U borbi protiv korupcije ključno je da se pošalje jasna poruka da niko nije iznad zakona i da će svi oblici koruptivnog ponašanja biti sankcionisani bez obzira na vremenski period u kojem su počinjeni. Uvođenjem amnestije za javne funkcionere koji su podnosili netačne finansijske izvještaje, šalje se poruka da postoji tolerancija prema korupciji.

To se navodi u otvorenom pismu ministru pravde Andreju Miloviću povodom Nacrta Zakona o sprečavanju korupcije, koje su potpisale 36 nevladinih organizacija, na čelu sa Mrežom za afirmaciju nevladinog sektora (MANS).

Nacrt Zakona u članu 44 stav 2 predviđa uvođenje amnestije za sve javne funkcionere koji su prije pet i više godina predali netačne izvještaje o prihodima i imovini.

“Ovaj potez izaziva duboku zabrinutost među građanima koji vjeruju u transparentnost, odgovornost i integritet svih onih koji su izabrani ili imenovani da služe javnom interesu. Korupcija je pošast koja podriva temelje našeg društva, guši ekonomski razvoj i erodira povjerenje javnosti u institucije”, piše u pismu.

“Razumijemo potrebu za reformama i modernizacijom zakonodavnog okvira u vezi sa IBAR-om, ali takve reforme moraju ići u pravcu jačanja sistema odgovornosti, a ne njegovog slabljenja. Naime, integracija u Evropsku uniju zahtijeva od zemalja kandidata ne samo usklađivanje zakonodavstva s pravnom tekovinom EU, već i demonstriranje snažne posvećenosti vladavini prava, transparentnosti i borbi protiv korupcije. Uvođenje amnestije za javne funkcionere koji su podnosili netačne izvještaje o svojim prihodima i imovini, kao što je predviđeno u Nacrtu novog Zakona o sprečavanju korupcije, direktno je suprotno ovim principima. Takva odluka može se protumačiti kao korak unazad u borbi protiv korupcije i kao odstupanje od principa vladavine prava, što može imati ozbiljne posljedice po proces integracije u EU”, dodaje se.

“Amnestijom za određene postupke, stvara se percepcija da postoji dvostruki standard i da su neki pojedinci iznad zakona. Ovo potkopava povjerenje u pravni sistem i institucije koje bi trebalo da štite javni interes i promovišu pravdu i jednakost pred zakonom. Zakoni i reforme treba da služe kao instrumenti za izgradnju pravednijeg i transparentnijeg društva, a ne kao sredstvo za oprost onima koji su zloupotrijebili svoje pozicije”, navodi se.

Poručili su da je za razliku od važećeg, predloženi Nacrt Zakona rađen bez učešća nevladinog sektora i “dat na javnu raspravu u okviru koje se komentari mogu dostaviti samo pisanim putem, dok je izostala javna debata o predloženim rješenjima”.

“Stoga Vas pozivamo da povedete dijalog sa svim relevantnim akterima u društvu, uključujući civilno društvo, stručnu javnost i međunarodne partnere, kako bismo zajedno pronašli najbolje rješenje koje će ojačati borbu protiv korupcije. Naš cilj mora biti stvaranje transparentnog i odgovornog društva u kojem se poštuju zakoni i u kojem svi građani mogu imati povjerenja u integritet onih koji ih predstavljaju”, zaključuje se u pismu koje su potpisale Mreža za afirmaciju nevladinog sektora (MANS), Akcija za ljudska prava (HRA), Centar za razvoj nevladinih organizacija (CRNVO), Centar za demokratsku tranziciju (CDT), Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG), Centar za ženska prava (CŽP), Centar za zaštitu i proučavanje ptica (CZIP), Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG), NVO Anima, BIRN Crna Gora, Institut za društveno politička istraživanja – Analitico, NVO Građanska alijansa, NGO 35mm, LGBT Forum Progres, Sindikat doktora medicine Crne Gore, Organizacija KOD, NVO Eko-team, NVO “Centar za preduzetništvo”, Akcija za socijalnu pravdu (ASP), NVO “Udruženje NATO žrtava 1999” Murino, Udruženja mladih umjetnika Crne Gore, Udruženje Korina Nikšić, Montenegro Adventures, Fidelity consulting, Crnogorski komitet pravnika, Agencija za lokalnu demokratiju, NVO Centar za bezbjednosnu politiku i evropske integracije, NVO “UZIP” Herceg Novi, NVO “Grupa građana BU2”, NVO “SERDAR” Budva, NVO Ksena Herceg Novi, NVO Savez za djecu i mlade Kuća, NVU Restitucija, NVU ŠkArt Tivat, NVO Gradionica Bar, NVU “Inkluzija”, Pljevlja.

Dodaje se da je pismo direktno podržalo preko 20 novinara iz različitih redakcija, građanskih aktivista, kao i više hiljada građana posredstvom društvenih mreža.