Mještani Planog dobit će novog susjeda. Od 11 (jedanaest) kamenoloma pridružit će im se onaj od Jadrankamena iz Pučišća. Ako ne sruše Studiju utjecaja na okoliš u izvedbi Mundo Meliusa, tvrtke iz Zagreba. Na 23 hektara eksploatacijsko je polje, arhitektonsko-građevnog kamena kao primarne sirovine i tehničko-građevnog kamena kao sekundarne sirovine, pod imenom “Plano”.

U prijevodu, bit će blokova, bit će drobljenja. Tako je bilo i prije 40 godina. Tko je onda koga šta pitao? A u demokraciji, sad je tu javna rasprava, mogu se davati primjedbe, mišljenja, prijedlozi, ma kako bili laički, nestručni, a Ministarstvo zaštite okoliša i energetike budno prati proceduru, da bude sve po zakonima, ekološkim standardima, da se ne unakazuje priroda, kulturna i povijesna blaga, divlje životinje… Sad se može dobiti 5% (pet posto) od cijene izvađenog i prodanog kamena za državu, županiju i grad Trogir, kumulativno.
A toga prije nije bilo.

Svi smo mi protiv

Samo mještani Planog kvare idilu. Svi smo mi protiv, kažu. Dosta im je kamenoloma i kamenovanja njihovih dobara. Zovu i vladu i župana i gradonačelnike Kaštela i Trogira da žive s njima godinu dana pa da vide te blagodati. Od inspekcija nikakve koristi, dodaju. Bili smo tamo. Iz kamenoloma tišina. Ništa se ne miče. Kao da je stigla inspekcija Državnog inspektorata.

– Nama je kuća ova ovdje odmah. Protiv smo otvaranja još jednog kamenoloma. Sad puše bura i zrak je predivan. Ali se ljeti ovdje skupi prašina i mi ne možemo disati. Ne samo zbog buke i detonacija koje idu iz kamenoloma, koje su takve da nam se koji put trese i kuća i pucaju zidovi. Zvali smo policiju u Trogir i policiju u Kaštela. Svi govore da su nemoćni. Prašina je takva da bi mogli svaki dan prati auto. Objesimo čistu robu vanka. Sutradan je puna prašine. Imamo vrtove, sadimo povrće, pome. Ali mi se doslovno gadi ih jest jer su pune prašine. Masline su pune prašine, a moramo tu živjeti. I naša dica. Imamo tu dječje igralište. Igraju se u prašini. To nije zdrava sredina.

Irena Šola Petrić:

– Protiv svih ovih kamenoloma sam. Najbolje bi bilo da nas isplate, naše kuće i vridnosti i da odselimo Bogu iza nogu. Prašina se svugdje zavuče. Ovamo se melje, onamo se melje, treći melje. Tu se ne može opstati. Ne drže se reda. Uništili su svu prirodu. Ovo su nakaze. I nije mi jasno zašto tu ljudi pravu kuće s bazenima kad neće moć imat turiste. Ne treba nam još jedan kamenolom. Za njih zakon ne postoji. Rade što hoće i kad hoće.

Marko Riljin:

– Blokove po 30 tona spuste s dizalice, ulegne zemlja 10 centimetara, a meni u kući ko da je potres od 5 stupnjeva. Cijela kuća mi je urušena. Obnavljam svake godine i plaćam veliku lovu. Kažu, nije to od nas. Došli su izmjerit kolika je buka. Dali su signal da dizalica krene. I ona krene, ali prazna. A kad je puna, kad nosi blok, onda neće da mjere buku. Nije to samo po danu nego više puta i po noći. To je strašno. A kad krene vitar na žalo mi ne vidimo ovo brdo od prašine. A djeca se tu igraju. Patike im pobile ko da igraju po žalu. Crne patike, a bile boje. Ima 75 dice u ulici, i predškolske dobi. Da sam kuću na prodaju u par agencija i dat ću je pošto poto jer vidim da će se još tih kamenoloma otvarati. To nije u redu. Općina je glavni krivac. Koncesija se ne smi produživat.

Marijo Ivković:

– Pozivam odgovorne iz županije i vlade i gradova Kaštela i Trogira nek dođu i vide ovo. A ne da šalju inspekcije jer ovi iz kamenoloma znaju da će doći i zatvore sve. Nema buke, nema prašine dva dana. Još je lako zimi kad ima bure. A kad je proliće, kad se otvore prozori u kući, to bude dva prsta prašine. To je nepodnošljivo. Državni aparat ne radi u korist građana. Eto tako.

Nezadovoljstvo Studijom o utjecaju na okoliš u trogirskoj Gradskoj vijećnici

Ali po Studiji utjecaja na okoliš to nije tako. Kamenolom je sasvim prihvatljiv. A utjecaj na okoliš zanemariv i u dopuštenim granicama. Nema ni buke. Ma ima malo, al nema puno. Podaci su iz drugih studija o okolišu, čemu mjerenje? Pa neće 12 drobilica kamena istovremeno drobit. Prašina? Ma koja prašina? Kamen se kod pilanja i drobljenja zalijeva vodom. Kamioni voze žalo bez cerada? Nemam pojma. To vam je za inspekciju. A lokacija kamenoloma je u prostornim planovima županije i gradova. Mogli ste dat primjedbe onda kad su se usvajali. Jel tako? Puna kapa nam je svih kamenoloma! Može bit, al sad je tema samo ovaj od Jadrankamena.

Otprilike tako i u tom smjeru, samo sat kasnije, išla su pitanja i primjedbe izrađivaču Studije, u srijedu u trogirskoj Gradskoj vijećnici, Goranu Pašaliću, a sve uredno zapisivao Mladen Perišić  iz županijskog Upravnog odjela za zaštitu okoliša. Došlo je nekih 20-ak nezadovoljnika da iskoriste demokratsko pravo i izlože svoje o kvaliteti studije, prikazanim i propuštenim činjenicama, procjenama i stavovima stručnjaka – koji ne žive uz kamenolome. Na prezentaciji je investitora Jadrankamen predstavljao tehnički direktor Teo Perić, no začudo, za njega nije bilo mnogo pitanja.

Tako se od Pašalića moglo saznati da na području kamenoloma Hrvatski zavod za javno zdravstvo ima mjernu stanicu koja prati kvalitetu zraka i da je zrak prve kategorije i da nikad nije pređena maksimalna koncentracija lebdećih čestica.  Ministarstvo gospodarstva takvu mjernu stanicu ne poznaje. Inače je u neposrednoj blizini i odlagalište komunalnog otpada. Mještani Planog pitali su kakav utjecaj na zdravlje imaju detonacije, koliko smije kamenolom biti blizu kuća. Dobili su odgovor kako se kamen ne odvaja detonacijama, a da udaljenost nije ničim definirana, ali je vidljiva u prostornom planu. Tko će brojiti teške kamione što prolaze kroz mjesto? To je za inspekcije. Gdje su ptice, jarebice, divljač? Prilagodili su se i izmakli. Je li tko anketirao građane žele li još jedan kamenolom? Evo, sad je prilika.

Mladen Krnić, inače stanovnik Prgometa, općinom što graniči s općinom Plano, ključnom idejom smatra kako se treba saznati sastav povjerenstva Ministarstva okoliša koje će dati sud o Studiji, pratiti njegov rad i način kako će se postaviti prema Studiji i investitoru.

“Kad ministar potpiše to rješenje, a može biti: odobrava se pod tim i tim uvjetima za rad kamenoloma ili može rješenje glasiti da nisu ispunjeni uvjeti i ne može se otvoriti kamenolom. E, takvo rješenje mi čekamo”, rekao je Krnić naglasivši kako je ovo priča o kumulativnosti jer “nemamo kamenolome u Planom nego imamo Plano u kamenolomu”.

Dodao je kako povjerenstvo treba natjerati da polemiziraju sa stavovima iz studije na stručnom nivou, npr. da kamenolom ne ugrožava krajobraz, da pošteno radi i ne zatvara ljudima usta floskulama.

Prezentacijom Studije o utjecaju na okoliš eksploatacijom arhitektonsko-građevnog kamena na budućem eksploatacijskom polju Plano nije završena i javna rasprava. Primjedbe, mišljenja i prijedlozi se mogu slati do 27. siječnja na mail mladen.perisic@dalmacija.hr ili poštom na adresu Upravni odjel za zaštitu okoliša, komunalne poslove i infrastrukturu, Domovinskog rata 2, 21000 Split.