Postizborne kombinatorike u pojedinim lokalnim zajednicama i dalje su u fokusu. Partije i pojedinci već se utrkuju da, i prije zvanične dodjele mandata, izračunaju mogu li biti dio vlasti i s kim će ući u koaliciju. U Banjaluci, pak, najveća stranka je sama odlučila otići u opoziciju.
Pomalo neočekivano, ali SNSD je odlučio da ne želi biti dio vlasti u Banjaluci. Iako imaju 11 mandata, odnosno više od jedne trećine, odgovornost za naredni period i formiranje vlasti prebacuju na gradonačelnika Draška Stanivukovića.
„Želimo mu da obezbijedi skupštinsku većinu i preuzme odgovornost za stanje u gradu. Mi ne možemo da obezbijedimo većinu. U onom trenutku kad budemo mogli – mi ćemo obavijestiti javnost da li to hoćemo ili nećemo“, kazao je predsjednik SNSD-a Milorad Dodik.
Kako kaže Dodik, jasno je razumio poruke Draška Stanivukovića (PDP) s kim želi ili ne želi da formira vlast u Banjaluci. Pred gradonačelnikom težak zadatak, kako da dođe do 16 odbornika, s obzirom na to da u ovom trenutku ima samo osam: „Kažem da nam je prioritet da gradimo skupštinsku većinu bez SNSD-a. Jedan dio ne smije zbog čvrstih koalicionih sporazuma na nivou RS-a. Da se ne lažemo, to neće biti jednostavno, ali moje je da pokušamo. Moj prioritet je da se Banjaluka razvija i da razvijamo projekte“.
No, da li je moguće napraviti većinu u ovakvom ambijentu? Analitičari kažu da je riječ o veoma teškom matematičkom zadatku, a koji bi mogao da se riješi kroz rješavanje interesa pojedinaca koji računaju na mandate.
„Uzevši u obzir dosadašnju praksu kupovine odbornike ili poslanika ili uslovljavnaja ili obećanja, čisto sumnjam da neće biti i sada takvih stvari, pa da se približi matematika i da se dođe do nekog broja bar približne većine“, smatra politički analitičar Mladen Bubonjić.
Ipak, u SNSD-u su računali i na moguću izdaju u sopstvenim redovima, pa su, uprkos protivljenju pojedinaca, donijeli još jednu odluku, koja je odmah naišla na reakcije.
„Sve i jedan kandidat na listi SNSD-a će potpisati zvaničnu izjavu o ostavci na to mjesto, ova struktura gradskog odbora će izabrati 11 kandidata koje će poslati u Skupštinu“, istakao je Dodik.
„To meni pokazuje šta je to demokratija u BiH. Sve te stranke imaju u svom nazivu da su demokratske, a vidimo da su autoritarne, a najmanje demokratske. Ako jedan odlučuje o svemu, onda ne možemo ni imati demokratsku državu, jer se tako vlada i na nivou države, a ne samo stranke“, smatra Vehid Šehić, predsjednik Strateškog odbora Koalicije Pod lupom.
Šehić napominje da, prema Izbornom zakonu, mandat pripada izabranom zvaničniku, a ne stranci, te da se on može odreći tog mandata, ali tek nakon što CIK BiH utvrdi rezultate izbora.