Još jednom se pokazala ispravnom teza da je pravna država najbolji saveznik građanskih aktivista u BiH.
Ustavni sud Bosne i Hercegovine na sjednici održanoj 18. oktobra 2022. godine donio je “Odluku o dopustivosti i meritumu”, da se usvaja apelacija koju je Sudu podnio Sanel Omanović, u ime Građanske inicijative “Kuti”, koja se već godinama bori protiv puštanja u rad kamenoloma „Zukulja“, na području naselja Kuti, na teritoriji Grada Mostara, s obrazloženjem da bi njegov rad bio suprotan zakonima i ugrozio i normalan život i interese mještana i prirodu oko eksploatacionog polja.
Građanska inicijativa „Kuti“ je početkom ove godine, podnijela i tužbu Kantonalnom sudu u Sarajevu protiv Federalnog ministarstva okoliša i turizma, radi poništenja rješenja kojim je izdata Okolinska dozvola investitoru, za eksploataciju kamena dolomita na pomenutom lokalitetu. No, pošto je Kantonalni sud ignorisao ovu tužbu, Sanel Omanović se, 26.07.2022., u ime Građanske inicijative „Kuti“, obraća Ustavnom sudu BiH.
Ustavni sud, je za razliku od Kantonalnog shvatio da je brzina reagovanja u ovom postupku suštinski bitna, te je svojom jučerašnjom odlukom utvrdio da je, u postupku koji se vodi pred Kantonalnim sudom u Sarajevu pod brojem 09 0 U 040538 22 U, povrijeđenju pravo apelanta Omanovića na pravično suđenje garantovano članom II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i članom 6. stav 1. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda.
Ustavni sud, naime, smatra da je razlog koji je Kantonalni sud naveo za neodlučivanje o apelantovoj tužbi (da predmete rješava prema planu rješavanja predmeta za 2022. godinu, a apelantov predmet nije uvršten u taj plan) ne predstavlja prihvatljivo opravdanje, jer se neuvrštavanjem njegovog predmeta u plan rješavanja za tekuću godinu, uz neizvjesnost kad bi uopšte mogao biti uzet u rad, apelantu ograničava suštinski i djelotvoran pristup sudu, a samim tim i suštinski zahtjev prava na pravično suđenje, a to je pravo na sudsku odluku o podnesenom tužbenom zahtjevu.
Ustavni sud je naglasio da pristup sudskom ili upravnom organu mora biti suštinski, a ne samo formalan. Dakle, da sudovi moraju “u razumnom roku” provesti procese i donijeti presude, a ne samo primati i arhivirati tužbe.
Ustavni sud je u donesenoj odluci podsjetio da “Evropski sud smatra da pravo na pristup sudu ne uključuje samo pravo pokrenuti postupak, nego i pravo dobiti „odluku“ o sporu od strane suda” i da “konstantno ponavlja da je namjera Evropske konvencije garantovati” prava koja nisu teorijska ili iluzorna, nego prava koja su praktična i djelotvorna”.
Ustavni sud je upozorio i da je već ranije, u nizu svojih odluka, “utvrdio da postoji sistemski problem sa rješavanjem predmeta pred sudovima u Bosni i Hercegovini u razumnom roku, što je posljedica sistemskih nedostataka u organiziranju pravosuđa i efektivnom ostvarivanju nadležnosti raznih nivoa javne vlasti u ovoj oblasti, za šta ne postoji ni djelotvoran pravni lijek.”
Dodatno, Ustavni sud je zaključio da je ishod postupka pred Kantonalnim sudom bio odlučujući za apelantova građanska prava i obaveze, jer je nastojao da ostvari sudsku zaštitu svog zdravlja, svoje životne sredine, svoje imovine i svog doma od štetnih uticaja koje bi mogli biti izazvani radom kamenoloma.
U apelaciji je, naime, navedeno da prilikom izdavanja okolinske dozvole studija uticaja na okolinu nije dostavljena na ocjenu nadležnim organima i zainteresovanim subjektima. Da se kamenolom nalazi blizu njegovog naselja, pa bi stanovnici i životna sredina svakodnevno bili izloženi štetnim uticajima izazvanim miniranjem i seizmičkim efektima koji mogu uticati na stabilnost građevinskih objekata i režim izvora u okruženju, zvučnim efektima masovnih miniranja, pojavama erozije tla, a što je zanemareno pri izdavanju okolinske dozvole. Također, navedeno je da je prilikom pokušaja eksploatacije mještanima nanesena velika šteta, budući da je uništen most i lokalni put koji su mještani sami sagradili preko svojih parcela.
Zbog svega nevedenog Ustavni sud nije imao sumnju da se i u konkretnom slučaju, koji se tiče apelacije Građanske inicijative “Kuti” radi o povredi apelantovog prava na suštinski i djelotvoran pristup sudu, kao jednog od segmenata prava na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije, zbog propusta Kantonalnog suda da u upravnom sporu donese odluku o podnesenoj tužbi, što je dovelo do toga da je apelant pristup sudu imao samo formalno ali ne i suštinski.
U odluci, potpisanoj od predsjednice Ustavnog suda BiH Valerije Galić, nalaže se predsjedniku Kantonalnog suda u Sarajevu “da u skladu s ovom odlukom odmah preduzme odgovarajuće mjere za okončanje postupka”, te da “u roku od tri mjeseca od dana dostavljanja ove odluke obavijesti Ustavni sud Bosne i Hercegovine o preduzetim mjerama s ciljem izvršenja ove odluke.”
“Odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće”, podsjeća se na kraju Odluke.
A iz Građanske inicijative „Kuti“ u prvoj reakciji na odluku Ustavnog suda ističu radost mještana i svoju odlučnost za nastavak borbe protiv kamenoloma „koji ugrožava javni interes i naše živote“.
„Ovo je naša prva pobjeda u kojoj smo dokazali da je interes građana bitan, te se nadamo da će u konačnici pravda pobijediti.“, navodi se u saopštenju ove građanske inicijative, čiji je krajnji cilj poništavanje koncesionih ugovora od strane Vlade HNK i brisanje kamenoloma iz Prostornog plana Grada Mostara.
