Komentari i analize

Tajni život Komisije za koncesije FBiH (novi prilozi za rubriku “Vjerovali ili ne”)

Navikli smo da bh. stvarnost izgleda kao politička satira, do te mjere da ponekad ne znamo da li su informacije koje dolaze do nas izmišljene i kreirane za zabavu takvim sadržajima sklonih konzumenata ili je to samo još jedan od povoda koje nam ovdašnji političari daju za sjećanje na Mladena Delića i njegovo čuveno: “Ljudi, ma je li to moguće?! Ludnica, šta je ovo?!” Aarhus centar nas, na svojoj web stranici upoznaje sa jednim takvim slučajem – svojim mini istraživanjem na temu “Komisija za koncesije FBiH”, odnosno pokušajem da otkrije ko su, šta rade, kada i kako su izabrani, kako doći do njih i koliko uopšte ima članova te komisije, koja je, po svemu sudeći, tajnija od kultne “Tajne grupe TNT” i njihovog tajnog skloništa. Toliko tajna, da o njoj podatke slučajno otkriva i njen osnivač, Vlada FBiH – pa mu komisija koju je formirao za popunu ove komisije, neplanirano, otkrije da u njoj ima člana kome je mandat istekao prije 10 godina??? (i da je protuzakonito radeći na tom mjestu stekao uslov za penzionisanje). I pritom, kako naglašavaju iz Aarhusa: “Niko ne postavlja pitanje kako se moglo desiti da neko 10 godina bespravno obnaša funkciju?”. Naravno. Pa, niko ne postavlja ni mnogo ozbiljnija pitanja u ovoj zemlji. A ni na ona na koja se pitanja i postavljaju, nema zadovoljavajućih odgovora – onih koji bi popunili slobodne kapacitete državne ustanove u Vojkovićima. Uglavnom… Aarhusovo istraživanje i komentar, koji bi mogli da posluže i kao polazna osnova za scenarij za novu crnohumorističnu seriju na FTV-u (da se smijemo svojoj muci), u nastavku prenosimo u cjelosti.

Komisija za koncesije Federacije BiH, osnovana je 2002., a formirana je tek 2004. godine, to jest nakon dvije godine od donošenja Zakona. Na osnovu Zakona o koncesijama, Komisija je regulatorno i nezavisno tijelo, koje se sastoji od predsjednika, zamjenika i pet članova koji se imenuje na period od pet godina od strane Parlamenta Federacije BiH i to iz reda istaknutih stručnjaka u oblasti prava, ekonomije i strojarstva. Ovo su podaci o Komisiji za koncesije FBiH koji se mogu pronaći na internetu. Jedni i jedini. Ostalo su sve Izvještaji o radu komisije za prethodne godine koji su uredno objavljeni na stranici Parlamenta Federacije BiH, te, odluka Vlade Federacije BiH o imenovanju članova Komisije za koncesije FBiH, a koja je predata na potvrđivanje Parlamentu FBiH 11.04.2022. godine u kojoj su predloženi sljedeći kandidati:

  1. Ivan Topić, predsjednik
  2. Nervin Dacić, zamjenik predsjednika
  3. Edwin Mehinagić, član
  4. Maja Pilatić, član
  5. Gordan Čahtarević, član
  6. Adi Kalem, član
  7. Dragan Brković, član

Komisija koliko vidimo postoji, ali na internetu ne postoji njihova zvanična web stranica, tek, kako smo naveli ranije Izvještaji o radu koje je Vlada FBiH dostavila Parlamentu FBiH. Posljednji je dostavljen u maju prošle godine za rad Komisije u 2021. godini. Tu je navedeno da je Komisija održala sedam sjednica Stručnog kolegija. Aktivnosti komisije na sjednicama bile su usmjerene na rješavanje pitanja u vezi s davanjem saglasnosti za izradu i zaključivanje Aneksa ugovora o koncesiji između koncesora i koncesionara, kao i rješavanje zahtjeva za davanje mišljenja koju su Komisiji, u skladu sa propisanim procedurama uputila resorna ministarstva, koncesionari, druge institucije te pravna i fizička lica. Osim toga, razmatrali su se izvještaji izvršenih kontrola o radu koncesionara, te izrađivali opći akti Komisije radi unapređenja organizacijske strukture i funkcionalnosti rada Komisije.

Dakle, po Izvještaju se vidi da komisija radi, u prosjeku se sastaju jednom u dva mjeseca, ali kada se te sjednice održavaju, javnosti nije poznato, bar mi nismo uspjeli pronaći te podatke. Imali smo volju i želju doći do članova komisije, nažalost nije nam uspjelo, jer na e-mailove koje smo poslali na određene adrese institucija koje bi nas mogle povezati s njima, do objavljivanja ovog teksta odgovore nismo dobili. Zato smo malo istražili sastav Komisije i njen rad u 2021. godini za koji su podnijeli Izvještaj.

Komisija je tokom 2020. godine raspisala konkurs za popunu radnog mjesta Sekretar komisije, s naznačenom platom od 1880 KM. Taj konkurs je objavljen u Službenim novinama FBiH, br. 2/21 od 13.01.2020. godine, a na web stranici Agencije za državnu službu Federacije BiH  09.02.2021. godine. U Izvještaju Komisije za 2021. godinu stoji da zaključno sa 31.12.2021. godine nije bila okončana procedura imenovanja Sekretara Komisije.

Komisija u Izvještaju navodi i da su u komisiji od sedam, u tom trenutku bila angažovana samo dva člana, a onda prikažu i Finansijski izvještaj u kojem stoji:

Budžetom Federacije Bosne i Hercegovine za 2021. godinu, Komisiji za koncesije Federacije Bosne i Hercegovine odobrena su sredstva u ukupnom iznosu od 340.796,00 KM  i to:

– Plaće i naknade troškova zaposlenih 287.390,00 KM

– Doprinosi poslodavca i ostali doprinosi 23.531,00 KM

– lzdaci za materijal i usluge 25.775,00 KM

– Nabavka opreme ta iskustva za izmjene 4.100,00 KM

Ostvareni rashodi po završnom računu 2021. godine su iznosili 281.471,00 KM ili 93 % od planiranih sredstava za ovu godinu i to:

– Plaće i naknade troškova zaposlenih 234.091,00 KM ili 81 % planir. sredst.

– Doprinosi poslodavca i ostali doprinosi 19.682,00 KM ili 84 % planir. sredst.

– lzdaci za materijal i usluge 23.624,00 KM ili 92 % planir.sredst.

– Nabavka opreme 4.074,00 KM ili 99 % planir. sredst.

Komisija u ovom Izvještaju zaključuje da su racionalno raspolagali odobrenim budžetskim sredstvima i da je tokom 2021. godine u komisiji bilo uposleno šest od planiranih 12 uposlenika.

Zahvaljujući ovom Izvještaju uspjeli smo saznati sljedeće:

– Komisija radi sa šest od predviđenih 12 uposlenika.

– Od sedam (koliko ih je predloženo od strane Vlade FBiH), u određenom trenutku bila su angažovana samo dva člana Komisije, a na plate i naknade se potrošilo skoro 235 hiljada KM (još su kako navode i uštedjeli), a sastali su se sedam puta u godini dana!

– Izvještaj Komisije je uz datum 26.05.2022. potpisao zamjenik predsjednika Komisije Ilija Ćorić koji nije na prethodno navedenom spisku koji je vlada FBIH predložila parlamentu na usvajanje u januaru prošle godine, pa se postavlja pitanje “Ko su zapravo članovi Komisije za koncesije FBiH”?

Ovo nije sve što smo uspjeli pronaći, a tiče se Komisije za koncesije FBiH. Članovi komisije mogu dobiti mandat u trajanju od pet godina, s mogućnošću produžnja za još jedan mandat. To znači da jedna osoba može biti član komisije maksimalno 10 godina. Vlada FBiH u januaru prošle godine oformila je Interresornu radnu grupu za provođenje procedure popunjavanja Komisije za koncesije Federacije BiH, a koja je prilikom formiranja spiska prijedloga članova za Komisiju primjetila da je jednom članu mandat od pet godina istekao 2012. godine i da je od tada bez pravnog osnova nastavio obavljati mandat do prošle godine. Dakle, taj član je obavljao dužnost člana Komisije za koncesije 15 godina, od čega 10 godina bez pravnog osnova. Interresorna radna grupa je predložila Vladi Federacije BiH kao poslodavcu da ovom članu, koji je stekao i zakonsko pravo na penziju, istu uposleniku i predloži… I to je to. Niko ne postavlja pitanje kako se moglo desiti da neko 10 godina bespravno obnaša funkciju, a da apsurd bude veći, od tih 10 godina, pet je potpuno sporno jer, kako rekoh, jedan član ima pravo na najviše dva mandata”; navodi Emina Veljović,  izvršna direktorica Udruženje “Aarhus centar u BiH.”

Idemo dalje. Vlada Fecedracije BiH je na 302. sjednici održanoj 10.02.2022. godine donijela Odluku o utvrđivanju visine naknade promjenjivih članova komisije za koncesije Federacije BiH, koji su imenovani Rješenjem federalnog ministra poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, sa liste kandidata stručnih lica iz općine Kakanj, utvrđene članom 1. Liste stručnih lica Općinskog vijeća za rad u Komisiji za koncesije broj 01/1-10-330/21 od 23.09.2021. godine, u postupku dodjele koncesije za zahvatanje i korištenje vode iz rijeke Bosne, u Općini Kakanj. Ovom odlukom utvrđeno je da se promjenjivom članu isplaćuje novčana naknada u iznosu od 200 KM po održanom sastanku, a sredstva za isplatu će se osigurati iz budžeta Općine Kakanj. Kako se navodi, za realizaciju ove odluke, nadležni su Komisija za koncesije FBiH i općina Kakanj, svako u okviru svoje nadležnosti.

Izgleda da su članovi komisije, kako se nazivaju promjenjivi i nepromjenjivi, uredno plaćeni za svoj rad koji, sigurni smo postoji, ali o kojem znamo samo ono što je napisano u godišnjem Izvještaju koji je dostavljen Parlamentu od strane Vlade FBiH.

U tom izvještaju nismo mogli da ne primjetimo da se spominje i “dodjela potencijalnih koncesija u zajedničkoj nadležnosti BiH i Federacije Bosne i Hercegovine” za, kako ih Komisija naziva hidrocentrale (HE “Begov  Han” ukupne snage 9,8 MW, u općini Zepče, HE Glavatičevo, 3×9,5 MW, HE Bjelimići, 2×50 MW i PHE Bjelimići 2×300 MW – sve na gornjem toku rijeke Neretve)!

Pošto se kao Udruženje zalažemo za obustavu dodjeljivanja koncesija za izgradnju malih hidrocentrala na našim rijekama, ovdje moramo skrenuti pažnju da smo predložili izmjene Zakona o koncesijama (“Službene novine FBiH“, br. 40/02, 61/06), između ostalog, na način da se u članu 4. stav (1) dodao novi pojam koji glasi: ““Mala hidroelektrana (mHE)“ – hidroenergetski objekat instalisane snage do i uključivo 10 MW“.  Kao i da se  u članu 6. dodaje se novi stav (2) koji glasi: “Koncesije za male hidroelektrane do i uključivo 10MW se obustavljaju.“ Na ovaj način bi se ovaj zakon uskladio sa Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o električnoj energiji FBiH, od prošle godine, a kojim se obustavlja izdavanje energetski dozvola za MHE,  bez kojih se zakonski ovi objekti ne mogu graditi.

Dakle, nisu u pitanju velike hidroelektrane kako Komisija prikazuje, već male hiroelektrane i zabrinjavajuća je činjenica da je Komisija u Izvještaju o radu za 2021. godinu to navela kao „dodjela potencijalnih koncesija“.

Mi kao Udruženje nemamo ništa protiv bilo kakvih Komisija, njihovih plata i naknada, naprotiv. Drago nam je da postoje jer postoji i svijest o tome šta oni treba da rade, ali nažalost, u ovoj rečenici je naglasak na riječ “treba”. Voljeli bismo da nam se nakon ovog Saopštenja, a prije podnošenja Izvještaja o radu za 2022. godinu neko iz komisije javi, da uspostavimo kontakt, jer koliko god smo istraživali, nismo mogli doći do broja telefona, zvanične e-mail adrese niti bilo kojeg drugog kontakta.  Zaista želimo i cilj nam je da zajedno pokušamo stvoriti bolje sutra za generacije koje dolaze, a za nas društvo u kojem lični interesi neće nadvladati interes građana za koje sve Komisije, Vlade i Parlamenti rade, jer najjednostavnije rečeno, građani su njihovi poslodavci.

Građani u akciji

Partneri u borbi protiv korupcije