U sjenci “slučajnog ekocida”, golom sječom stabala jele, smrče, bukve i javora na 3.000 kvadratnih metara površine na području općine Kakanj, koju je otkrio portal Antikorupcija info, a što je podiglo na noge nadležne u ZDK i širu javnost, iz francuskog Strazbura je stigla vijest koja je obradovala kakanjske, ali i ekološke aktiviste širom BiH.
Rješavajući po tužbi aktivistice neformalne grupe građana “Park prirode Trstionica i Boriva” Kakanj, Hajrije Čobo, protiv države Bosne i Hercegovine, Sekretarijat Bernske konvencije pri Vijeću Evrope donio je odluku na svom zasijedanju 12. i 13.9.2023. godine u kojoj poziva nadležne u Bosni i Hercegovini da sprovedu obustavu svih aktivnosti koje mogu da ugroze životnu sredinu na području između Kaknja i Vareša. Konkretno su naveli rudarske aktivnosti, zbog kojih je tužba krajem prošle godine i podnesena, a odnosi se na rad rudnika “Rupice”, kojim upravlja kompanije „Adriatic Metals“ iz Velike Britanije, u čijem vlasništvu je vareško preduzeće.
Sekretarijat je izrazio zabrinutost zbog navoda tužbe, iznesenih u vezi sa rudarskim aktivnostima – koje su po tvrdnjama ekologa uzrokovale nestanak određenih životinjskih vrsta, pogoršanje stanja njihovih staništa, zagađenje vazduha, vode i zemljišta. te, općenito štetne posljedice za ekosistem.
“Sekretarijat je zatražio od obje strane, naročito od vlasti, da dostave izvještaje koji sadrže relevantna ažuriranja o ovim pitanjima za sljedeći sastanak Sekretarijata u proljeće 2024. godine. U međuvremenu, pozvane su vlasti da obustave bilo kakvu eksploataciju sve dok se činjenice ne razjasne” stoji u odgovoru iz Strazbura.
Britanska kompanija je već petu godinu prisutna na području Vareša u pripremama za eksploataciju plemenitih metala, prvenstveno zlata, ali i drugih rudnih bogatstava. Organizovani aktivisti neformalne grupe građana iz susjedne općine Kakanj se već drugu godinu žestoko protive uništavanju prirode na zaštićenom području kakanjske općine i ugrožavanju snabdjevanja pitkom vodom više od 30.000 stanovnika Kaknja. To je, nakon predugog ignorisanja problema, rezultiralo i konačnim pokretanjem lokalne vlasti i njihovim angažovanjem svoje, kao i zahtjevima prema građevinskoj, šumarskoj i inspekciji za zaštitu okolišta ZDK, te MUP-a.
Nakon otkrivanja ekocida na granici Vareša i Kaknja, Odsjek za inspekcije Stručne službe za poslove Općinskog načelnika općine Kakanj je 05.10.2023. godine, na više adresa uputio Urgenciju za hitno pouzimanje mjera, odnosno da u ovom slučaju ispitaju, istraže i poduzmu odgovarajuće mjere.
To je rezultiralo da je prošle sedmice Kantonalna uprava za šumarstvo pri Ministarstvu za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu ZDK, uputilo tri krivične prijave kantonalnom tužilaštvu i to protiv pravnog lica “Adriatic Metals BH” d.o.o., Cronina Paula Davida – direktora Adriatic Metels BH i Alema Loge, izvršnog direktora “Adriatic Metals BH”.
Prema prijavi, terete se da su odgovorni za golu sječu u šumi državne svojine u julu i avgustu ove godine, u svojstvu nosioca prava na koncesiju za istraživanje i eksploataciju ruda, kao investitori i nalogodavci, prilikom izvođenja radova na istraživanju mineralnih resursa. Sumnjiče se da su sječom velike količine stabala i stvaranjem goleti na državnom šumskom zemljištu direktno ugrozili opstanak šuma i njihove ekološke funkcije, što je dovelo i može u budućnosti dovesti i do zagađenja vodotoka.
“Bernska konvencija je Konvencija za zaštitu evropskih divljih vrsta i prirodnih staništa. BiH je potpisnica, a konvencije su obavezujući pravni akti. Srbija je morala obustaviti projekat “Rio Tinto” zbog ove konvencije, a za nas se to sada nalaže i BiH. Predmet se vodi po mojoj tužbi koja je prihvaćena u novembru prošle godine i sada je izdano naređenje da se priroda zaštiti, samo što Vijeće koristi eufemizme da to konkretno i kaže. Međutim, nedvosmisleno su naveli da traže obustavu svih aktivnosti rudnika, a kasnije će vjerujemo dobiti i naredbu da se to trajno zaustavi, kako je to realizovano i u Srbiji” – izjavila je za portal Antikorupcija.info aktivistkinja Hajrija Čobo.
Čobo je tužbu protiv BiH Sekretarijatu Bernske konvencije pri Vijeću Evrope uložila 20. oktobra prošle godine, a ona je u cijelosti prihvaćena od Sekretarijata već narednog mjeseca. Ona napominje da je Konvencija o zaštiti evropskih divljih vrsta i prirodnih staništa (Bernska konvencija) obvezujući međunarodni pravni instrument u području zaštite prirode, koji pokriva prirodnu baštinu evropskog kontinenta i nekih država Afrike. Bosna i Hercegovina postala je 1. marta 2009. godine punopravna članica te konvencije, odnosno međunarodnog pravnog saveza za očuvanje prirodne baštine.
