U fokusu Za legalnu i kontrolisanu eksploataciju šljunka u slivu rijeke Bosne

Nerad institucija uzrokuje širenje posljedica destruktivne djelatnosti nelegalnih šljunkara – Osječani pod vodom (VIDEO)

Osječani nakon povećanog vodostaja Bosne, proteklog vikenda (Foto: S.Đ.)
Ni osam mjeseci nakon otkrića posljedica destrukcije poljoprivrednog zemljišta uz rijeku Bosnu, izazvane nelegalnim šljunkarenjem, kod Osječana, još uvijek nije utvrđena odgovornost unutar institucija za ovo što se desilo, niti je išta preduzeto da bi se šteta sanirala.

Svojevremeno su snimci devastacije velikih poljoprivrednih površina, uz rijeku Bosnu, na području Osječana, uzrokovani nelegalnom eksploatacijom šljunka, izazvali šok i zgražavanje javnosti, pa i nevjericu da se radi o stvarnim snimcima.

Neformalna grupa građana „Za legalnu i kontrolisanu eksploataciju šljunka u slivu rijeke Bosne“, koja je snimke tada napravila, na poziv građana s tog područja, sredinom marta uputila je i otvoreno pismo Vladi RS, odnosno Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede i Ministarstvu energetike i rudarstva, te, Javnoj ustanovi „Vode Srpske“ i Republičkoj upravi za inspekcijske poslove, u kojem ih upozorila na ekocid na području opštine Doboj, nastao pretjeranom i nelegalnom eksploatacijom prirodnih resursa, na (nekada) obradivim površinama uz rijeku Bosnu, tražeći utvrđivanje odgovornosti i za neposredne počinioce ali i za one koji su svojim nečinjenjem tako nešto omogućili.

„Ko je omogućio eksploataciju šljunka na predmetnom području, da li su šljunkari bili u obavezi da urede područje eksploatacije nakon obavljenog posla i ko je odgovoran? Koje su granice Vaše nadležnosti i da li ste i šta konkretno uradili da se ne dese ovi prizori na dostavljenim fotografijama? Da li i poslije predočavanja stanja na terenu smatrate da je dovoljno da nadzor nad radovima dislokacije i vađenja materijala iz vodotoka vrši samo Vodna inspekcija u Republici Srpskoj i njenih pet ili šest inspektora od Novog Grada do Trebinja? Da li je neophodno putem zakonskog okvira obezbijediti veću zakonitost u vađenju materijala i sa poljoprivrednog zemljišta uz jasno izdefinisanu obalu i vodno zemljište, donošenjem novog Zakona o vodama RS?“ – pitanja su koje je Grupa „Za legalnu i kontrolisanu eksploataciju šljunka u slivu rijeke Bosne“ nadležnima uputila za Međunarodni dana rijeka, koji je obilježavan baš tih dana kada je ovaj skandal otkriven.

U nastavku su, nadležni djelimično reagovali na ova javna prozivanja i zahtjeve za utvrđivanje odgovornosti. Tri su podignute i potvrđene optužnice u ovom slučaju i još dva predmeta su u postupku rješavanja kod nadležnog Okružnog javnog tužilaštva Doboj, nakon što je Policijska uprava Doboj podnijela dvije nove krivične prijave protiv dva odgovorna lica jednog privrednog društva. Za još tri šljunkarska preduzeća su iz OJT Doboj, neformalnu grupu “Za legalnu i kontrolisanu eksploataciju šljunka u slivu rijeke Bosne”, dopisom upoznali da se vrše provjere i istrage. Ova grupa je i direktno OJT podnijela Krivičnu prijavu za devastaciju u Osječanima.

Ali odgovornost unutar institucija nije utvrđena. Niti je izvršena istraga s ciljem utvrđivanja uzroka nedjelovanja odgovornih u ovom i sličnim slučajevima – da li se radi o nemaru ili o korupciji, kako javnost, u nedostatku pouzdanih informacija, već duže vrijeme špekuliše.

Odgovori i rješenja, osim od Policije i Tužilaštva, naime, očekuju se (već predugo) i od Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, Ministarstva energetike i rudarstva, Javne ustanove „Vode Srpske“ i Republičke uprave za inspekcijske poslove. Oni za sada još ćute, vjerovatno čekajući da ovaj skandal izblijedi i nestane iz fokusa javnosti, u moru skandala koji se u ovoj zemlji proizvode na dnevnoj osnovi. Pa i od strane “prozvanih” institucija.

Nedavno skandalozno saopštenje “Voda Srpske” kojim su oštricu svoje kritike uputili ne prema šljunkarskom bezakonju i destrukciji ili prema neadekvatnom sistemskom odgovoru na njega, nego prema aktivistima koji se protiv tog bezakonja, a za zaštitu prirodnih bogatstava i javnih dobara i funkcionisanje pravne države bore, pokazuje, u najmanju ruku, da ne postoji spremnost da se prizna vlastita odgovornost unutar institucija za postojeće stanje. A neki kritičari u tome vide i zaštitu nelegalnih šljunkara i prikrivanje korupcije u pozadini čitave priče.

Dakle, i dalje bez odgovora ostaju pitanja: Kako je moguće da se, u zasigurno dugom vremenskom periodu, nelegalno iskopavao materijala iz korita rijeke Bosne i sa okolnog poljoprivrednog zemljišta, u enorminim količinama, a bez reakcije nadležnih? Ko je odgovoran za sanaciju posljedica „protivzakonitog zauzimanja i eksploatacije prirodnih bogatstava i dobara od opšteg značaja“? Ko su odgovorni za „Zloupotrebe položaja odgovornog lica“, „Utaju poreza i doprinosa“, „Primanje mita“, „Davanje mita“, „Nesavjesni rad u službi“ i druga krivična djela propisana KZ RS, a koja su iz Grupe naveli u svojoj prijavi?

I dok čekamo na odgovore, što se, polako, pretvara u „čekanje Godoa“, gledamo u posljedice, ne samo nelegalnog šljunkarenja i njegovog tolerisanja i korupcije u njihovoj pozadini, nego i nerada institucija na sanaciji riječnog korita i rekonstrukciji obale rijeke Bosne, koja je na mjestima potpuno uništena, čime je omogućeno neometano razljevanje vode po okolnom području, odnosno plavljenje ogromnih zemljišnih površina.

A, kako izgleda devastirano područje Osječana i dijela Bušletića kod Doboja nakon povišenog vodostaja rijeke Bosne ovog vikenda na tom području pogledajte u ovom ekskluzivnom videu:

Pogledaj više

Građani u akciji

Partneri u borbi protiv korupcije