Podsjećanja

X 2020.: Zabraniti gradnju i druge radove na vodoplavnom području. I konačno sankcionisati odgovorne za ljudske žrtve i materijalnu štetu u poplavama iz 2014.”

Prema istraživanju grupe ''Da se ne ponovi maj 2014.'', od starog željezničkog mosta do izbjegličkog naselja u Barama izgrađeni su objekti i izvedeni radovi na preko deset lokacija, kojim je napadnuto oko 20 odsto vodoplavnog područja.

Grupa građana Da se ne ponovi maj 2014 zatražila je od JU Vode RS, Vodne inspekcije RS i dobojske Gradske uprave da počnu provoditi zakonske odredbe kojim je izričito zabranjena gradnja objekata, da prestanu sa nezakonitom i koruptivnom praksom davanja i produžavanja privremenih saglasnosti i dozvola za građenje i tolerisanja bespravne gradnje, deponovanja materijala i izvođenja drugih radova na vodoplavnom području.

Traže i da preispitaju do sada date saglasnosti i dozvole za građenje i da obezbijede kontinuirano praćenje stanja na vodoplavnom području i pojačan inspekcijski nadzor, kako bi u početnoj fazi spriječili nedozvoljenu gradnju i izvođenje drugih radova.

Prema istraživanju Grupe, od starog željezničkog mosta do izbjegličkog naselja u Barama izgrađeni su objekti i izvedeni radovi na preko deset lokacija, kojim je napadnuto oko 20 odsto vodoplavnog područja. Najviše je građeno od 1996. do 2014. godine, a gradnja i deponovanje materijala na prostoru između minor korita rijeke Bosne i odbrambenog nasipa nastavljeni su i poslije 2014. godine.

U studijama iz 1969. i 2014. godine posebno je ukazano na problem gradnje objekata na vodoplavnom području koji utiče na smanjenje proticajnog profila major korita rijeke Bosne i povećanu ugroženost Doboja od poplava. Doboj je bio i ostao ugrožen od poplava zbog izgrađenih objekata i deponovanog materijala na vodoplavnom području koje su dozvolili ili tolerisali JU Vode RS, Vodne inspekcije i Gradska uprava.

PRIJAVE ZA ODGOVORNOST ZBOG POPLAVA „ZAGLAVILE“ U DOBOJSKOM TUŽILAŠTVU

Juče, 14.10. Republičko javno tužilaštvo je, na zahtjev Centra za humanu politiku, dostavilo odgovor na upit da li je Posebno odjeljenje tužilaštva postupalo po prijavama u vezi poplava 2014. godine, koje su u Doboju načinile višemilionske štete u usmrtile 11 njenih stanovnika.

„Uvidom u evidencije koje vodi Posebno odjeljenje tužilaštva, utvrđeno je da je ovo odjeljenje postupalo u krivičnom predmetu koji se vodio protiv Obrena Petrovića i drugih zbog krivičnih djela Izazivanje opšte opasnosti  i Nesavjestan rad u službi. Kako su odredbom člana 13. stav 1. i 2. Zakona o suzbijanju korupcije, organizovanog i najtežih oblika privrednog kriminala Republike Srpske, koji je stupio na snagu 01.07.2016. godine, taksativno navedena krivična djela za koja je nadležno Posebno odljeljenje tužilaštva, a s obzirom da se prijavljena lica terete za izvršenje drugih krivičnih djela za koje nije više nadležno ovo tužilaštvo, dana 05.06.2017. godine, Okružnom javnom tužilaštvu Doboj dostavljen je kompletan spis  radi preduzimanja radnji i mjera iz nadležnosti ovog tužilaštva“ – navedeno je u odgovoru iz Tužilaštva RS.

Iz Okružnog javnog tužilaštva Doboj nema informacija o postupanju po prijavi CHP unazad tri godine, što može značiti da je postupak još otvoren i „čami“ u ladici nekoga od tužioca ili je odlučeno da se istraga ne sprovodi, ali o tome javnost nije obavještavana.

U odgovoru Republičkog javnog tužilaštva CHP-u, na kraju je navedeno da je Posebno odjeljenje tužilaštva razmatralo i riješilo dio prijave koja se odnosi na poplave iz 2014. godine i to vezano za opštine Derventa, Brod, Pelagićevo i Donji Žabar, Petrovo, Vukosavlje i Modriča  te donijelo naredbe o nesprovođenju istrage.

Podsjećamo – za 21 izgubljen život (od čega 11 samo na području Doboja) i ogromnu materijalnu štetu, u poplavama iz 2014. godine, niko, do dana današnjeg, nije odgovarao. Mada, to što se radi o posljedicama prirodne katastrofe, ne dovodi u pitanje odgovornost nadležnih institucija i vlasti za nepreduzimanje adekvatnih radnji u cilju zaštite stanovništva, i pored višestrukog upozoravanja stručnjaka na neophodnost provođenja zaštitnih mjera. Da o nezakonitom „preusmjeravanju“ novca namijenjenog za ove potrebe, kao višegodišnjoj praksi vlasti u BiH, ne govorimo.

Građani u akciji

Partneri u borbi protiv korupcije