Komentari i analize

Šta trebate znati o Alternativnom izvještaju o napretku BiH na putu za članstvo u EU

Bosna i Hercegovina nije pokazala napredak u ispunjavanju preporuka Evropske komisije za približavanje članstvu u Evropskoj uniji, a izmjene koje su urađene ili nametnute od visokog predstavnika u BiH ne donose značajnu promjenu u pogledu reforme sistema, pokazuju nalazi Alternativnog izvještaja.

Iako se s dodjeljivanjem kandidatskog statusa za članstvo BiH u EU moglo pomisliti kako su institucije i politički predstavnici ostvarili napredak u reformskim procesima i približili BiH standardu zemalja članica, Alternativni izvještaj pokazuje drugačije.

Podaci predstavljeni u ovom izvještaju pokazuju da nisu ispunjeni ni minimalni uslovi iz 14 prioriteta za približavanje BiH Evropskoj uniji, a da je u većini oblasti primjetno nazadovanje i povećanje negativnih trendova.

“Neophodno je preispitati dosadašnji pristup evropskim integracijama i političku volju za napredak, koji bi bio praćen otvaranjem pregovora za članstvo. Bez promjene pristupa i hitnog zaustavljanja trenutne retorike najviših političkih predstavnika, odluka iz decembra 2022. godine se može nazvati Potemkinovom kandidaturom”, navedeno je u izvještaju.

Alternativni izvještaj Inicijative za monitoring evropskih integracija Bosne i Hercegovine nudi osvrt i perspektivu organizacija civilnog društva o dinamici i rezultatima najznačajnijih političkih i reformskih procesa u protekloj godini i ispunjenju obaveza iz političkih kriterija, a ovo su neke od najvažnijih stvari koje trebate znati o napretku BiH na putu ka članstvu u EU za 2022. godinu.

Izvještaj je pripremilo više od 40 stručnjaka i predstavnika civilnog sektora, a ovo su neke od najvažnijih stvari koje trebate znati o njemu.

Nije unaprijeđeno funkcionisanje pravosuđa

Tužilaštvo i Sud BiH. Foto: BIRN BiH

BiH nije ispunila dva prioriteta iz preporuka koji se tiču unapređenja institucionalnog okvira u oblasti funkcionisanja pravosuđa, a koje se tiču usvajanja Zakona o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću Bosne i Hercegovine (VSTV BiH) i Zakona o sudovima BiH.

Zakon o VSTV-u trebao bi omogućiti veću transparentnost pravosuđa, bolje definisanje sukoba interesa, uvođenje rigoroznog sistema provjere imovine nosilaca pravosudnih funkcija. Evropska unija je više puta upozoravala domaće vlasti kako su ove izmjene važne za proces približavanja zemlje Uniji, ali zbog odbijanja izmjena i dopuna Zakona o VSTV-u BiH u Parlamentu, čini se da ne postoji politička volja.

Ministarstvo pravde BiH je ponovo pripremilo i uputilo nacrt izmjena, ali je VSTV BiH problematizovao pitanje objave imovinskih kartona nosilaca pravosudnih funkcija i na taj način pružio otpor jednom od ključnih mehanizama provjere i odgovornosti ovih lica. Iako su označene kao hitne, spomenute izmjene i dopune zakona nisu usvojene ni nakon tri godine, pa BiH i dalje nema jedinicu za integritet u okviru VSTV-a BiH. U četvrtak, 27. aprila, opet će se naći pred Vijećem ministara.

Zakon o sudovima u procesu je rada već deset godina i jedan je od najvažnijih zakona iz 14 prioriteta. Njegov glavni cilj je formiranje novog državnog suda kako bi se osigurala potpuna nezavisnost drugostepenog postupanja, odnosno žalbenih postupaka pri novom, Višem sudu BiH.

Zbog neusvajanja ovog zakona, trenutno se na državnom nivou prvostepeni i drugostepeni postupci vode pred jednim sudom, zbog čega je neophodno razdvojiti sudove. Ipak, najviše rasprava do sada se vodilo zbog grada gdje bi se sud nalazio, jer su prijedlozi išli ka tome da se on izmjesti iz Sarajeva.

Prema prioritetima, bilo je neophodno temeljno unaprijediti institucionalni okvir kako bi se, između ostalog, osigurala pravna sigurnost u smislu podjele nadležnosti između nivoa vlasti, garantovala nezavisnost pravosuđa, reformisao Ustavni sud, garantovala pravna sigurnost, te osigurala jednakost i nediskriminacija građana.

“Niti jedan od zakona iz navedena dva prioriteta nije usvojen u 2022. godini. Zabrinjavajuće je da nacrti zakona koji su u proceduri ne sadrže mehanizme provjere i odgovornosti nosilaca pravosudnih funkcija”, navedeno je u izvještaju.

Umjesto reforme pravosuđa, Alternativni izvještaj pokazuje da su prethodnu godinu obilježili skandali i pritisci prilikom imenovanja sudija i tužilaca, netransparentan rad sudova i tužilaštava, slabo procesuiranje visoke korupcije, kao i neučinkovit sistem odgovornosti nosilaca pravosudnih funkcija.

Izmjene Izbornog zakona unaprijedile ili usporile proces?

Visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt. Foto: EPA-EFE/FEHIM DEMIR

Preporuka kojom će se osigurati da se izbori provode u skladu s evropskim standardima tako što će se provesti relevantne preporuke Ureda OSCE-a za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR) i Venecijanske komisije, te osigurati transparentnost finansiranja političkih stranaka, nisu ostvarene kroz parlamentarnu proceduru, kako je to u prioritetima navedeno, zbog čega su izmjene nastupile od strane visokog predstavnika u BiH, navodi se u izvještaju, koji se, između ostalih, poziva na članke BIRN-a Bosne i Hercegovine.

Christian Schmidt je odlukom u julu 2022. godine intervenisao i u izborno zakonodavstvo unio odredbe o govoru mržnje, zloupotrebi javnih resursa i zabrani fiktivnog predstavljanja političkih subjekata unutar biračkih odbora, što su stručnjaci ocijenili poželjnim, jer su do sada te pojave bile nekažnjive.

Prvo sankcionisanje govora mržnje u predizbornoj kampanji je izvršio Sud BiH u oktobru 2022. godine, kada je potvrdio odluku Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine (CIK BiH) o kažnjavanju političke stranke Pokret demokratske akcije kaznom od 3.000 KM i njihove članice Elzine Pirić sa 5.000 KM. Kazne su na donjoj granici iznosa predviđenog Izbornim zakonom BiH.

CIK BiH je tokom predizbornog perioda primio ukupno 32 prigovora koji se odnose na govor mržnje, a slučaj “Pirić” je jedini za koji je saopćeno da je potvrđen. Međutim, kažnjavanje političkih subjekata je ograničeno zakonom na period predizborne kampanje od 30 dana. Time je onemogućeno kažnjavanje subjekata prije početka kampanje ili nakon dobijanja mandata, zbog čega je i dalje ostavljen prostor za širenje jezika mržnje.

S druge strane, novo nametanje Izbornog zakona BiH desilo se u izbornoj noći, nekoliko minuta nakon zatvaranja biračkih mjesta, kada je Schmidt kroz odluku objavio amandmane na Ustav Federacije i Izborni zakon BiH.

“Ove izmjene su definisane bez javnih konsultacija i dovode u pitanje volju birača i zastupljenost konstitutivnih naroda i građana koji se ne svrstavaju u jednu od ove tri grupe”, navedeno je u izvještaju.

Međutim, izmjene koje su naznačene kao tehničke izmjene zakona s ciljem sprečavanja blokade u formiranju i radu vlasti, do danas nisu najjasnije i ne vidi se njihova korist.

BiH nikad očajnija u borbi protiv korupcije

Sudnica Suda Bosne i Hercegovine. Foto: BIRN BiH

BiH je, prema Indeksu percepcije korupcije, ponovo nazadovala i zauzima najniže mjesto u regionu i treće najgore mjesto u Evropi. Ovako loš rezultat je očekivan zbog izostanka ključnih reformi, a zabrinjavaju pokušaji da se pod krinkom reformi usvoje zakoni lošiji od postojećih.

BiH već dvije godine čeka na usvajanje Strategije borbe protiv korupcije. Izvršene su izmjene Zakona o javnim nabavkama BiH, ali nije usvojen Zakon o sukobu interesa BiH, dok je primjena postojećih zakona o sukobu interesa neefikasna na svim nivoima osim u Brčko distriktu BiH.

“Federacija ne primjenjuje Zakon o sukobu interesa i Zakon o suzbijanju korupcije i organizovanog kriminala, a Zakon o zaštiti prijavitelja korupcije nikada nije usvojen”, naznačeno je u Alternativnom izvještaju.

Preporuke iz prioriteta nalagale su reformu koja će, između ostalog, jačati prevenciju i borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala, uključujući i protiv pranja novca i terorizma, prvenstveno putem usvajanja i provođenja propisa o sukobu interesa i zaštiti uzbunjivača.

Od pravosudnih insitucija u BiH tražio se napredak u ostvarivanju rezultata proaktivnih istraga, potvrđenih optužnica, kaznenih progona i pravosnažnih osuđujućih presuda u predmetima organizovanog kriminala i korupcije, uključujući i one na visokom nivou.

Međutim, stanje iz izvještaja o radu pravosudnih insitucija nije odgovorilo na preporuke, a najveći akcenat stavljen je na Državno tužilaštvo, koje je u 2022. godini podiglo samo jednu optužnicu za visoku korupciju.

“Od predviđenih antikorupcijskih zakona su usvojene samo Izmjene i dopune Zakona o javnim nabavkama. Ove izmjene i dopune ne osiguravaju adekvatan nadzor, imajući u vidu da je Vijeće ministara BiH iz Nacrta zakona otklonilo odredbe koje se tiču jačanja nadzora i povećanja sankcija”, navedeno je u ovom izvještaju.

Ugrožene slobode izražavanja

Povorka ponosa u Sarajevu. Foto: EPA-EFE/FEHIM DEMIR

Jedna od posljednjih preporuka iz prioriteta je garantovanje slobode izražavanja, medija i zaštite novinara, posebno putem osiguranja odgovarajućeg sudskog procesuiranja predmeta prijetnji i upotrebe nasilja nad novinarima i medijskim radnicima, te finansijske održivosti sistema javnih RTV servisa. Međutim, izvještaj pokazuje nazadovanje i u ovom prioritetu.

Najava ponovnog uvođenja klevete u krivično zakonodavstvo Republike Srpske zabrinula je javnost. Osim toga, predsjednik RS-a Milorad Dodik je najavio zakone o sprečavanju lažnih vijesti i govora mržnje i proširivanje krivičnih djela protiv ustavnog poretka u Republici Srpskoj, što su aktivisti i novinari ocijenili kao pokušaj potpune kontrole javnog i kulturnog prostora u RS-u.

“Najava kriminalizacije klevete, zakona o sprečavanju lažnih vijesti i govora mržnja, proširivanje krivičnih djela protiv ustavnog poretka u RS-u su okarakterisani kao ozbiljna prijetnja za slobodu izražavanja i medija”, navedeno je u izvještaju.

Prema podacima iz izvještaja, povećan je stepen nekažnjivosti napada na slobodu izražavanja i medija, što pokazuju podaci da je u prošloj godini 20 slučajeva nasilja nad medijskim djelatnicima riješeno u njihovu korist, što je tek 25 posto slučajeva. Osim toga, zabrinjavajući je i negativan trend i porast broja tužbi za klevetu i takozvanih SLAPP tužbi, uključujući pokušaje zastrašivanja novinara koji pišu o kriminalu, korupciji i drugim negativnim pojavama u društvu.

Iako je jedna od preporuka reformi bila da se osigura poticajno okruženje za civilno društvo, posebno poštujući evropske standarde o slobodi udruživanja i slobodi okupljanja, izvještaj pokazuje da nije došlo do poboljšanja zakonskog okvira koji reguliše oblast javnog okupljanja u Kantonu Sarajevo, a da Federalni parlament još nije razmatrao Nacrt zakona o javnom okupljanju ovog entiteta.

“Ministarstvo unutrašnjih poslova KS-a je nastavilo sa selektivnim i diskriminatornim odnosom prema organizatorima Bh. povorke ponosa, posebno kada se uporede zahtjevi koji se postavljaju pred njih i organizatore drugih javnih skupova”, stoji u izvještaju.

Inicijativa za monitoring evropskih integracija Bosne i Hercegovine je neformalna koalicija organizacija civilnog društva koja doprinosi praćenju reformi i nadgleda primjenu politika, prava i standarda Evropske unije, fokusirajući se na pitanja demokratizacije, vladavine prava te ljudskih i manjinskih prava.

Oznake

Građani u akciji

Partneri u borbi protiv korupcije