Građanski aktivizam

Vlast hvali građanske aktiviste, ali bi voljela da oni nju ne kritikuju

Predstavnici institucija su odali priznanje građanskim aktivistima, na dosadašnjim aktivnostima i na tome što su problem nelegalne i nekontrolisane eksploatacije šljunka podigli na zavidan nivo u javnosti, ali su im uputili i zamjerke “zbog nerazumjevanja da ono što nadležni nisu provodili da bi se vodotoci zaštitili od ataka šljunkara nije rezultat svjesnog nečinjenja, već ograničenih ljudskih resursa i manjkavosti zakonske regulative”.

Koordinacija i puna saradnja u lancu svih odgovornih za upravljanje vodotokom u RS i bolje razumjevanje aktivista koji se bore protiv nelegalne i nekontrolisane eksploatacije šljunka nadležnosti određenih institucija, su preduslov da se početni dobri rezultati nastave i budu još značajniji. Ovo je sažetak zaključaka nakon jučerašnjeg sastanka u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodprivrede RS u Banjoj Luci.

Sastanku su, osim predstavnika tog ministarstva, pomoćnika ministra Milana Gavrića, prisustvovali i pomoćnik direktora sektora za pravne poslove u Javnoj ustanovi „Vode Srpske“ Budimir Ignjatov i VD pomoćnik direktora – glavni republički vodni inspektor Branislav Mićić, ipred Inspektorata RS. Gosti su im bili aktivist neformalne grupe građana „Za legalnu i kontrolisanu eksploataciju šljunka u slivu rijeke Bosne“ Zoran Panić, te, predstavnici Centara civilnih inicijativa Amra Hasanić i Ljubinko Đurić, koji su zastupali stavove i zvorničkih aktivista, odnosno grupe “Zaustavimo nelegalnu eksploataciju šljunka i devastiranje obale rijeke Drine na području Zvornika”.

Predstavnici institucija su odali priznanje građanskim aktivistima, na dosadašnjim aktivnostima i na tome što su problem nelegalne i nekontrolisane eksploatacije šljunka podigli na zavidan nivo u javnosti, ali su im uputili i zamjerke, kako su naveli, zbog nerazumjevanja da ono što nadležni nisu provodili da bi se vodotoci zaštitili od ataka šljunkara nije rezultat svjesnog nečinjenja, već ograničenih ljudskih resursa i manjkavosti zakonske regulative.

“U ovoj godini neće doći izmjene, odnosno najavljenog usvajanja novog Zakona o vodama RS zbog pandemije, ali smo zahvaljujući razumjevanju i podršci resornog ministra Borisa Pašalića donijeli neke od akata koji će pomoći da unaprijedimo oblast vodoprivrede u smislu zaštite prirodnih resursa od nezakonitog djelovanja pojedinaca ili ako se to čini organizovano”, rekao je na sastanku pomoćnik ministra Gavrić.

Institucije koje zastupaju na sličan način branili su i predstavnici JU “Vode Srpske” i Republičke uprave za inspekcijske poslove.

“Nakon vaših inicijativa i predstavki smo samo u slivu rijeke Bosne, od granice sa Maglajem do Šamca i ušća u Savu kontrolisali 25 šljunkarskih preduzeća, a MUP je svojim kontrolama obuhvatio 40 pravnih subjekata koji imaju vezu sa djelatnošću eksploatacije šljunka – riječi su predstavnika Inspektorata RS Branislava Mićića. Dok Budimir Ignjatov iz “Voda Srpske” kaže da su i oni pojačali nadzor nad sprovođenjem ugovora sa preduzećima koja se javljaju na Javni poziv za vađenje i dislokaciju materijala iz vodotoka.

“Mi svojim aktivnostima, striktnim pridržavanjem kriterijumima za odabir izvođača i nadzorom zapravo štitimo legalne šljunkare od nelegalnih”, iznio je svoj stav Ignjatov.

U ime aktivista koji se bore da zaštite rijeke i zemljišta uz obale, od devastacija, domaćinima je pojašnjeno na sastanku u zgradi Vlade RS, da njih ne interesuje politika i da ono što oni preduzimaju nije upereno ni protiv koga određenog, već svojom borbom štite stanovništvo i dobra od budućih poplava, nalik onim od prije sedam godina. Ukazali su i da su se šljunkari, zbog aktivnosti građanskih grupa i njihovih prijava, kao i djelovanja nadležnih, privremeno primirili, ali da sigurno neće odustati od nezanonitog djelovanja i lakog bogaćenja.

“Svjesni smo da je ovo pitanje trebalo ranije pokrenuti, ali očigledno da za to nije bilo dovoljno želje ni entuzijazama i da su mnogi smatrali da je to borba sa vetrenjačama, unaprijed osuđena na neuspjeh. Građani sa područja Doboja, Vukosavlja, Modriče, Šamca, Zvornika, te, Maglaja u FBiH, su pokazali da to nije tako i očekujemo još značajnije rezultate i podršku građana. Postoje dobri izgledi da se aktivnosti prošire i na područje Bijeljine, te Zavidovića i Žepča, a očekivati da će se val borbe protiv nelagalnog šljunčarenja proširiti i na cijelu BiH”, izjavio je, na sastanku, aktivista grupe iz Doboja, Zoran Panić.

No, najznačajnija promjena mora se desiti u institucijama. Čije je nereagovanje godinama omogućavalo šljunkarsko bezakonje, devastaciju i pljačku prirodnih bogatstava. U čijoj pozadini, osnovano se sumnja, leži raširena korupcija unutar sistema.

Ono što su aktivisti izazvali u nekim od institucija, posljednjih mjeseci, je pozitivno. No, to je tek dobar početak.