U Crnoj Gori oko 40 odsto najslušanijih pjesama na You Tube-u sadrži stihove koji glamurizuju kriminal i slične pojave, pokazalo je istraživanje nevladine organizacije (NVO) Juventas.

Istraživanje je obuhvatilo period od avgusta prošle do avgusta ove godine na You Tube platformi, a predstavljeno je na događaju „CLEAR THE AIR – Dekonstrukcija glamurizacije kriminala u popularnoj muzici“ održanom u okviru FIAT festivala.

Predstavljajući rezultate istraživanja savjetnik na Programu za jačanje kapaciteta, istraživanje i zagovaranje NVO Juventas, Miloš Milačić, kazao je da se projekat „CLEAR THE AIR – Dekonstrukcija glamurizacije kriminala u popularnoj muzici“ bavi negativnim ponašanjem koje može proisteći iz popularnih pjesama i uticati na oblikovanje percepcije mladih.

„Glorifikovanje i glamurizacija kriminalnih i rizičnih postupaka u tekstovima analiziranih pjesama može potencijalno normalizovati ove postupke. Sa druge strane, kao i svaki izraz umjetnosti ove pjesme imaju moć da oblikuju percepcije mladih ljudi i da im kao ispravne nametne određene sisteme vrijednosti“, rekao je Milačić na događajaju u Kuslevovoj kući.

Pojasnio je da su podaci iz istraživanja prikupljeni sa platforme You Tube.

„Istraživanje je pokazalo da se na listi najpopularnijih autora/ki u protekloj godini u Crnoj Gori nalaze na prva tri mjesta Jala Brat i De Vito sa 16.3 miliona pregleda i Buba Corelli sa 13.9 miliona pregleda“, naveo je Milačić.

Govoreći o listi najpopularnijih pjesama na You Tube-u, Milačić je ukazao da je istraživanje pokazalo da osam od 20 najslušanijih pjesama u Crnoj Gori sadrži stihove koji glamurizuju kriminal i slične pojave.

„Ukupan broj pregleda koje su ove pjesme sakupile u posljednjih godinu dana u Crnoj Gori je 34,95 miliona pregleda. Ukupan broj pregleda koje su sakupile pjesme koje sadrže sporne stihove (a da su dio liste) je 12,1 miliona pregleda, što će reći 34.62 odsto od ukupnog broja pregleda“, rekao je Milačić.

Analizirajući pjesme Jale Brata, koji je na prvom mjestu po broju pregleda, Milačić je ukazao da osam od deset njegovih najpopularnijih pjesama sadrže sporne stihove.

„Kad je u pitanju De Vito, koji se nalazi na drugom mjestu najslušanijih autora, istraživanje je pokazalo da devet od deset njegovih najpopularnijih pjesama sadrže sporne stihove, dok kod Bube Corellija, trećeg najslušanijeg autora, osam od deset najpopularnijih pjesama sadrže sporne stihove“, rekao je Milačić.

Ukazao je i da se njihova muzika najviše sluša u Podgorici, Budvi i Nikšiću.

„U okviru projekta smo sproveli i analizu svake od najpouplarnijih pjesama, koja je pokazala da su u svakoj od pjesama identifikovani stihovi koji svojim semantičkim jezgrom mogu imati negativan uticaj na slušaoce. Najčešće teme u tim pjesmama su glamurizacija kriminala/“gang“stil života, nasilje, objektifikacija žena i upotreba nedozvoljenih supstanci“, rekao je Milačić.

Napomenuo je da je umjetnička sloboda pravo svakog umjetnika/ce, da postoji različitost u poimanju umjetnosti, kao i da umjetničku vrijednost i kvalitet određuje publika.

“U kontekstu analize tekstova pjesama, potpuno je moguće da slušaoci izvuku različita značenja ili poruke. Važno je istaći da postoje i višestruke tačke intepretacije pjesama. Na primjer, pjesma koja se čini kao da glorifikuje kriminalno ponašanje jednom slušaocu, može se percipirati i kao kritika ili komentar društvenih problema. Slično, pjesma koja se čini da slavi materijalizam može se vidjeti kao satiričan prikaz konzumerističke kulture”, rekao je Milačić.

Ukazao je da je, nasuprot inherentnoj subjektivnosti, kritička analiza dragocjen alat u proučavanju umjetnosti.

„Razlaganjem stihova, tema i motiva u pjesmama, možemo otkriti slojeve značenja i kulturnog značaja. Ove analize služe kao polazne tačke za rasprave i debate, omogućavajući slušaocima da istraže namjere i potencijalne implikacije umjetničkog djela“, zaključio je Milačić.

Izvršna direktorica NVO Juventas, Ivana Vujović, kazala je da su u toj organizaciji, u protekle dvije godine, intenzivno razmišljali o tome da doprinesu da se mladima povećala otpornost u odnosu na potencijalnu regrutaciju od strane kriminalnih grupa i u odnosu na to kakav stav zauzimaju kada je u pitanju kriminal.

„Kada vidimo tekstve najpopularnijih pjesama na YouTube-u u Crnoj Gori ne iznenađuje nas možda što se u njima nalazi i dalje tekst koji degradira poziciju žena, manjina, što i dalje imamo homofobiju u tekstovima. Takođe, značajan broj tekstova ima u sebi elemente koji sadrže glamurizaciju kriminala i to vjerovatno govori o tome u kakvom društvu mi danas živimo“, navela je Vujović.

Rekla je da sve te pjesme ukazuju da je danas kriminal veoma prisutan, da se normalizuje i sve je više vidljiv.

„Kada se govori i sa ozbiljnih adresa o kriminalu, često imamo predstave koje nisu adekvatne samoj temi i zbog toga da su ovaj događaj i tema značajni“, rekla je Vujović.

Državna sekretarka u Ministarstvu sporta i mladih, Neda Ojdanić, kazala je da su u tom resoru uvijek spremni da podrže projekte koji ukazuju na probleme društva, posebno na probleme koji se tiču mladih.

„Štetan uticaj ovakve vrste muzike na svakog pojedinca ostavlja posledice, posebno na mlade. Mladi su u fazi razvoja najranjivija kategorija, jer tom svom uzrastu treba da usvoje stavove i vrijednosti, a glamirizacija kriminala dovodi do toga da stvaraju pogrešne stavove i viđenje zakona. Takva vrsta muzike mlade navodi na kršenje svih normi i vrijednosti i vodi ih ka nasilju“, istakla je Ojdanić.

Podsjetila je da je Ministarstvo sporta i mladih je završilo Strategiju za mlade 2023-2027. sa pratećim akcionim planom, navodeći da će taj dokument uskoto biti usvojen.

„Ova Strategija je glavni akcenat stavila na to da što više poboljša okruženje mladih da bude što bolje i zdravije“, rekla je Ojdanić.

Psiholog, Miloš Bulatović, kazao je da u Crnoj Gori nedostaju istraživanja koja se bave uticajem muzike na mlade, pa se osvrnuo na istraživanja drugih evropskih država koje su ih realizovale.

„Istraživanja su pokazala da mladi ne obraćaju toliko pažnju na tekst pjesama, već na zvuk muzike. Međutim, ne treba stavljati fokus na istraživanja koja nas u jednom smjeru upućuju. Istraživači su došli i do zaključka da nije samo zvuk taj koji je važan, ali i riječi“, naveo je Bulatović.

Smatra da su se dva obrasca istakla kad se priča o tome šta mlade privlači u tekstovima pjesama.

„Prvi obrazac je da mlade privlači ono što je njima važno, nešto što je lično i što dira njihov unutrašnji svijet. Sa druge strane, što su riječi prkosnije, otuđenije i odstupaju od mainstream-a mogu lako da uđu u uho slušaoca“, rekao je Bulatović.

Ukazao je da se u istraživanjima koja su se bavila time kako muzika utiče na adolescente izdvojilo nekoliko faktora.

„Međutim, svi su bili saglasni da muzika utiče na kontrolu raspoloženja i na regulaciju emocionalnog stanja. Ako neko ima potrebu da ga muzika „podigne“, onda će posegnuti za određenim muzičkim sadržajima. Ukoliko ima potrebu da mu muzika pruži sigurnost i utočište, posegnuće za drugim muzičkim sadržajem“, naveo je Bulatović.

Događaj je organizovan u okviru projekta, koji je finansiran od strane OSCE-a, Vlade Republike Italije i Globalne inicijative protiv transnacionalnog organizovanog kriminala.