Građanski aktivizam

Susret aktuelnih i budućih heroja koji se bore za zaštitu rijeka, na ljetnoj školi u Livnu

Ono što je bio poseban kvalitet upravo završene ljetne škole „Oslobodite rijeke“, održane u Livnu, od 2. do 5.9., su online jutarnje sesije sa „superherojima“ koji se bore protiv brana u Mozambiku, Rusiji, Indiji, Španiji, Poljskoj i Francuskoj.

Četverodnevna Ljetna škola „Oslobodite rijeke“ koja se održavala u Livnu je završena jučer. Ova ljetna škola je okupila civilno društvo, studente, akademike i nezavisne stručnjake s ciljem aktualizacije zaštite rijeka Zapadnog Balkana i sticanja alata za aktivan rad na njihovoj zaštiti.

Prvi dio programa Ljetne škole „Oslobodite rijeke“ je bio posvećen prezentaciji argumenata stručnjaka za zaštitu rijeka i raspravi o tome kako ih građansko društvo može koristiti. O samom iznošenju argumenata je govorio Saudin Merdan ispred Centra dr. Stjepan Bolkay, a o iznošenju argumenata na primjeru rezervoara Novolýnské je govorio Mojmír Vlašín, zoolog, ekolog i aktivist iz Češke. U prvom dijelu programa se obratio i Eugene Simonov iz Rusije koji je naglasio važnost izgradnje prekograničnih mreža građanskog društva za zaštitu rijeka.

Budući da sam biolog, imam privilegiju raditi u prirodi i divljini u svojoj zemlji i oko nje. To također znači da mogu iz prve ruke vidjeti i razumjeti koliko su rijeke važne za ekosistem u cjelini i koliko su hidroelektrane razorne. Smatrao sam da mi je dužnost pokušati iskoristiti svoje znanje i iskustvo u pomaganju lokalnim zajednicama u borbi protiv ovih štetnih projekata, a također i podići svijest o važnosti očuvanja naših rijeka divljim i slobodnim za buduće generacije. – izjavio je Saudin Merdan.

Saudin Merdan (Foto: Majda Slamova, Arnika)

Prvi dan ljetne škole je završen razmjenom regionalnih iskustava sa Zapadnog Balkana. Sudionici su predstavili  svoje borbe protiv brana i borbe za tekuće rijeke s fokusom na razmjeni dobrih i loših praksi koje su naučili tokom kampanja, šta im je uspjelo, a što nije. Iz BiH su predstavljeni slučajevi Vrbas (Dragana Skenderija), Kruščica (Maida Bilal), Neretvica (Arnel Mahmutović), Sana (Goran Krivić), Ugar (Indir Melić), ali su predstavljeni i slučajevi iz Albanije (Olsi Nika), Kosova (Shpresa Loshaj) i Crne Gore (Denis Mekić).

Borim se za zaštitu rijeka jer sam odrasla na jednoj od njih i znam koliko to znači ljudima koji žive pored njih. Dugi niz godina pokušavam spasiti rijeke podržavajući lokalne zajednice suočene s problemima uzrokovanim nakupljanjem malih hidroelektrana. Mjesne zajednice nemaju koristi od izgradnje. A kad korita rijeka ostanu presušena, nema života u rijeci ili oko nje. Pohađam ovu ljetnu školu jer sam svoje iskustvo željela podijeliti s drugima sudionicima i čuti njihove priče. – rekla je Dragana Skenderija ispred Centra za životnu sredinu

Dragana Skenderija (Foto: Majda Slamova, Arnika)

Denis Mekić ispred inicijative „Odbranimo rijeke Crne Gore“ je istaknuo da se oni u Crnoj Gori godinama bore da zaustave štetne i razorne projekte malih hidroelektrana, i da u vrijeme nestašice vode, svi vodeni potencijali budu najbolje ikorišteni i da se sačuvaju za buduće naraštaje.

Za sada su nam najveća prijetnja male hidroelektrane. Odlučni smo i ustrajni u zaustavljanju ekocida, kako bismo valorizirali naše resurse, a ne ih uništili, kako bi ih mještani mogli koristiti u skladu sa svojim osnovnim potrebama i osnovnim ljudskim pravima, kako bi to moglo koristiti svima i kako bismo gradili našu budućnost na održivom razvoju. – izjavo je Denis Mekić.

Denis Mekić (Foto: Majda Slamova, Arnika)

Ono po čemu se ističe ova ljetna škola su online jutarnje sesije sa „superherojima“ koji se bore protiv brana u Mozambiku, Rusiji, Indiji, Španiji, Poljskoj i Francuskoj. Tako je drugi dan ljetne škole započeo sa pregledom međunarodnih dobrih i loših praksi u kampanjama, a prva prezentacija koja je predstavljena učesnicima je prezentacija Methe Patke iz Indije koja je govorila o kampanji Borba za pravdu za ljude pogođene projektom brane Sardar Sarovar.

Program je nastavljen prezentacijama nezavisnih stručnjaka i aktivista koji su predstavljali različite aspekte izgradnje kampanje, poput pravnih, medijskih, PR ili direktne akcije. O pravnim aspektima je govorila Nina Kreševljaković, pravna savjetnica iz Aarhus centar Sarajevo, a o tehnikama komunikacije sa novinarima Markéta Dosoudilová, PR expertica Arnike iz Češke Republike. O organizaciji događaja i pokretanju direktnih akcija je govorila Dragana Skenderija, aktivistica ispred Centra za životnu sredinu. Sve ove prezentacije su kulminirale obukom učesnika za planiranje lokalnih kampanja koju je predvodila aktivistica Jelena Brkić iz BiH.

Treći i četvrti dan ljetne škole su obilježeni prezentacijama kampanja „superheroja“ širom svijeta koji se bore za zaštitu rijeka. Anabela Lemos iz Mozambika je predstavila kampanju Mphanda Nkuwa, 20 godina borbe za zaštitu Zambezi rijeke, njegovog naroda i biodiverziteta, a Jacek Bożek se osvrnuo na iskustva Čuvara rijeka u Poljskoj. O kampanji za rijeke i uklanjanje brana u Francuskoj govorio je Roberto Epple, a o Degrowthu, smanjenju energije i ‘niskotehnološkim’ tehnologijama Kris de Decker iz Španije.

Prijavila sam se na ovu ljetnu školu zbog neformalne edukacije koja je po mom mišljenju veoma značajna za sve ljude, a naročito za nas studente zbog razvijanja ličnih ali i profesionalnih kompetecija. Sve prezentacije koje smo pogledali su bile posebne na svoj način, svaki heroj je predstavio svoju borbu i načn na koji se on borio i kako je zalagao sve što je imao, odnosno svoj život kao nešto najvrijednije što svaki čovjek ima, da bi zaštitio ono što voli, svoju sredinu i svoju rijeku. – rekla je Elzana Mešić, studentica Pedagoškog fakulteta Univerziteta u Sarajevu

Posljednji dan ljetne škole je bio posvećen prezentaciji različitih vrsta zaštićenih područja na Zapadnom Balkanu i poređenju sa stanjem u Češkoj. Fokus je bio na uspješnim inicijativama za teritorijalnu zaštitu koje su pokrenule nevladine organizacije i diskusijama o tome šta građansko društvo može učiniti za poboljšanje zaštite prirode te koji se koraci mogu učiniti za početak implementacije mreže Natura 2000 – prezentirajući češko iskustvo. O Građanskoj inicijativi za zaštitu prirodnih područja je govorio Viktor Bjelić iz Centra za životnu sredinu, o tipovima zaštićenih područja u Češkoj Republici je govorio Vlastimil Karlík iz Arnike (Češka Republika). Martin Hanousek ispred Jaro Jaroměř je iznio primjere građanskih inicijativa za stvaranje zaštićenih područja u Češkoj, a Michal Hošek ispred Integra Consulting je govorio o proces službenog proglašenja Natura 2000 područja u Češkoj.

Ljetnju školu u Livnu organizovali su Arnika – Centar za podršku građanima (Češka Republika), Centar za životnu sredinu (Bosna i Hercegovina) i Koalicija za zaštitu rijeka Bosne i Hercegovine, uz finansijsku podršku Programa za promociju tranzicije Ministarstva vanjskih poslova Češke Republike i Centralnoevropske inicijative.

Svi oni koji su propustili ljetnu školu mogu je pogledati online na zvaničnoj Facebook stranici Arnika Association: https://www.facebook.com/arnikaEN