Komentari i analize

Tehnički kiseonik korišten za liječenje ljudi u Republici Srpskoj, i šta ćemo sad?

Republičko javno tužilaštvo saopštilo je 11.04. da je utvrđeno da je veća količina tehničkog kiseonika upotrijebljena za liječenje pacijenata. Vijest, koja je trebala biti udarna u svim medijima, potpuno je zasjenjena uvođenjem sankcija Miloradu Dodiku i Željki Cvijanović od strane Ujedinjenog Kraljevstva.

Pa krenimo redom.

Republičkom javnom tužilaštvu dostavljena je od strane Okružnog javnog tužilaštva u Banja Luci krivična prijava koju je podnio Draško Stanivuković, gradonačelnik Banja Luke, protiv Alena Šeranića, ministra zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske, Vlade Đajića, direktora Univerzitetskog kliničkog centra Republike Srpske i Stanislava Čađe, direktora Akcionarskog društva “TEHNOGAS” fabrika tehničkih gasova Trn – Laktaši zbog postojanja osnova sumnje da su ova lica počinila više krivičnih djela, od kojih i krivična djela Udruživanje radi vršenja krivičnih djela, Zloupotreba službenog položaja ili ovlašćenja i Nesavjestan rad u službi za koja djela je nadležno Republičko javno tužilaštvo.

Tužilaštvo je izuzelo kompletnu tendersku dokumentaciju u vezi sa nabavkom medicinskih i tehničkih gasova za potrebe Univerzitetskog kliničkog centra Republike Srpske, na osnovu koje je utvrđeno da je u oktobru 2020. godine raspisan otvoreni međunarodni postupak za javnu nabavku medicinskih i tehničkih gasova za potrebe Univerzitetskog kliničkog centra Republike Srpske, da se kao jedini ponuđač prijavila firma “TGT” a.d. Laktaši sa kojom je zaključen Ugovor o kupoprodaji medicinskih i tehničkih gasova, ukupne vrijednosti 2.085.849,09 KM, te da je gas isporučivan prema cijeni određenoj predmetnim ugovorom.

“Iz dokumentacije pribavljene od Agencije za lijekove i medicinska sredstva Bosne i Hercegovine utvrđeno je da je “TGT” a.d. Laktaši tokom 2020. i 2021. godine, Univerzitetskom kliničkom centru Republike Srpske isporučio određene količine medicinskog kiseonika, a da za to nije imao dozvolu agencije za promet lijekovima – medicinskim kiseonikom na veliko, da se bavio i jednim dijelom proizvodnog procesa gasa – kiseonika, iako takođe nije imao dozvolu za proizvodnju lijekova izdatu od nadležne Agencije”, stoji u saopštenju Tužilaštva

Utvrđeno je, naveli su, i da je veća količina tehničkog kiseonika upotrijebljena za liječenje pacijenata.

Tužilaštvo je saopštilo i da ne postoje dokazi da su prijavljena lica: Alen Šeranić, ministar zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske, Vlado Đajić, direktor Univerzitetskog kliničkog centra Republike Srpske i Stanislav Čađo, direktor “TGT” a.d. Laktaši, djelovali kao grupa ili organizovana kriminalna grupa, niti dokazi da je pribavljena imovinska korist ili drugom nanesena šteta ili teža povreda prava drugog.

Podsjetimo, da je u spetembru propukla “afera kiseonik” nakon što je otkriveno da za bolnicu Trebinju kiseonik nabavlja firma “Milojević Gilje gas”, koja ne posjeduje dozvolu za promet lijekova.

Početkom septembra Inspektorat Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH obavijestio Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske o korištenju tehničkih gasova u medicinske svrhe kao lijek u trebinjskoj bolnici.

Nako toga, otkriveno je da i druge firme, poput TGT a.d. Laktaši, nisu imale dozvolu za unutrašnji promet lijekova, te da većina bolnica u Republici Srpskoj nabavljaju kiseonik od firmi koje nemaju dozvolu za promet lijekovima.

Nakon ovog otkrića u medijima, nizale su se pojedinosti o nabavkama kiseonika, da bi krajem septembra Vlada Republike Srpske objavila analizu kiseonika sa UKC Republike Srpske, u kojoj se navodi da je kiseonik vrhunske čistoće, te da “ne postoji afera kiseonik u Republici Srpskoj”.

I iz Univerzitetsko kliničkog centra Republike Srpske prošle godine su tvrdili da je kiseonik koji se daje pacijentima, medicinski ispravan i da nema nikakvih opasnosti za zdravlje ljudi. Sve priče oko neispravnosti kiseonika su, tvrdili su , pokušaj opozicije da se diskredituje zdravstveni sistem i da se ugrabe politički poeni na zdravlju, koje je najosjetljivija tema.

I ove godine provedena je nabavka kiseonika a kako je BUKA prva otkrila, ponovo je izabrana firma TGT Tehnogas.

Naime, kako smo objavili, ova firma prošla je na ukupno 4 lota ( 1,2,3, i 9) a ukupna vrijednost zaključenog posla je skoro 2,5 miliona KM bez PDV-a. Istovremeno poništene su nabavke lotova 4,5,6,7 i 8 jer nije dostavljena nijedna prihvatljiva ponuda od ukupno dvije pristigle.

Kako se nabavljao kiseonik u Republici Srpskoj

Podsjećamo, nakon izbijanja “Afere kiseonik” BUKA je otkrila kako ni bolnice u Bijeljini, Trebinju, Zvorniku, Prijedoru i Brčkom nisu kupovali medicinski kiseonik. Prema podacima do kojih smo došli, sve zdravstvene ustanove u RS nabavljale su kiseonik od neregistrovanih firmi za proizvodnju ili promet medicinskog kiseonika kao lijeka.

Da situacija bude još gora, dio bolnica je nedvosmisleno kupovao tehnički kiseonik i koristio ga za liječenje pacijenata. Tako je, naime, u specifikacijama naručene robe koja se nalazi u tenderskoj dokumentaciji, gdje nigdje nije navedeno da je to medicinski kiseonik, odnosno da je to kiseonik koji je registrovan za korištenje kao lijek.

U Republici Srpskoj su bolnicama kiseonik isporučivale četiri firme.

Firma “TGT tehnogas” iz Laktaša, čiji je direktor bivši ministar Stanislav Čađo i zbog čijih isporuka kiseonika Kliničkom centru je prijave tužilaštvu podnio gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković od 2012. godine uvozi kiseonik u BiH, Ova firma kao zastupnik Italijanske kompanije SOL group, poznatog proizvođača kiseonika, u RS uvozi kiseonik i isporučuje ga Kliničkom centru, bolnici u Gradišci i bolnici u Istočnom Sarajevu.

Druga firma, koja je takođe zastupnik SOL-a je “Tehnogas Kakmuž” iz Petrova. Ova firma poslovao je sa bolnicom u Doboju i isporučivao joj kiseonik.

Sljedeća firma iz Republike Srpske koja je prodavala kiseonik bolnicama je “Kras” iz Laktaša. Ova firma je u toku 2021. i 2020. godine isporučivala kiseonik bolnici u Prijedoru, kao i zdravstvenom centru u Brčkom. Pri nabavci kisonika ove zdravstvene ustanove nisu ni u jednom dokumentu kao uslov navele da je potrebno da im se isporuči medicinski kiseonik, što je ostavljao otvorenu sumnju da je i ovdje korišten tehnički.

Sve ove kompanije su registrovale uvoz kiseonika u posljednjih nekoliko godina. Ali, ostaje nedoumica da li su uvozile medicinski ili tehnički kiseonik.

Pošto Uprava za indirektno oporezivanje ne pravi klasifikaciju kiseonika pri uvozu, ne može se znati za koje namjene je kiseonik uvezen u BiH.

“Važno je napomenuti da kisik nije na spisku roba koje su na režimu dozvola prilikom uvoza u BiH. Međutim, kad je u pitanju dalja upotreba uvezenog kisika, te da li je isti upotrebljavan kao lijek (kisk je inače registrovan kao lijek kod Agencije za lijekove BiH), te da li je i ko registrovan kao veleprometnik lijekova , pa tako i kisika kao lijeka, informacija se mora provjeriti u Agenciji za lijekove i medicinska sredstva BiH (na web stranici Agencije je rigstar veleprometnika lijekova u BiH)”, potvrdili su nam iz UIO u septembru 2021. godine

Na kraju, četvrta firma koja je snabdijevala bolnice kiseonikom u RS je “Milojević Gilje Gas” iz Bijeljine. Ova kompanija je svoj gas isporučivala bolnicama u Bijeljini, Zvorniku i Trebinju, a prema tehničkoj specifikaciji iz javnih nabavki kiseonik koji je tražen u ovim slučajevima je tehnički.

Ono što je zanimljivo jeste da ni jedna od pomenutih bolnica kojoj kiseonik isporučuje ova kompanija nije tražila nikakvo uvjerenje od ponuđača da se radi o medicinskom kiseoniku, kao ni potvrdu da su registrovani za isporuku ovog lijeka. Sve bolnice su naručivale isključivo kiseonik, jasno određene čistoće 99,5 odsto, ali nigdje se nije tražilo da on bude medicinski.

Agencija za lijekova RS umjesto Agencije za lijekove BiH

20. oktobra 2021. godine Narodna skupština Republike Srpske usovjila je Zakon o lijekovima i medicinskim sredstvima RS, čime su stvorene pretpostavke za osnivanje Agencije za lijekove Republike Srpske.

Početkom februara ove godine, Vlada Republike Srpske donosi po hitnom postupku Prijedlog zakona o dopunama Zakona o republičkoj upravi. Ovim Prijedlogom predviđa se nova republička upravna organizacija – Agencija za lijekove i medicinska sredstva Republike Srpske i propisuju poslovi koje bi ona trebalo da obavlja.

Agencija za lijekove i medicinska sredstva BiH tako je postala prva u nizu “meta” koje je naciljao Milorad Dodik, a koje mu nisu po volji. Nakon toga, Dodik se usmjerio na Visoki sudski i tužilački savjet BiH.

Za direktora Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH Aleksandra Zolaka čitava stvar sa osnivanjem Agencije za lijekove na nivou Republike Srpske ima samo jednu svrhu – zataškavanje afere koja traje godinama, a to je upravo snabdijevanje bolnica u Republici Srpskoj tehničkim kiseonikom.

Zolak je u intervjuu za BUKU sredinom februara kazao da se ništa nije promijenilo od izbijanja afere kiseonik a da isti igrači i dalje “snabdijevaju onim čim su snabdijevali i prije”.

RJT: Korišten tehnički kiseonik- I šta ćemo sad?

Pravo pitanje. Saopštenje RJT ide u pravcu toga da je potvrđena činjenica da je korišten tehnički kiseonik za liječenje ljudi, ali da ne postoje dokazi da se neko udružio u kriminalnu grupu, niti da postoje dokazi da je pribavljena imovinska korist ili drugom nanesena šteta ili teža povreda prava drugog. Durigm riječima, postojao je problem, ali se ne može utvrditi ko ga je proizveo.

Draško Stanivuković, gradonačelnik Banjaluke izjavio je da očekuje da Tužilaštvo u što kraćem roku podigne optužnicu.

“Utvrđeno je da je veća količina TEHNIČKOG KISEONIKA upotrebljena za LIJEČENJE PACIJENATA!” Upravo je ovom rečenicom, sve ono što sam mjesecima tvrdio, potvrdilo i Tužilaštvo Republike Srpske. Očekujem da Tužilaštvo u što kraćem roku protiv odgovornih podigne optužnicu!” napisao je on na društvenim mrežama.

Direktor UKC-a Republike Srpske Vlado Đajić izjavio je danas da je najgnusniji i najveći zločin prema sopstvenom narodu ono što je uradio Draško Stanivuković izazivanjem vještačke i neistinite afere kiseonik.

On je rekao da ne želi komentarisati navode tužilaštva.

“Jučer je Republičko javno tužilaštvo odbacilo sve elemente optužbe, ostalo je još da Okružno javno tužilaštvo potvrdi da je korišteni kiseonik ispravan, kao što je potvrdila i kompetentna laboratorija i taj kiseonik je korišten 40 godina. Želim da se sve po zakonu ispita kao što je i do sada, policija i tužilaštvo su bili u UKC, dokazali su da je sve bilo po zakonu da nema udruženog zločinačkog poduhvata o kojem su oni govorili” rekao je on.

Komentarišući navode direktora UKC-a Vlade Đajića Draško Stanivuković, gradonačelnik Banjaluke, rekao je da se nada da je Đajić dobro analizirao šta je reklo Tužilaštvo.

“Tužilaštvo je egzaktno reklo da je u Republiku Srpsku uvezen i dostavljan kliničkim i drugim zdravstvenim ustanovama tehnički kiseonik koji je upotrijebljen za zaštitu i za zdravlje stanovništva. Korišten je u liječenju. To govori da je sve ono što smo pričali istina. Tužilaštvo je otvorilo jedno oko. Tužilaštvo je reklo da je u jendoj javnoj nabavci tehničkog kiseonika isti je taj kiseonik dopreman i zdravstvenim ustanovama i Jelšingradu i ostalim mehaničarskim i lakirerskim radnjama. I sad se ne zna ko je odgovoran. Kažu da nisu kriminalno organizovani”, istakao je Stanivuković i dodao da se mora postaviit pitanje u lancu odgovornosti.

Stanivuković je rekao da će Tužilaštvo otvoriti drugo oko kada se podignu optužnice i kad ovi ljudi odu iza rešetaka.

“Tužilaštvo je napisalo da se radi o privrednom kriminalu, o zloupotrebi položaja i slučaj je prebačen na drugo tužilaštvo. Mi očekujemo da budu podignute optužnice. Lično ćemo tražiti nezavisni institut koji će izvršiti studiju štete koje ovakve stvari mogu nanijeti po zdravlje stanovništva”, pojašnjava Stanivuković.

I šta sada nakon objave Tužilaštva? Korišten je kiseonik tehnički za liječenje ljudi, ali se ne može dokazati ko stoji iza toga. Afera će biti uskoro zaboravljena jer idu nove priče. Baš kao što se to dogodilo juče. Dodikove sankcije potpuno su u drugi plan stavile priču o kiseoniku. I baš kako se to kaže u evrovizijskom hitu –  I šta ćemo sad? Odgovor se sam nameće – e pa ništa.

Građani u akciji

Partneri u borbi protiv korupcije