Građanski aktivizam

Protesti: Građani spasili jezero Kop da ne postane šljačište

Višegodišnja borba građanskih aktivista kroz peticije, proteste, zagovaranje urodila je plodom. TE Tuzla odustala od odlaganja šljake i uništavanja bisera prirode.

S najavom gradnje, kako su ga zvali, generacijskog projekta – Bloka 7 Termoelektrane Tuzla, obistinile su se špekulacije da će lokacija za odlaganju šljake biti jezero Kop.

Ovo jezero gravitira između gradova Tuzla i Lukavac važno je mještanima oba grada.

Zato je uslijedila višegodišnja borba građanskih aktivista koji su upozoravali vlasti svih nivoa, ali i nadležne u javnim preduzećima da im neće dozvoliti uništavanje bisera prirode.

Ipak novo odlagalište

Počeli su s peticijama, organizirali proteste, tražili podršku medija. Tek sredinom ove godine mogli su odahnuti.

A odavno je Udruženje “Eko-sport” dobilo informaciju da je Termoelektrana Tuzla odustala od namjere da na prostoru jezera Kop, koje se nalazi na području tuzlanske mjesne zajednice Šićki Brod, pravi novo odlagalište šljake i pepela.

– TE Tuzla je počela s procesom obnavljanja okolinske dozvole. Mi smo u Udruženju građana “Eko-sport” uložili žalbu. U odgovoru Federalnog ministarstva okoliša i turizma naveli su da je TE Tuzla, odnosno Elektroprivreda BiH, odustala od jezera Kop kao lokacije za odlagalište šljake i pepela – ističe Senad Isaković, predsjednik Udruženja.

Borci za prirodni biser

Isaković ističe da bi odluka bila drugačija da nije bilo aktivista i boraca za prirodni biser.

– Tražili smo da se zaštiti tri miliona kubika pitke vode jer ne postoji ni jedno šljačište koje nije procurilo i koje nije onečistilo okolinu. Svjedoci smo da je preko 50 godina lošeg upravljanje postojećim odlagalištima rezultiralo kontaminacijom podzemne/površinske vode i tla teškim metalima. Znamo i da je nedostatak zaštite od širenja kontaminirane prašine sa postojećih odlagališta doveo do dodatnog zagađenja zraka na ovom području. Mi nikad nismo ni pomislili odustati. Naša je borba trajala dvije decenije. Njih su obilježile peticije, protesti. Generacije su odrastale s nama u aktivizmu. I uspjeli smo – spriječili formiranje šljačišta na Kopu – dodaje Isaković.

Građanski aktivisti su u više navrata isticali kako nemaju ništa ni protiv termoelektrane ni protiv države. Njihova je borba bila protiv odlaganja šljačišta na jezeru.

Smrtne posljedice

A razloge zbog kojih su građani i aktivisti vodili višedecenijsku borbu objašnjava Denis Žiško, kordinator programa energija i klimatske promjene u Centru za ekologiju i energiju Tuzla.

Najprije ističe da je u najmanju ruku glupo šljakišta locirati u neposrednoj blizini naseljenih mjesta.

– Da je došlo do formiranje deponije na Kopu u njemu ne bi više bilo života. Sa sobom bi donijelo smrtne posljedice za okoliš i ljude – ističe Žiško.

Spašeno prekrasno jezero (Foto: E. Skokić)

Dobili su i potvrdu stručnjaka sa Tehnološkog i Medicinskog fakulteta Univerziteta u Tuzli da se ispod jezera nalaze izvorišta podzemnih voda, te da bi šljakište zagadilo širu okolinu i odrazilo se na zdravlje stanovništva.

Važno je napomenuti da Udruženje građana “Eko-sport” nije bilo samo u svojoj borbi. Istina, prvi su počeli, ali su im se kasnije pridruživala i druga udruženja. Njih 40 najmanje.

Ombudsmeni, Gradska vijeća

Pa su se zajedno obraćali Ombudsmenu za ljudska prava. Upornost i istrajnost dovelo ih je i do podrške Gradskih vijeća Tuzla i Lukavac, koja su jednoglasno izglasala odluke o odbacivanju realizacije jednog ovakvog projekta.

Građanski aktivisti su putem anketnog upitnika ispitali 500 osoba. I svi do jednog su potvrdili da je formiranje šljakišta u blizini njihovih imanja – gorući problem.

No, šljakište nije bio problem samo za oko 4.500 mještana Šićkog Broda, već i komšijama šest okolnih mjesnih zajednica sa oko 15.000 stanovnika.

No, nisu sjedili i kukali.

Pozvani i parlamentarci

Sami su razradili plan kampanje i identificiranju primarnih i sekundarnih meta koje treba lobirati. Pokušali su pregovarati sa odgovornim osobama u Termoelektrani Tuzla, ali im je poručeno kako niko nema ovlaštenja. Jezero Kop se nalazi na općinskoj/gradskoj zemlji, pa su se obratili Gradu Tuzla, jer se radi o stvarima od općeg društvenog značaja, a potom se okreću i ka Tuzlanskom kantonu i Federaciji BiH. Kada je utvrđeno da je pitanje šljakišta u nadležnosti FBiH, građani su dobili podršku i Tuzlanskog kantona u nastojanjima da očuvaju svoju životnu sredinu. Na koncu građani su uspostavili kontakt sa dva federalna Parlamentarca koji su o ovom problem diskutovali u Predstavničkom domu.

Nakon rasprave donesena je odluka o obustavi pravljenja šljakišta na Kopu Šićki Brod.

Intenzivna kampanja trajala je cijelu godinu. Baš svaki dan. A posao su građanski aktivisti iz Šićkog Broda radili volonterski. Posao je započelo 10-ak volontera, a kroz redovne sedmične i mjesečne sastanke mreža volontera se širila.

Primjer civilnog društva

I uspjeli su od peticije do protesta, preko zagovaranja, podrške kod gradskih vlasti, u Parlamentu.

– Ovo je konretan primjer civilnog društva BiH. Ovo je pravi primjer kako se građani mogu udružiti u zaštiti svojih interesa. Ovo je sjajan primjer kako građani mogu privoliti i lokalne vlasti da dobiju podršku. Građani Šićkog pokazuju svojim primjerom kako treba funkcionisati civilno društvo u BiH  – kaže Žiško.

Ali, upozorava da se mora raditi i dalje jer su vlasti najavile da bi umješto šljačišta trebao biti građen prostor za rekreaciju i turizam. Treba pratiti hoće li održati obećanja.

– Ako se ovaj prostor zapusti ko zna kome šta može pasti na pamet. Naročito i zato što TE Tuzla mora riješiti pitanje lokacije šljakišta. Čujemo da se pominje lokacija Površinskog kopa Šikulje u Lukavcu – kaže Žiško.

No, nakon svega, sigurno je da TE Tuzla odluku neće donijeti ni lako, ni sama.

Građani su pokazali kako neće dopustiti da se tako lako igra i s njihovim zdravljem i imovinom.

Pokazali  su kako znaju iskoristiti svoje pravo. Demokratski i dostojanstveno.

PROTESTI

Okupljanja građana radi javnog izražavanja političkih, socijalnih, ekonomskih, ekoloških i drugih uvjerenja i interesa.

Protesti/javna okupljanja predstavljaju svako organizovano okupljanje građana koje se održava radi javnog nenasilnog izražavanja uvjerenja i interesa koje se održava u posebnim, iznenadnim i po društvenu zajednicu relevantnim situacijama.

Protesti imaju svrhu da uvjere javnost da prihvati stav prosvjednika o pitanju za koje su zainteresirani.

U većini suvremenih zemalja protesti su dozvoljeni i smatraju se integralnim izrazom slobode govora.

Građani u akciji