Nelegalna sječa šume je problem sa kojim se suočavamo godinama, ali po prvi put ovakvih razmjera, kazao je u razgovoru za portal ADRIA Miloš Lazarević iz organizacije KOR. Objašnjava da se nikada ranije, kao što je sada slučaj, nije sjeklo unutar druge i treće zone Nacionalnog parka Durmitor. Nije samo problem što su nelegalno posječena, već i način na koji je to urađeno.

Bahati počinioci ovog krivičnog djela su sve to učinili na pogrešan način.

“Dakle, stablo se mora skroz odsjeći, znači maksimalno da ostane 3o cm od zemlje. I kora se mora maći sa panja. U suprotnom, razvija se parazit potkornjak, koji može da se proširi i godišnje uništi na hektare šuma. To je nešto što smo sada po prvi vidjeli”, objašnjava Lazarević.

Ističe da je to veoma opasno po zdravlje šuma.

“Toga nije bilo nikada ni za ovih 30 godina. Naravo, bilo je tu svega, ali da neko ovako odsiječe drvo i ostavi ga da se razvije potkornjak, nije. To je kao da na izvorištu vode neko sipa olovo. Nema razlike. To je šteta za zdravlje šume i to je krivično djelo”, kazao je naš sagovornik.

Potkoranjak kada se razvije može zahvatiti hektare šume.

“Kada neko posiječe 200 stabala i na to pusti da se razvije poktornjak, je krivično djelo. Jednostavno NP je nezainterovan za svoj posao i kao saučesnik mora da bude okrivljen. To nije prekršaj to su krivična djela”, objašnjava on.

Lazarević prepričava kakvu su situaciju zatekli na terenu, kada su prije par dana obilazili nekoliko lokacija na Durmitoru:

“Evo kako su oni to odradili. Oni su tako posjekli i ostavili pola metra, metar iznad površine i to pokrili granama. I to su idealni uslovi da se taj parazit razvije i proširi. To je kompletno nelegalna sječa. Mi smo zatekli preko 7o odjsečenih stabala u tom malom rejonu. A prošle godine tu je podječeno 130 stabala, Dakle to je ozbiljno djelo, ne samo za počinioce već i za Nacionalni park”, ističe on.

Pojašnjava da je jedina funkcija Nacionalnog parka da štiti. Kaže da i je 2011. godine donešena neustavna odluke da se naciolani parkovi centralizuju i pretvore u firme.

“Tada nastaje taj haos. Ali ni tada, za vrijeme DPS-a i Bošnjačke stranke itd se nije desilo da ovako neko izvrši ovakvu sječu. Više je nanizanih delikata za tri godine nego DPS-a za 30 godina”, rekao je on.

Lazarević kaže i da tokom svih ovih godina ne postoji nijedna presuda niti je niko nikad osuđen za neko od ovih krivičnih djela.

Ipak, najavio je krivična prijava protiv uprave Nacionalnih parkova i NN lica.

Popović: Procesuirana je jedna osoba

Direktor JP Durmitor Pero Popović kazao je u razgovoru za portal ADRIA da je procesuirana jedna osoba koja je nedavno nelegalno sjekla šumu.

On kaže i da nije tačna informacija koja se pojavila u medijima da su iz NP Durmitor osobi koja je sjekla šumu proslijedili broj telefona i ime osobe koja je prijavila.

“Vidjećemo sve kako će teći. Mogu da kažem da naše odgovornosti nema, sve radimo svjesno i odgovorno. Nije niko javio osobi koja je sjekla, vjerujte to nije tačna informacija. Znate kako, Žabljak je mali, svako svakog zna, zna se ko su aktivisti”, navodi Popović.

Čogurić: Osjećamo se poraženo od sopstvene vrste

Prema riječima Ivane Čogurić iz Ecopatriozima, svaki ekološki aktivista se osjeća poraženo od sopstvene vrste kada vidi ovakav prizor na Dumitoru.

“Jedno je kad se na život odraze prirodne nepogode ali drugo je kad ih čovjek sam izaziva. Ovo je prikaz ekološkog ruskog ruleta”, navodi ona.

Onda ističe da bi prijave bi prije svega trebalo podnijeti protiv institcuja koje su tu da zaštite prirodu, protiv institucionalnih pojedinaca koji primaju platu za to a ne rade ništa povodom toga.

“Počinioce je lako uhvatiti samo neko treba da se lati svog posla pa NN lice ne bi imalo status NLO-a sa sjekirom u ruci”, navodi ona, dodajući da je država najodgovornija za ovakvo stanje.

“Država i svi oni koji znaju za ovo, žmure i vode se onom- nije moj posao. Ovo je posao svih nas, od vazduha i vode živimo… jednostavna logika”, dodaje Čogurić.

Smatra da bi društvo pomoglo tako što će manje kucati statuse o problemima, a da svi ustanu iz fotelje i kauča.

“Nacionalni parkovi treba da se zapitaju čiji život brane, lični ili partijski”, zaključuje Čogurić.