27.07., u Mostaru je održana 9. redovna sjednica Gradskog vijeća, sa dnevnim redom od 23 tačke. Sjednicu, kojoj je, uz 30 vijećnika (5 je bilo odsutno) prisustvovao i gradonačelnik, će, međutim, obilježiti ono što na dnevni red nije ušlo.
Vijećnik Nazif Derviškadić je, naime, u ime kluba Prve mostarske partije, predložio da se na dnevni red današnje sjednice uvrsti inicijativa o povlačenju tužbe Grada i javnih preduzeća u njegovom većinskom vlasništvu, protiv udruženja građana “Jer nas se tiče”.
Pošto su, po informacijama iz GV, svi vijećnici HDZ-a, te, Salem Marić iz SDA i Slaven Bevanda iz HRS, bili “suzdržani”, na glasanju o uvrštavanju ove tačke u Dnevni red današnje sjednice, glasovi 17 onih koji su bili ZA (iz KZM, SDP, NS, HRS, PMP i… OO?) nisu bili dovoljni. Pošto je bila potrebna dvotrećinska većina.
Ostaje da se vidi šta će biti na sljedećoj sjednici, kada ova inicijativa postaje tačka dnevnog reda, po automatizmu. Naime, prema Poslovniku: “Ukoliko tačka predložena na sjednici ne dobije potrebnu većinu, uvrstiće se u dnevni red naredne sjednice.” Za njeno izglasavanje dovoljna je natpolovična većina.
Podsjećamo, Grad Mostar i javna preduzeća “Kosmos”, “Parkovi” i “Deponija”, u aprilu 2020, u organizaciji tadašnje gradske vlasti, koja je na sve načine pokušavala slomiti otpor građana i proteste protiv nelegalnog i neadekvatnog – po zdravlje ljudi opasnog – rada deponije “Uborak”, podnijeli su tužbu protiv udruženja “Jer nas se tiče”, zahtjevajući za nadoknadu navodne štete koju su pretrpili zbog višednevne blokade Deponije, čak 700.000 KM.
Radi se, zapravo, o pravnom nastavku zastrašivanja i nasilja koje je nad učesnicima protesta na deponiji „Uborak“, po naredbi vlasti, provela specijalna policija, u decembru 2019.
U obrazloženju tužbe, izvrću se činjenice i bavi se posljedicama umjesto uzrokom. Pa umjesto da prihvati vlastitu odgovornost za činjenicu da je propustila priliku da na vrijeme riješi problem nalaska nove lokacije i izmiještanja deponije na nju, uz zatvaranje „Uborka“ i sanaciju tog terena, te da provede objektivnu istragu sumnji da su preduzeća koja su supotpisnici navedene tužbe, zapravo odgovorna za odlaganje nedozvoljenog, po zdravlje stanovništva opasnog otpada, ona za sve posljedice svog nemara i nerada (a zloupotreba položaja je posebna priča) optužuje – građane koji su samo zahtjevali ono što je, zapravo, dužnost vlasti – funkcionisanje pravne države.
Nova vlast, oličena u novoizabranom gradonačelniku prije svega, pokazala je, startno, dobru volju, ali na čisto manifestnom, simboličkom i verbalnom nivou – sretala se sa predstavnicima Udruženja, obilazila s njima deponiju, davala izjave o tome kako će se sve raditi sa i u interesu građana. Ali…
Konkretno, nastavljali su tamo gdje je stala stara vlast. Ispostavilo se da umjesto ukidanja deponije rade na opciji proširivanja postojeće i produžavanja njenog rada na “pet i više godina”, što će reći na neodređeno vrijeme.
Pri tome, kao oblik pritiska na građanske aktiviste iz udruženja “Jer nas se tiče”, koji već godinama predvode borbu za zatvaranje deponije, za koju se u međuvremenu (istraživanjem koje je proveo CIN) pokazalo da je još opasnija nego što se mislilo, vlast nije odustala čak ni od tužbe protiv ovog udruženja.
Portal Antikorupcija je upravo na ovom problemu gradio vlastitu skepsu u prevelika očekivanja koja su se pojavila na samom početku mandata novog gradonačelnika. Upozoravajući da bi vlast koja ozbiljno želi saradnju sa vlastitim građanima i koja nudi drugačiju politiku od svojih, nasilju prema građanima sklonih, prethodnika, prvo trebala da povuče sve tužbe koje je protiv građana podnijela prethodna vlast i da se svojim građanima izvine zbog torture koju su trpili u prethodne 2-3 godine. I da im oda priznanje za nivo svijesti i građanske hrabrosti koju su pokazali, štiteći ljudske živote i boreći se za pravnu državu. A onda da zaista započne novu politiku, a ne da nam nudi tek ušminkanu verziju stare.
Reagujući na vijest da inicijativa o povlačenju tužbe nije prošla na današnjem glasanju, Omer Hujdur, predsjednik udruženja “Jer nas se tiče”, nije krio svoju rezigniranost.
“Očekivano… Nismo se boljem ni nadali. HDZ se konstantno i pored prezentiranih katastrofalnih rezultata iz studije, zalaže za opstanak deponije na tom lokalitetu. Jedini razlog za to može biti nacionalizam – da ih nije briga za živote tih ljudi, jer gore živi većinski bošnjacko i srpsko stanovništvo. Pri čemu su su Kožule i hrvatsko stanovništvo na Potocima otpisali i računaju kao koleteralnu štetu.”
“Mi ćemo nastaviti da se borimo za gašenje deponije, bez obzira na ovo glasanje. Ne zato što gore žive Hrvati, Bošnjaci ili Srbi, nego zato što gore žive ljudska bića, zato što gore žive djeca, zato što ova deponija nanosi ogromnu štetu po zdravlje i život ljudi u gradu Mostaru bez obzira na vjeru i naciju, pa i samih tih vjećnika koji su glasali protiv ili bili suzdržani.”
Jedan od vijećnika koji je prisustvovao današnjoj sjednici i koji je glasao za uvrštavanje ove inicijative na dnevni red, bio je Mirza Drežnjak, koji je ovim povodom kratko izjavio: “Ja sam prije svega stanovnik Vrapčića koje je direktno ugroženo ovakvim radom JP Deponija, te sam i sam bio učesnik protesta. Mislim da se tužba treba povući jer se tuže građani koji se ugrožavaju deponovanjem otpada na deponiji koja nema okolišnu dozvolu a, pritom, komunalna preduzeća odbijaju da izmire obaveze po osnovu eko takse po toni deponovanja otpada, na što ih je obavezalo ovo Vijeće svojom odlukom.”
