U fokusu

Slučaj Kasindolske rijeke: Zulum se nastavlja, ali otpor ne prestaje (ili – Kad vlast pokušava prevariti vlastite građane)

Pohlepa pojedinaca, udružena sa glupošću i korupcijom unutar vlasti, spremne da toleriše ili i sama provodi kršenje zakona ili izbjegava njihovo usvajanje i provođenje, može učiniti mogućim i najapsurdnije projekte, koji, pritom, čine očiglednu štetu građanima određenih područja i čitavoj zajednici.

„Kada zulum postane pravilo, otpor postaje obaveza“, izreka je koja se sve češće koristi u borbi građana širom Bosne i Hercegovine protiv bezakonja, nepravde, korupcije i brojnih drugih rak-rana bosanskohercegovačkog društva.

Jedan od najnovijih slučajeva, u moru sličnih, koji su prekrili BiH, u kojoj su građani sve glasniji, jer je vlast sve gluvlja i bezobraznija u kršenju njihovih ljudskih prava i devastaciji i pljački prirodnih bogatstava, uz nerijetko ignorisanje pravnog poretka, je slučaj izgradnje 3 mini hidroelektrane na Kasindolskoj rijeci.

Građani Istočnog Sarajeva, kroz koje prolazi ova rijeka, već mjesecima se bore protiv neregularnosti i brojnih apsurda i nelogičnosti u ovom slučaju – od potpisanog koncesionog ugovora koji nije usklađen sa prostornim planom, preko izdanih dozvola prije kojih nisu održane javne rasprave, do produžavanja dozvola i izdavanja novih bez istraživanja i analize trenutnog stanja na terenu.

A stanje je sve alarmantnije.

Tako je na Kasindolskoj rijeci izgrađena mHE Podivič, koja je već ugrozila minimum ekoloških uslova potreban za takvu rijeku, proglašenu zaštićenim prirodnim predjelom.

Građani sve glasnije zahtijevaju od nadležnih da se rad navedene mHE stavi u okvire zakona, a da se preostale dvije neizgrade, jer će, u protivnom, biti ugrožen opstanak flore i faune u Kasindolskoj rijeci i biti egzistencijalno ugroženo lokalno stanovništvo.

Pritom izgradnja čak 3 mHE na ovoj rijeci je naprosto apsurdna, zbog njenih kapaciteta.

Međutim, pohlepa pojedinaca, udružena sa glupošću i korupcijom unutar vlasti, spremne da toleriše ili i sama provodi kršenje zakona (ili izbjegava njihovo usvajanje i provođenje – što smo vidjeli prije par mjeseci u Federaciji), može učiniti mogućim i najapsurdnije projekte, koji, pritom, čine očiglednu štetu građanima određenih područja i čitavoj zajednici.

Primjetna je užurbanost investitora, u posljednje vrijeme, koji pokušavaju da dobiju sve potrebne dozvole ili započnu radove (vidjeli smo nedavno jedan takav pokušaj Elektroprivrede BiH, koji je naišao na žestok otpor lokalnog stanovništva). Radi se o pokušaju da se što prije dođe do pozicije u kojoj će građani biti dovedeni pred svršen čin. U kojoj će vlast moći reći: „Evo, mi smo usvojili zakon i više niko neće moći dobiti dozvolu za gradnju mHE“. „Osim onih koji su već dobili!“

Zato je i moguće da se još uvijek govori o mini hidroelektranama i da investitori, zapjenjeni, u ovom vakuumu koji su im omogućili političari, pokušavaju zgrabiti sve što se još zgrabiti može. Zato je i moguće da se u Federaciji i dalje atakuje na rijeke iako je Parlament ovog entiteta, još u junu prošle godine, usvojio Deklaraciju o zaštiti rijeka i izglasao zaključak o potpunoj zabrani gradnje malih hidroelektrana na cijeloj teritoriji FBiH. Zato je moguće da se u Republici Srpskoj, pa i u Istočnom Sarajevu ignorišu Deklaracija o zaštiti rijeka u Republici Srpskoj, usvojena 17. februara ove godine u NS RS. Zato je moguće da građani Istočnog Sarajeva strepe nad sudbinom Kasindolske rijeke, iako je Skupština Grada Istočno Sarajevo 13. oktobra prošle godine jednoglasno usvojila Deklaraciju “Opštine/Gradovi bez brana”, što je trebalo da bude definitivna poruka da izgradnja mini hidroelektrana ovom gradu više nije prihvatljiva.

Da apsurd bude još veći, predstavnici Ministarstva za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju te Ministarstva energetike i rudarstva RS, u direktnom javnom sučeljavanju sa građanima Istočnog Sarajeva (na forumu “Građani pitaju, nadležni odgovaraju”, koji je, uz podršku Centara civilnih inicijativa, 30.6. u Banjaluci, organizovalo nekoliko udruženja i neformalnih grupa građana iz RS), su tvrdili da nisu upoznati sa slučajem niti sa bilo kakvim nepravilnostima u izgradnji mHE na Kasindolskoj rijeci. A kada su od građana suočeni sa dokazima i realnim stanjem na terenu, pravdali su se da nemaju kapacitete da izađu na teren i provjere stanje prije izdavanja dozvola.

Pri tome im uopšte „nije palo na pamet“ da ukoliko nemaju kapaciteta za uvid u realno stanje na terenu i kontrolu onoga što se radi (pa je moguće dramatično kršenje zakona i uništavanje prirodnih bogatstava i uzurpacija privatne i pljačka državne imovine, kao u slučaju „Bjelava“ u Foči), onda ne bi trebali da izdaju nikakve koncesione i druge dozvole i odobrenja.

Što se tiče Kasindolske rijeke, osim za izgrađenu mHE Podivič, investitor je dobio ekološke i građevinske dozvole i za mHE Samar, i nakon što je izgradio pristupni put, koji je već bio upisan u ekološkoj dozvoli mada je u tom trenutku bio samo predmet mašte investitora, a aktivisti užurbano prikupljali potpise građana za građansku inicijativu kojom se traži zaustavljanje izgradnje svih mHE na Kasindolskoj rijeci, investitor je polako spremio teren kako bi mašine mogle početi sa izgradnjom još dvije mHE na Kasindolskoj rijeci – mHE Samar i mHE Slapi.

Neformalna grupa građana “Stop izgradnji mHE na Kasindolskoj rijeci” početkom juna ove godine predala je građansku inicijativu Skupštini Grada Istočno Sarajevo, koju je svojim potpisom podržalo preko 2000 građana sa teritorije Grada Istočno Sarajevo, se zahtijeva da se zaustavi izgradnja mHE Samar i mHE Slapi na Kasindolskoj rijeci, pokretanje procedure o zaštiti Kasindolske rijeke u skladu sa Prostornim planom RS do 2025. kao i obezbjeđivanje zakonitog poslovanja mHE Podivič te brisanje iz prostornog plana Republike Srpske mini hidroelektrana na Kasindolskoj rijeci.

Dodatni apsurd je što ove 3 mHE – mHE Podivič, mHE Samar i mHE Slapi – uopšte nisu predviđene Prostornim planom grada Istočno Sarajevo. Odnosno one su u Prostornom planu za Republiku Srpsku predviđene samo na teritoriji opštine Trnovo, ali ne i na teritoriji opština Istočna Ilidža i Istočno Novo Sarajevo, na kojima je takođe planirana njihova gradnja, što je i dovelo do reakcije, odnosno, pobune građana.

Neusklađenost prostornih planova i izdavanje koncesionih ugovora koji nisu uzeli u razmatranje prostorni plan, stvorili su sivu zonu, omiljenu našim političarima i s njima povezanim „kontroverznim biznismenima“. I, u slučaju Kasindolske rijeke, doveli do izdavanja dozvola, grade mHE i ignorisanja svih apela građana da se zaustave te nelegalne i po prirodu i društvo štetne radnje.

Međutim, sa na taj način, u tako stvorenim uslovima, dobijenim dozvolama, početkom jula počinje izgradnja mHE Samar, iako je protiv njene dozvole pokrenut upravni postupak.

Građani u šoku, investitor zadovoljan, a nadležne institucije ćute i ne reaguju. Pa čak krše i vlastite propise i ne uzimaju u razmatranje građansku inicijativu o kojoj su se morali očitovati u propisanom roku.

Prema Statutu Grada i Poslovniku Skupštine Grada Istočno Sarajevo, organ kojem je Inicijativa upućena (u ovom slučaju Skupština) je bila dužna da u roku 30 dana razmotri inicijativu i o tome obavijesti podnosioca.

U vezi s ovim, nedavno je, javno protestvujući, reagovao podnosilac inicijative – grupa “Stop izgradnji mHE na Kasindolskoj rijeci”, naglasivši:

“Mi nećemo odustati od naše borbe. A očekujemo da nadležni gradski organi rade u skladu sa zakonom i interesima građana te da zaustave izgradnju mHE na Kasindolskoj rijeci!”

Kada smo, iz portala Antikorupcija, kontaktirali sekretara Skupštine Grada da pitamo zbog čega građani još uvijek nemaju odgovor na podnesenu inicijativu, iako je za to istekao rok, kazao je inicijativa još uvijek na razmatranju kod nadležnog Odjeljenja za urbanizam, koje prvo mora izanalizirati dokument i tek ako Odjeljenje odluči da je Skupština nadležna da raspravlja o ovoj inicijativi da će ona biti uvrštena kao tačka dnevnog reda na sljedeću Skupštinu Grada i da će se odbornici o tome izjašnjavati.

Dakle, ponovo izgovori i zaobilaženje propisa, umjesto njihovog striktnog poštovanja. Ponovo urušavanje pravne države i institucija, umjesto njihove izgradnje i rada u interesu građana. Jer… u propisima je jasno naveden rok i nije ostavljen prostor ni za kakve izgovore. Pogotovo tako komične i po inteligenciju građana uvredljive kao što je “Inicijativa je još na razmatranju kod nadležnog odjeljenja”. Ozbiljno?

Zbog svega, logična je sumnja koju iskazuju građani, da se (kao i na nekim drugim mjestima u BiH), zapravo „kupuje vrijeme“ investitoru, da završi sa planiranim radnjama, pa da onda nadležne institucije tad kažu: „Zaustavljamo radove!“. Samo se još uvijek ne zna kako se to prekidaju završeni radovi. A da ne govorimo o tome da još uvijek nismo vidjeli da je vlast u BiH nekog natjerala da ukloni nelegalno izgrađene objekte i dovede devastirani prostor u prvobitno stanje.

No, građani ne odustaju. Ali počinju da gube strpljenje i toleranciju prema neprihvatljivom ponašanju nadležnih institucija.

Za početak, opomenuli su vlast riječima, ali, pošto su se s druge strane suočili s ignorisanjem, najavljuju i izlazak na proteste na ulicama svog grada, kako bi podsjetili odbornike Skupštine Grada Istočno Sarajevo da su zakoni tu da se poštuju i da je njihov osnovni zadatak da štite interese građana koji su ih izabrali, a u okviru toga – da konačno zaustave nelegalnosti i uništavanje prirodnih bogatstava, koja pripadaju svima, zarad profita pojedinaca i klijentilističkog i koruptivnog lanca oko njih.

Dakle, zulum se nastavlja, ali otpor ne prestaje.

Građani u akciji

Partneri u borbi protiv korupcije