje. Znači to treba, da ljudi sjednu ko ljudi, da se dogovore i riješe. To je veoma jednostavno riješiti. Mi građani bi to vrlo brzo riješil.''

Građanski aktivizam, nažalost, još uvijek povremeno teško prelazi nacionalne i entitetske granice. Dešava se čak i da se dobra volja ljudi neopterećenih takvim stvarima, a željnih da pomognu nekome ko se bori protiv problema koji im je blizak (recimo gradnje mini hidroelektrane na nekom lokalnom biseru), u jednom trenutku odbije od ostrašćenosti i gluposti pojedinaca, iz čijih propagandom ispranih mozgova progovore njihovi “nacionalni lideri”. Ili da se akciji neke neformalne grupe građana (za uklanjanje divlje deponije iz blizine njihovog mjesta, npr.), ne pridužuju oni od kojih bi to bilo logično (aktivisti lokalnih ekoloških udruženja), jer problem potencira manjinska nacionalna grupa u tom mjestu (iako ona nacionalnu dimenziju u pozadini čitave priče ni ne spominje).

U ovaj kontekst mogli bi staviti i najnoviji ekološki incident na granici opština Petrovo (u RS) i Gračanice (FBiH).

U prvomajsku nedelju zapaljena je “divlja”, nelegalna deponija smeća koju je prije petnaestak godina Opština Petrovo postavila u blizini entitetske granice, na obali rijeke Spreče.

“Dim se širi na sva obližnja naselja, Orahovicu, Miričinu, Karanovac, Kakmuž. Ugroženo je više od petnaest tisuća stanovnika i usjevi zbog raznih vrsta otpada na deponiji među kojima je i medicinski otpad.”, izvjestio je  BHRT, dodavši da je “nesnošljiv i otrovan smrad sa deponije ekološka i zdravstvena katastrofa, koja leži na savjesti donositelja odluka”.

Predsjednik mjesne zajednice Orahovica, rezignirano je konstatovao: “Kuće su tu, na 100 metara. Ovo je zaista gušenje. Gušenje građana. Ne znam ni po koji puta”.

Mještani su obavijestili gračaničku policiju, ali im je odgovoreno da to nije u njihovoj nadležnosti, nego u nadležnosti policije iz Republike Srpske. Nema informacija da li su se zadržali na tom za naše institucije omiljenom nivou prebacivanja odgovornosti ili su nazvali svoje kolege i upozorili ih na incident i tražili od njih da reaguju.

Reakciju je, međutim, najavio jedan od mještana, Dževad Selimović:

“Svake godine se to dešava i moramo nešto poduzeti… Ako vlasti u Republici Srpskoj i Federaciji nešto ne poduzmu, mi kao građani smo spremni blokirati puteve, da nešto uradimo. Uglavnom, ovako se više ne može živjeti”.

Na glasine da deponija svaki put namjerno bude zapaljena u vrijeme praznika, Selimović uzvraća:

“Ne mogu ja samo kriviti vlasti iz Republike Srpske, jer imamo slučaj deponije iz Gračanice, da kad oni zapale, da tamo ljudima u Karanovcu u Republici Srpskoj smeta, isto kao i nama ovdje. Znači to treba, da ljudi sjednu ko ljudi, da se dogovore i riješe. To je veoma jednostavno riješiti. Mi građani bi to vrlo brzo riješili”, naglašava Dževad.

No, iako to dobro zvuči, realnost je da stvari ne funkcionišu baš tako.

Vlast nam jeste nesklona radu i rješavanju problema a sklona manipulacijama nacionalnim osjećanjima i stvaranju konflikata. Građanski aktivizam je, s druge strane, potencijali mehanizam za rješavanje brojnih problema (kao oblik pritiska na nosioce moći). No, nažalost, nedostaje saradnje i empatije građana iz različitih zajednica. I njihovog zajedničkog nastupa koji bi urušio koncept prebacivanja odgovornosti institucija, manipulisanja nacionalnim osjećanjima i reagovanja samo onog ko je u datom trenutku neposredno ugrožen.

Nedostaje svijesti da nam nikome neće biti dobro, sve dok ima onih kojima je glavni moto “Nek komšiji crkne krava.” I koji javni prostor (uključujući internetski) zagađuju govorom mržnje.

U tom pravcu je i, u ovom konkretnom slučaju sa zapaljenom deponijom, ukazivanje onih koji su u ovom trenutku direktno pogođeni da problem nije izolovan i da odgovornost nije jednosmjerna (u smislu da postoje i slični primjeri sa obrnutim ulogama) i njihovo pokazivanje razumjevanja za problem Petrova da samo obezbijedi sredstva potrebna za sanaciju i izmještanje svoje divlje deponije, odlična startna osnova.

“Ja bih apelirao na širi krug, gradonačelnika Gračanice, Lukavca, načelnika Petrova da se iznađe neko zajedničko rješenje, ako ne može samo jedna opština. Da zaštitimo sve naše građane, i Orahovice, i Petrova, i Kakmuža, i Miričine…”, istakao je predsjednik MZ Orahovica Vahid Bajrić.

No, u priči nedostaje reakcija eko-aktivista i uopšte građana Petrova. Pokazivanje saosjećanja sa problemima svojih komšija i zahtjev prema svojim vlastima da se ovaj problem sa nelegalnom deponijom u njihovoj opštini što prije riješi.

Da bi apsurd, na neki način, bio veći, oni su dan ranije blokirali put Doboj – Petrovo, u znak protesta protiv geoloških istraživanja na Ozrenu, a u cilju – zaštite životne sredine.

Građani u akciji

Partneri u borbi protiv korupcije