Građanski aktivizam u susjedstvu

Hrvatska – Antiratna akcija u Zagrebu: „Zločini u Oluji su odgovornost svih nas“

Nevladine organizacije (one najbolje, naravno, koje se bore za humanističke principe, bez obzira na često im nesklono okruženje) savjest su nikad nedenacifikovanih balkanskih društava. Dok je mainstream politika i dalje obilježena desničarskim nacionalističkim narativom, kojim truju vlastite podanike, a po kome su žrtve samo naše a zločinci samo njihovi, građanski antiratni aktivisti i borci za pravnu državu i poštovanje ljudskih prava predstavljaju onu neophodnu alternativu, koja društva sprječava da u potpunosti potonu u revizionizam, mitomaniju i normalizovanje Zla. Kao što "Žene u crnom", "Inicijativa mladih za ljudska prava" i neki drugi u Srbiji, koja odbija da se suoči sa prošlošću i veliča i skriva ratne zločince, hrabro obilježavaju godišnjicu genocida u Srebrenici, u Hrvatskoj je, u centru Zagreba, pred 29. godišnjicu operacije „Oluja“, grupa nevladinih organizacija održala polusatnu antiratnu akciju kojom su izrazili saosećanje sa žrtvama rata i zatražili procesuiranje počinilaca ratnih zločina, a autističnoj javnosti, sklonoj slavljenju ratnih operacija, bez propitivanja i priznavanja činjenica, poručili: „Zločini u Oluji su odgovornost svih nas“. (Antikorupcija)

Pod simboličnim transparentom “Zločini u Oluji su odgovornost svih nas” predstavnici nevladinih organizacija iz Hrvatske i BiH izrazili su suosjećanje sa svim žrtvama rata i zatražili od hrvatskih vlasti procesuiranje izvršitelja ratnih zločina.

Polusatnu antiratnu akciju na zagrebačkom Trgu bana Jelačića organizirali su Centar za žene žrtve rata – ROSA, Udruženje za društvena istraživanja i komunikacije iz Sarajeva, Centar za građansku hrabrost, Documenta-Centar za suočavanje s prošlošću i Ženska mreža Hrvatske.

– Akcijom izražavamo suosjećanje sa žrtvama rata i zločina počinjenih u naše ime. Nad građanima RH srpske etničke pripadnosti za vrijeme i poslije operacije Oluja pripadnici Hrvatske vojske, policije i civili izvršili su ratne zločine.

Najveći broj tih zločina nije procesuiran. Ubijeno je više od 600 civila, spaljeno više od 22.000 kuća, a izbjeglo oko 200.000 građana.

Njihov je povratak bio sustavno otežavan i onemogućavan birokratskim mjerama, ali i useljavanjem drugog stanovništva u napuštene kuće. Hrvatska nije utvrdila činjenice o zločinima.

Presuda Anti Gotovini i dr. protumačena je kao oslobađajuća od svakog vida odgovornosti, umjesto da se činjenice dodatno istraže, a počinitelji procesuiraju – objavili su predstavnici nevladinih udruga podsjećajući kako provedba novog Zakona o civilnim žrtvama rata pokazuje da postoji nejednak odnos prema žrtvama i da izostanak utvrđenih činjenica o okolnostima i razmjerima stradanja onemogućava žrtve u stjecanju prava po navedenoj regulativi.

– Članstvo u EU-u obavezuje Hrvatsku na suočavanje s prošlošću, na moralan odnos prema svim žrtvama rata devedesetih i državu da pravosuđe oslobodi od političkog utjecaja i omogući regionalnu suradnju, poručili su predstavnici udruga.

– Nesporno je u Oluji došlo do zločina, Hrvatska ih interpretira kroz uzroke, a Srbija kroz posljedice. Mi tražimo da se događaj promatra u cjelini, stvori narativ koji je neupitan i ne izaziva podjele u društvu, rekla je Nela Pamuković iz Centra za žene žrtve rata i Ženske mreže Hrvatske.

Platforma udruga traži od RH prikupljanje, provjeru i sistematiziranje podataka vladinih i nevladinih institucija te objedinjavanje postojećih istraživanja s ciljem utvrđivanja činjenica koje će biti dostupne javnosti.

Pogledaj više

Građani u akciji

Partneri u borbi protiv korupcije