Javnost treba imati veći uvid u izbor sudaca, kandidati za Državno sudbeno vijeće (DSV) moraju deklarirati obiteljske veze, sudovi trebaju objavljivati neanonimizirane odluke dostupne javnosti, nužno je ograničiti izvansudske aktivnosti sudaca, a javnost bi trebala imati veći uvid u stegovne postupke sudaca – preporuke su Gonga koje je predstavila pravnica Sanja Pavić na okruglom stolu održanom pod nazivom Kako povećati transparentnost pravosudnog sustava i vratiti povjerenje građana.

‘Provjeru sudstva nam radi Zdravko Marić’

“DSV se treba obvezati na podnošenje godišnjih izvješća sa svim potpunim podacima, te da objavljuju odluke o stegovnim postupcima. Vrhovni sud mora objavljivati presude u najkraćem mogućem roku – najkasnije 15 dana otkad je presuda donesena. Važno je imati objavljene sudske odluke, kako za javnost, tako i za stranke u postupku. Dok Europski sud za ljudska prava objavi presudu kroz dva dana, naš Vrhovni sud treba više od šest mjeseci da bi objavili jednu odluku. Ako pitate zašto je tome tako, odgovaraju – anonimizacija”, istaknuo je Alan Uzelac, profesor na Pravnom fakultetu u Zagrebu, dodavši kako je suradnja između Ministarstva pravosuđa i DSV-a nedovoljna, ne samo po pitanju transparentnosti već i osmišljavanja same uloge i funkcije pravosudnog sustava.

“Nemamo ni danas objavu sudske prakse na svim razinama, stalno se navodi anonimizacija kao argument. Zašto se ta presuda ne može objaviti na internetu? Rekla bih da se radi o otporu iznutra. Objavom i jednostavni mogućnostima pretraživanja se doprinosi ujednačavanju sudske prakse. Apsolutno svaka presuda treba biti dostupna”, pojasnila je Sandra Benčić, predsjednica Kluba zastupnika zeleno-lijevog bloka.

Predsjednik SDP-a Peđa Grbin smatra kako sve presude moraju biti objavljene u strojno čitljivom formatu. Gongovim preporukama predlaže dopunu da se DSV i Državnoodvjetničko vijeće objedine u jedno tijelo: “Izbor sudaca i izbor državnih odvjetnika u velikoj mjeri smo prepustili situaciji u kojoj kolege biraju kolege i tako ih potičemo da stvaraju klike. Gurnuli smo ih prema tome da si osiguraju vlastiti opstanak, čime se smanjuje transparentnost i uvođenje novih kadrova. Kontrolu imovinskih kartica povjerili smo kolegama. Jedan dio kolega doveden je u nepovoljan položaj koji se zatim reflektira na njihov rad. Ne tjerajmo kolege da nadgledaju kolege. Sustav vettinga (provjere) u Hrvatskoj radi Zdravko Mamić“. Dodao je kako smatra da je za poboljšanje pravosudnog sustava u Hrvatskoj prije svega nužna politička volja.

‘Pravosuđe na kritike odgovara kritikama’

Saborski zastupnik Arsen Bauk, član Kluba zastupnika SDP-a i član DSV-a, složio se s problemom pristupa imovinskim karticama sudaca, naglasivši kako prema pravilniku samo jedan ili dva člana imaju pristup imovinskim karticama sudaca, što nije ni transparentno ni javno. Na pitanje moderatorice Slavice Lukić, Bauk je odgovorio kako kao član DSV-a nije imao uvida u imovinske kartice niti u izvješće stručne službe o obavljenom postupku.

“DSV, ako ustanovi sumnju, ne može pokrenuti stegovni postupak protiv suca. Čitav mehanizam kontrole je zapravo nefunkcionalan”, kazao je Neven Mates iz Centra Miko Tripalo. Također, rekao je kako je nužno odmah početi objavljivati neanonimizirane sudske odluke u sporovima protiv medija jer je to način borbe protiv SLAPP tužbi.

“Pravosuđe na kritike odgovara – kritikama, defenzivno. U pravosuđu i politici nedostaje preuzimanja odgovornosti za kvalitetu rada. Kriteriji se oslanjaju na kvantitetu, ne na kvalitetu. Javnost često nema razumijevanje za pravničko shvaćanje pravde. Javnost traži uličnu pravdu, pa mi koji tražimo promjene unutar pravosuđa djelujemo kao da želimo rušiti institucije, a to ne želimo. Dolazi do toga da se objavi lista srama sudaca, a tada neće biti moguće provoditi svoj posao kvalitetno. Atmosfera linča nije produktivna da se stanje u pravosuđu poboljša”, iskazao je svoje mišljenje Nikola Grmoja, član Kluba zastupnika Mosta.

‘Kazne ne stvaraju dojam da postupci donose pravdu’

Damir Dević, novinar koji već godinama prati pravosuđe, smatra da se preporuke odnose na polustručnu ili stručnu javnost, stoga povećanje transparentnosti na ovaj način ne može za većinu građana rezultirati većim povjerenjem u sustav i institucije. “Kaznena politika je ključna u ovom kontekstu. Nije dovoljno da presuda bude samo u zakonskim gabaritima, već mora donekle zadovoljavati kriterije laičkog osjećaja pravde jer je pravda naših sudova često ispod očekivanja građana”, rekao je.

“Izostaje elementarni osjećaj pravde koji se postiže kroz pravosudni sustav. Ljudi ne misle da su svi suci korumpirani, nego, još gore, da suci koji nisu korumpirani štite unaprijed ucrtane pozicije moći u društvu. Odluke vezane uz kazneno djelo političke korupcije rezultirale su redovito radom za opće dobro ili uvjetnim kaznama. Takve kazne ne stvaraju kod građana dojam da pravosudni postupci donose pravdu”, složila se Benčić.

“Da bismo vjerovali pravosuđu, ono mora biti neovisno, ali i odgovorno. Voljno biti transparentnije, otvorenije i time više vjerovati nama, građanima i građankama. Drago nam je i da u samom sustavu postoji želja za propitivanjem postojeće prakse kakvu iskazuje predsjednik Vrhovnog suda Radovan Dobronić, primjerice oko vanjskih aktivnosti sudaca. Regulacija vanjskih angažmana sudaca je i među Gongovim preporukama”, istaknula je direktorica Gonga Oriana Ivković Novokmet. Predsjednik Državnog sudbenog vijeća Darko Milković, ministar pravosuđa Ivan Malenica te Dražen Bošnjaković, član DSV-a i HDZ-ov zastupnik, nisu se odazvali pozivu na Gongov okrugli stol o pravosuđu.